ZJN2016

Gospodarski subjekti mogu sudjelovati u postupku javne nabave samostalno ili u nekom obliku koji
uključuje suradnju s drugim subjektima na tržištu. Ako je gospodarski subjekt radi ispunjavanja
propisanih uvjeta primoran povezati se s drugim gospodarskim subjektima ili zbog podjele rizika
posla i sl., tada mu na raspolaganju stoje različite forme udruživanja s drugim subjektima na tržištu
(zajednica gospodarskih subjekata; angažiranje jednog ili više podugovaratelja; oslanjanje na
sposobnost drugih subjekata na tržištu i sl.). Autori u članku obrađuju normativni okvir te relevantnu
praksu DKOM-a, VUS-a RH i Suda EU vezanu za sudjelovanje zajednice gospodarskih subjekata u
postupcima javne nabave.

Naručitelji su u primjeni Zakona o javnoj nabavi obvezni poštovati načelo slobode kretanja robe,
načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze,
kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije,
načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Načela javne nabave
treba uzeti u obzir i kod izrade akta jednostavne nabave. Autor obrađuje noviju praksu DKOM-a i
VUS-a koja se odnosi na primjenu načela javne nabave u postupcima javne nabave.

Člankom će biti opisane tematske cjeline kontrole od dana otvaranja ponuda do donošenja odluke
o odabiru i samog ugovaranja te koji su postupci naručitelja prihvatljivi kao ispravni i kao takvi
nisu osnova za utvrđivanja nepravilnosti. Iako će se člankom ukazati na ispravnost postupanja, sami
navodi ne mogu se uzeti u obzir kao konačni, s obzirom na to da nema istovjetnih postupaka javne
nabave, kao niti istovjetnih naručitelja, niti njihovih okruženja. Svaki postupak nabave je poseban na
svoj način izuzev primjenjivih pravila koja će biti navedena kao sukus dosadašnjih iskustava. Potvrda
specifičnosti je i u tome što svaki naručitelj ima svoj opći akt o provedbi postupaka jednostavne
nabave te iako isti moraju biti usklađeni sa ZJN-om, razlike uvijek postoje.

Obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, nakon provedenih postupaka javne ili jednostavne
nabave, za obavljenu isporuku robe, obavljene usluge i izvedene radove trebaju zaprimiti račun
u elektroničkom obliku. Obveza zaprimanja eRačuna postoji i za nabavu roba, usluga ili radova iz
inozemstva. Jedan od obveznih elemenata eRačuna je pozivanje na broj sklopljenog ugovora između
naručitelja i dobavljača ili izdane mu narudžbenice. U članku se pojašnjavaju i propisana izuzeća od
Zakona kada se mogu zaprimiti računi u papirnatom obliku.

Prvim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se pojašnjavaju tematska pitanja
pa i poglavlja kontrole te koji postupci odnosno aktivnosti su prihvatljivi kao ispravni i ne predstavljaju
osnovu za utvrđivanje nepravilnosti. Iako se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi
ne mogu se uzeti u obzir kao konačni, obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti
istovjetnih naručitelja, niti njihovih okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj
način osim primjenjivih pravila koja će biti navedena kao sukus dosadašnjih iskustava.

U smislu prikupljanja informacija i spoznaja o trenutnim i mogućim budućim kretanjima sirovina
i gotovih materijala pa i ljudske radne snage, dobro je provesti jednokratno istraživanje, a nakon
toga ponovno provoditi kontinuirana istraživanja. Provedenom analizom tržišta naručitelj ovladava
informacijama koje su neophodne za izradu valjane dokumentacije o nabavi, na što ukazuje i ex ante
kontrola. Hoće li se provoditi ex ante kontrola određuju kontrolna ili provedbena tijela, sukladno
propisanim zajedničkim nacionalnim pravilima (ZNP), koji su vezani za poziv za dostavu projektne
prijave pa time i Projektnog plana nabave (PPN). Sukladno ZNP utvrđuje se razina rizika za pojedini
postupak nabave, koji se provodi u okviru projekta, procjenjuje se rizik za svaku stavku plana nabave
te dobivene vrijednosti određuju koji postupak nabave podliježe obvezi ex ante kontrole.

Sredstvima Europske unije pokrenut je niz projekata iz raznih područja. Financijska sredstva o kojima
se govori uz obilježje „bespovratna“ moraju biti plasirana, uložena na transparentan način, bez
ograničavanja tržišnog nadmetanja i nekolicine drugih uvjeta propisanih od strane Europske unije.
Stečeno iskustvo u radu na projektima sufinanciranim sredstvima EU odnosno praćenja i provedbe
aktivnosti propisanih od strane Europske komisije, a u području javne nabave, tema je ovoga
rada. Ovaj rad predstavlja prvi od tri rada kojim će se obuhvatiti provedba aktivnosti kontrolnog
tijela u postupcima javne nabave sufinanciranih sredstvima Europske unije koja su osigurana
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Tema ovoga rada je pojasniti instituciju sufinanciranja
putem fondova Europske unije, najvažnije karakteristike Ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava,
obveze iz navedenog ugovora, kao što je izrada Projektnog plana nabave te se ukazuje na prednosti
sufinanciranja europskim sredstvima, ali i na oprez pri izradi projektne prijave, poglavito u smislu
vremenskog izvršenja projektnih aktivnosti.

Kažnjavanost gospodarskog subjekta i/ili osobe koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog
tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta, obvezni
je razlog isključenja gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave. Autor u članku obrađuje
relevantnu praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Visokog upravnog suda
RH vezanu uz primjenu odredbi ZJN 2016 koje se odnose na kažnjavanost gospodarskog subjekta i/ili
njegove ovlaštene osobe.