ZJN 2016

Problematika definiranja predmeta nabave u praksi javne nabave predstavlja značajan izazov za
naručitelja. U tom smislu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta dalo više mišljenja
o primjeni u praksi odnosno u konkretnim situacijama, kojima su definirani kriteriji za određivanje
predmeta nabave. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je također donijela određeni
broj odluka koje se odnose na problematiku određivanja predmeta nabave. U članku se pojašnjava
više primjera iz prakse Ministarstva i Državne komisije.

Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti predstavlja uvjet sposobnosti gospodarskog
subjekta kojega naručitelj može, ali nije obvezan propisati dokumentacijom o nabavi. Nerijetko je
ono uvjet za izvršenje ugovora ili poseban uvjet po posebnom zakonu pa naručitelj mora biti oprezan
i ocijeniti hoće li takvo ovlaštenje ili članstvo propisivati u okviru uvjeta sposobnosti ili po posebnoj
točki dokumentacije. Autori u članku obrađuju pitanja dokazivanja sposobnosti za obavljanje
profesionalne djelatnosti u postupku javne nabave, uzimajući u obzir praksu DKOM-a i Visokog
upravnog suda RH.

Svi obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, javni i sektorski naručitelji, moraju donijeti plan
nabave za poslovnu ili proračunsku 2025. godinu. Pravilnikom je propisan i obvezan sadržaj plana
nabave kojega se naručitelji moraju pridržavati prilikom izrade. Određivanje roka za njegovo
donošenje značajno je promijenjeno odredbama novog Zakona o proračunu, ali za proračunske i
izvanproračunske korisnike. Plan nabave izrađuje se i objavljuje putem platforme EOJN te mora
sadržavati predmete nabave čija je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 2.650,00 eura.

Na izvršenje ugovora o javnoj nabavi odnosno prava, obveze i odgovornosti ugovornih strana
primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima. Uz mogućnosti izmjene ugovora sukladno
odredbama samog ugovora, ugovorne strane obvezno moraju primjenjivati i odredbe ZJN 2016 o
izmjenama ugovora koje predstavljaju svojevrsna ograničenja u samoj provedbi izmjena ugovora.
U projektima sufinanciranim EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru nastalih izmjena
ugovora u razdoblju njegova trajanja. Sam postupak ex post provjere utvrđuje okolnosti na osnovu
kojih je naručitelj izmijenio prvobitni ugovor odnosno jesu li nastale izmjene u skladu s odredbama
dokumentacije o nabavi, sklopljenom ugovoru i odredbama ZJN 2016 te Direktive 2014/24/EU.
Prihvatljivost izmjene ugovora i možebitno novonastalog troška, osnova je pristupa ex post kontrole.

Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama.

Tržišno natjecanje predstavlja konkurenciju na tržištu koja pridonosi razvoju tržišta i gospodarstva,
koje omogućava svim poduzetnicima pod jednakim uvjetima pristup i sudjelovanje na tržištu. Bez
poštivanja načela tržišnog natjecanja odnosno u slučajevima njegova narušavanja, ne može se jamčiti
da će biti ostvaren bilo koji od ciljeva, a posebno najvažniji cilj dobivanja najbolje vrijednosti za
novac. Naručitelji ne poštujući načelo tržišnog natjecanja, kroz propisivanje ograničavajućih uvjeta,
onemogućuju pristup gospodarskim subjektima koji na tržištu nude kvalitetnije proizvode. Ponuditelji
postupajući kroz nepoštenu tržišnu utakmicu manipuliraju ponudama te ne nude najbolju kvalitetu
radi dobivanja ugovora, čime se ugrožava konkurentnost na tržištu. Može se zaključiti da ostvarenje
ciljeva Direktive o javnoj nabavi počiva na poštenom tržišnom natjecanju svih gospodarskih subjekata
zainteresiranih za sudjelovanje u postupcima javne nabave, jer bez poštenog tržišnog natjecanja, ne
ostvaruje se niti jedan od navedenih ciljeva, a posebice ne krajnji ishod postupka odnosno dobivanja
najbolje vrijednosti za novac.

Svi naručitelji, obveznici javne nabave dužni su do 31. 3. 2024. godine izraditi statističko izvješće
o javnoj nabavi za 2023. godinu. Izvješće se izrađuje putem Elektroničkog oglasnika javne nabave
generiranjem podataka o objavama sklopljenih ugovora o javnoj nabavi i ručnim upisivanjem
podataka o jednostavnoj nabavi. Za statističke potrebe unose se podaci jednostavne nabave za
nabave koje su financirane sredstvima Europske unije i nabave koje su naručitelji proveli u postupku
obnove u skladu sa Zakonom o obnovi objekata oštećenih potresom.

Prilikom provođenja postupaka javne nabave javljaju se slučajevi u kojima se ponuditelji oslanjaju na
sposobnost drugih gospodarskih subjekata. Mogućnost se iščitava u čl. 268. ZJN 2016, ali i Direktivom
EU u kojoj je navedeno da se gospodarski subjekt može osloniti, prema potrebi i za određeni ugovor,
na sposobnosti drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze između njih i njega.
U članku se obrađuju pitanja dopuštenosti korištenja od strane ponuditelja popisa glavnih isporuka
robe drugih gospodarskih subjekata te rješenja DKOM-a i obrazloženja presuda VUS-a.

Postupak javne nabave provodi se s namjerom sklapanja ugovora o nabavi roba, usluga ili radova,
ali ne završava svaki postupak donošenjem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Zakonom
su propisane okolnosti u kojim slučajevima se donosi odluka o poništenju pa postupak javne nabave
završava izvršnošću takve odluke. U nastavku teksta se na primjerima presuda Visokog upravnog
suda pojašnjava poništenje postupka javne nabave, jer su nastale okolnosti zbog kojih ne bi došlo do
njegova pokretanja.

PDrugim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se opisuju tematske cjeline
kontrole od dana otvaranja ponuda do donošenja odluke o odabiru te samog ugovaranja te, koji su
postupci naručitelja prihvatljivi kao ispravni i kao takvi nisu osnova za utvrđivanje nepravilnosti. Iako
se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi ne mogu se uzeti u obzir kao konačni,
obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti istovjetnih naručitelja, niti njihovih
okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj način izuzev primjenjivih pravila koja
se navode kao sukus dosadašnjih iskustava.