Odluke o zabrani novog zapošljavanja
Zabrana novog zapošljavanja odnosi se na zapošljavanje državnih službenika i namještenika,
a koja je zabrana propisana odlukama Vlade Republike Hrvatske. Zabrana novog zapošljavanja
jedna je od mjera kojom država nastoji ograničiti javnu potrošnju uz zadržavanje učinkovitosti i
dostupnosti javnih službi.
U skladu s navedenim, Vlada Republike Hrvatske donijela je dvije odluke kojima se zabranjuje novo
zapošljavanje državnih službenika i namještenika, ali uz taksativno navedene iznimke od tog pravila. Kako
bi se omogućila kontinuirana kontrola zapošljavanja i onemogućilo nepotrebno trošenje proračunskih
sredstava Vlada pitanje zabrane zapošljavanja navedenih kategorija uređuje odlukama od 2009. godine.
U daljnjem tekstu ovog članka navedene su najvažnije odredbe iz trenutno važeće Odluke o zabrani
novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te uredima i
drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 35/22. i 37/23.) i Odluke o zabrani
novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (Nar. nov., br. 35/22.).
Možemo li zaštititi drugi dohodak od ovrhe?
Osoba prima drugi dohodak, bilo po osnovi sklopljenog ugovora o djelu, sudjelovanju u nadzornom
odboru, vijeću i slično. Isplatitelju stiže dokument koji ga kao dužnikovog dužnika obvezuje postupiti po
rješenju o ovrsi, zapljeni po pristanku dužnika. Ovršni zakon omogućava zaštitu određenog novčanog
iznosa i osobama kojima jedini prihodi nisu plaća, mirovina ili druga stalna novčana primanja, već
neka druga primanja, drugi dohodak po posebnim propisima.
Ograničenja ovrhe i izuzimanja od ovrhe u 2026. godini
Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. – 06/24.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini pa tako i za plaću iz prosinca 2025. koja se isplaćuje u 2026. godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 133. od 29. 10. 2025. godine objavio da je prosječna
mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje
siječanj – kolovoz 2025. iznosila 1.434,00 eura.
Prošle 2024. godine je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama
Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz iznosila 1.302,00 eura pa su i iznosi koji su se
isplaćivali na zaštićeni račun bili manji. Povećanjem neto plaća povećavaju se i zaštićeni iznosi.
Izmjene i dopune Zakona omjerama ograničavanja
Postojeći Zakon o mjerama ograničavanja objavljen je u Nar. nov., br. 133/23. od 7. 11. 2023., a stupio
je na snagu 15. studenoga 2023. godine. Sada je u Nar. nov., br. 151/25. od 15. 12. 2025. godine
objavljena prva novela tog Zakona, a stupila je na snagu 23. 12. 2025. godine.
Ovom novelom, tj. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja se u hrvatsko
zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja
2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja. Drugim riječima,
osim u još nekim izmjenama, u naš se pravni sustav uvode kaznena djela i prekršaji koji čine oni koji
u Republici Hrvatskoj ne provode Zakonom propisane mjere ograničavanja.
Zakon o mjerama ograničavanja ima nekoliko poveznica sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma. Jedna od poveznica je da su nadzorna tijela koja kontroliraju primjenu Zakona
o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma ujedno i nadzorna tijela za primjenu mjera
ograničavanja.
Zajedničko obavljanje djelatnosti i podnošenje Obrasca DOH-Z za2025. godinu
Radi obavljanja obrtničke djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt.
Dohodak koji je ostvaren obavljanjem zajedničke djelatnosti, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak
u jednom Obrascu KPI na isti način kao i u uvjetima gdje je jedan nositelj obavljanja samostalne
djelatnosti. Po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja siječnja 2026. za 2025. godinu, nositelj
zajedničke djelatnosti obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili
uobičajenom boravištu, podnijeti prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z.
