Izmjene Općeg poreznog zakona
Izmjene Općeg poreznog zakona dio su intervencije u četiri porezna propisa koje su nužne poglavito
radi usklađenja s odredbama Zakona o fiskalizaciji koje imaju stupiti na snagu 1. siječnja 2026.
godine, no tu su i druge prilagodbe kao dostava šifri i lozinki i slično.
Što se uistinu i u kolikom opsegu izmijenilo, autorica iznosi u radu koji slijedi.
Pravilnik o fiskalizaciji računau krajnjoj potrošnji
U Nar. nov., br. 153 od 17. 12. 2025. objavljen je Pravilnik o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji.
Ovim Pravilnikom detaljnije se uređuje primjena Zakona o fiskalizaciji objavljenog u Nar. nov., br.
89/25. u dijelu fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji (B2C).
U članku se pojašnjavaju najvažnije odredbe objavljenog Pravilnika.
Kibernetička sigurnost – kako tematski zahtjev oblikuje praksu interne revizije?
Rizik kibernetičke sigurnosti je, prema Risk in Focus 2026, za interne revizore najveća prijetnja te
dominantan rizik za organizacije. Najveća aktivnost funkcije interne revizije je upravo usmjerena na
aktivno praćenje i ublažavanje kibernetičkih rizika. Kibernetički napadi su danas sve kompleksniji, dok
napredne tehnologije uz primjenu umjetne inteligencije čine rizik kibernetičke sigurnosti dinamičnim,
stoga se obrambene metode konstantno trebaju ažurirati. Upravo rast digitalizacije, umjetne
inteligencije te geopolitičke nestabilnosti povećavaju važnost angažmana s izražavanjem uvjerenja
kibernetičke sigurnosti, kao i savjetodavne uloge funkcije interne revizije. S obzirom da kibernetički
incidenti mogu imati ozbiljne posljedice kroz narušavanje povjerljivosti podataka, prekide u radu
te financijske i reputacijske gubitke, funkcija interne revizije mora osigurati da organizacija ima
učinkovite i obrambene kontrolne mehanizme. S obzirom na važnost kibernetičkog rizika, Institut
internih revizora objavio je „Tematski zahtjev za kibernetičku sigurnost“. Navedeni tematski zahtjev
stupa na snagu 5. veljače 2026. godine, a primjenjuje se kada je rizik kibernetičke sigurnosti uključen
u plan interne revizije, kada je rizik kibernetičke sigurnosti prepoznat tijekom angažmana ili postaje
predmet angažmana izvan prvobitnog plana. Tematski zahtjev za kibernetičku sigurnost pruža
dosljedan i sveobuhvatan okvir za procjenu dizajna i provedbe upravljanja kibernetičkom sigurnošću,
upravljanja rizicima i kontrolnih procesa. Utvrđeni zahtjev predstavlja minimalnu osnovu za ocjenu
razine kibernetičke sigurnosti unutar organizacije te je obvezan za primjenu u kombinaciji s Globalnim
standardima interne revizije. Za interne revizore, tematski zahtjev formalizira pristup interne revizije
kibernetičke sigurnosti kako bi se osigurala kvaliteta, dosljednost i profesionalna izvrsnost funkcije
interne revizije.
Primjena zahtjeva MRevS-a 505– Eksterne konfirmacije, revizijski postupci i radna dokumentacija u praksi
Kako bi pribavio relevantne i pouzdane revizijske dokaze, revizor će koristiti postupke eksternog
konfirmiranja zbog potvrđivanja ili zahtijevanja informacija u vezi sa stanjima računa i njihovim
sastavnim dijelovima. Primjerice, revizor uobičajeno provodi postupke eksternog konfirmiranja
radi potvrde određenog salda potraživanja ili obveze kojeg revidirani subjekt ima evidentiranog
u poslovnim knjigama. Kad se koriste postupci eksternog konfirmiranja, revizor mora održavati
kontrolu nad zahtjevima za eksterno konfirmiranje. Sam postupak eksternog konfirmiranja provodi
se na način da revizor uputi pisani zahtjev za potvrdom stanja dužniku ili vjerovniku revidiranog
subjekta, s ciljem da se izravnim pisanim odgovorom od treće stranke (stranke kojoj je upućen
zahtjev) pribavi odgovarajući revizijski dokaz. Revizijski dokazi u obliku eksternih konfirmacija koje
revizor izravno dobije od strana kojima se šalju zahtjevi za konfirmiranjem mogu biti pouzdaniji od
dokaza koje interno stvara subjekt. Stoga, kada koristi postupke eksternog konfirmiranja, revizor ih
mora oblikovati i provesti na način koji mu omogućuje pribavljanje relevantnih i pouzdanih revizijskih
dokaza na kojima će temeljiti svoje mišljenje. Autorica u članku ukazuje na odredbe MRevS-a 505 –
Eksterne konfirmacije, koji se bavi revizorovim korištenjem postupaka eksternog konfirmiranja zbog
dobivanja odgovarajućih revizijskih dokaza.