Budući je 31. siječanj 2026. godine subota i neradni dan za PU, to su obrtnici Obrazac DOH-Z za
2025. godinu, dužni podnijeti najkasnije do 2. veljače 2026. godine i to obvezno elektroničkim putem
korištenjem elektroničkog servisa ePorezna. Svaki od supoduzetnika plaća porez na dio dohotka koji
mu pripada od zajedničke samostalne djelatnosti, prema Obrascu DOH koji treba podnijeti do 2.
ožujka 2026. za 2025. godinu.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje u sustavu zdravstva
Najavljeno povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja u 2026. godini od strane Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO) s 9,29 eura na 15 eura, u fokus javnosti
je ponovno stavilo ulogu i važnost funkcije postojanja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u
pružanju zdravstvene zaštite. Naime, u Republici Hrvatskoj osim obveznog zdravstvenog osiguranja,
koje pokriva pretežiti dio troškova za pružanje zdravstvene zaštite, djeluje i dobrovoljno zdravstveno
osiguranje koje, pod određenim uvjetima, svojim osiguranicima pokriva i ostale troškove pružanja
zdravstvene zaštite. Budući da je dopunsko zdravstveno osiguranje sastavni dio dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja, u ovom članku cilj je detaljnije prikazati ulogu i svrhu dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja, specifičnosti dobrovoljnog osiguranja na tržištu te cijene pod kojima takvi
subjekti osiguravaju pružanje zdravstvene zaštite.
Naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika obvezni su zaposliti osobe s invaliditetom sukladno
propisanoj kvoti od 3 % ukupnog broja zaposlenih. Ako tu obvezu ne ispune, mogu je ispuniti
zamjenski ili su obvezni plaćati novčanu naknadu. U članku se daje pregled kvotnog zapošljavanja
osoba s invaliditetom, način izračuna kvote, mogućnosti ispunjenja obveze te iznosi i rokovi plaćanja
novčane naknade za 2026. godinu.
Najniža mjesečna, najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa u 2026.
Pravilan obračun doprinosa za 2026. godinu ovisi o primjeni propisanih osnovica – najniže mjesečne,
najviše mjesečne te najviše godišnje osnovice. Ove se osnovice utvrđuju prema prosječnoj mjesečnoj
bruto plaći u RH isplaćenoj za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine. U članku se objašnjavaju
postupci korištenja osnovica s obzirom na to o kojem se primitku radi te s obzirom na to na koje se
razdoblje osiguranja isplata odnosi. Fokus je stavljen na specifične situacije iz prakse poput rada u
nepunom radnom vremenu, bolovanja na teret poslodavca, neopravdani izostanak kada osnovica za
obračun doprinosa može biti viša od primitka koji se isplaćuje.
Pravo radnika na minimalnu plaću za 2026. godinu
Prema Uredbi Vlade RH, minimalna plaća za 2026. godinu iznosi 1.050,00 eura bruto. U iznos
minimalne plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danima, noćni rad, rad
u otežanim uvjetima i plaća za prekovremeni rad. Plaće prema složenosti poslova određene granskim
kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena na sve poslodavce u određenim djelatnostima,
smatraju se minimalnim plaćama, uz dodatni uvjet da ne mogu biti niže od 1.050,00 eura mjesečno
za puno radno vrijeme.
U 2026. godini se očekuje nastavak provođenja kompenzacijskih mjera Vlade RH za isplatu minimalnih
plaća u prerađivačkoj industriji, kao dio Programa aktivne politike zapošljavanja za 2026. godinu.
Plaća u 2026. godini – obračuni isplata
Iako 2026. godina ne donosi zakonske promjene kod obračuna plaće i dalje ostaje obveza preciznog
snalaženja u postojećim pravilima. Ovaj članak je vodič kroz obračun plaće u 2026. godini. Analizira
se sustav olakšica za doprinose, pravila o korištenju osobnih odbitaka te specifi čnosti umanjenja
porezne obveze uz prakti čne primjere i prikaz izvještavanja putem JOPPD-a.