Obračun članarine turističkim zajednicama za 2025. godinu i utvrđivanje predujmova za 2026. godinu
Članarinu turističkim zajednicama obvezne su plaćati pravne i fizičke osobe koje, sukladno odredbama
Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnosti
za koje je propisana ta obveza. Od stupanja Zakona na snagu 1. siječnja 2021. godine, način utvrđivanja
i obračuna članarine nije se mijenjao te se i u 2025. godini primjenjuju ista pravila.
Obrazac TZ 1 se podnosi u eurima i centima, a predujmovi članarine utvrđuju se na jednak način kao
i prethodnih godina, bez normativnih izmjena koje bi utjecale na visinu ili metodologiju obračuna.
Međutim, u razdoblju počevši od 2026. očekuje se veća razina preciznosti u utvrđivanju obveznika i
osnovice za obračun članarine. Naime, uvođenjem klasifikacije proizvoda i djelatnosti (KPD) u sustav
eRačuna, koje se planira za 2026. godinu, omogućit će se detaljnije i jednoznačnije povezivanje
ostvarenih prihoda s djelatnostima koje podliježu obvezi plaćanja članarine turističkim zajednicama.
Time bi se trebale smanjiti dosadašnje nejasnoće oko toga koji prihodi ulaze u osnovicu za obračun
članarine, osobito kod obveznika s mješovitim ili složenijim poslovnim modelima.
U nastavku članka donosimo pregled obveznika plaćanja članarine, postupak obračuna te primjer
knjiženja u računovodstvu za utvrđeni iznos članarine i predujmova.
Pregled promjena u MSFI nasnazi od 1. siječnja 2026. godine i nadalje
MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, zahtijeva od
subjekta da objavi postoje li novi računovodstveni standardi koji su izdani, ali još nisu stupili na snagu
te informacije relevantne za procjenu mogućeg utjecaja koji će zbog primjena novih računovodstvenih
standarda nastati na financijske izvještaje subjekta. U nastavku autorica prikazuje sažetak koji uključuje
izmjene i dopune računovodstvenih standarda izdanih prije 31. prosinca 2025. godine s datumom
stupanja na snagu za obračunska razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2026. godine. Isto
tako, daje se i prikaz novih standarda koji će stupiti na snagu za izvještajna razdoblja koja počinju
1. siječnja 2027. godine ili kasnije.
Događaji nakon datuma bilance
Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja uprava društva mora posebnu pozornost posvetiti
događajima koji su nastali u razdoblju nakon datuma bilance, a sve do datuma na koji je odobreno
izdavanje financijskih izvještaja. Ovisno o svojim karakteristikama, ti poslovni događaji mogu za
posljedicu imati ili usklađivanje financijskih izvještaja ili samo obvezu njihove objave u bilješkama
uz financijske izvještaje. Računovodstveni tretman i okvir postupanja s događajima nakon datuma
bilance definiran je odredbama HSFI-a 4 – Događaji nakon datuma bilance odnosno MRS-a 10 –
Događaji nakon izvještajnog razdoblja. Također, potrebno je voditi računa o zahtjevima objavljivanja
u vezi s događajima nakon datuma bilance u bilješkama uz financijske izvještaje, ovisno o veličini
poduzetnika. U članku autorica razmatra koje su odgovornosti uprave u vezi s događajima nakon
datuma bilance sukladno primjenjivom okviru financijskog izvještavanja.
Obveza podnošenja izvješća oprovedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu
Povjerenica za informiranje je dana 19. prosinca 2025. donijela i objavila Odluku o obrascu i načinu
dostave podataka za Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu,
kojom poziva sva tijela javne vlasti da Povjereniku za informiranje dostave izvješće o provedbi Zakona
najkasnije do 31. siječnja 2026. godine. Tko su obveznici dostave izvješća te što sadrži izvješće i na
koji način se isto podnosi, pročitajte u teksta koji slijedi.
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2025. godinu
Za 2025. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Nar.
nov., br. 85/24. i 145/24.) te Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar.
nov., br. 107/25.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnici su dužni osigurati primjenu propisanih
računovodstvenih politika, pravilnu klasifikaciju i mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda te usklađenost
s obrascima i tehničkim zahtjevima za predaju izvještaja propisanim od strane Financijske agencije. U vrijeme
pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 6.0.0. od 18. ožujka 2025.
godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2025. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za
2025. godinu s osvrtom na praktične primjere knjiženja te prikaz pojedinih pozicija financijskih izvještaja.
Revizija postupaka javne nabave građevinskih radova u projektima financiranim sredstvima EU
Revizija postupaka javne nabave građevinskih radova u projektima financiranim sredstvima Europske
unije ključna je za osiguranje zakonitog, transparentnog i učinkovitog korištenja javnih sredstava.
Obuhvaća cjelokupan postupak nabave, od planiranja i pripreme dokumentacije do izvršenja i
izmjena ugovora, uz primjenu pravila EU i nacionalnog zakonodavstva. S obzirom na složenost i visoku
vrijednost građevinskih ugovora, revizija ima važnu ulogu u sprječavanju nepravilnosti i financijskih
korekcija. Poseban naglasak stavlja se na poštivanje temeljnih načela javne nabave, sprječavanje
sukoba interesa te pravilno definiranje predmeta nabave i tehničkih specifikacija.