Tko osim dužnika može ispuniti novčanu obvezu?
Kao jedno je od temeljnih načela obveznih odnosa Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.
– 155/23., dalje u tekstu: Zakon), u odredbi članka 9. navodi dužnost ispunjenja obveze. Prema
navedenoj odredbi sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za
njezino ispunjenje.
Ispunjenje je samo jedan od mogućih načina prestanka obveza, uz prestanak obveza na temelju
suglasnosti volja sudionika i uz druge zakonom određene slučajeve.
Zakon u odredbama članka 161. – 182. propisuje opća pravila o ispunjenju obveza. U navedenim
odredbama konkretno se opisuje tko sve i pod kojim uvjetima može ispuniti obvezu dužnika, kome
se obveza može ispuniti, od čega se sastoji ispunjenje obveze, mjesto i vrijeme ispunjenja, izdavanje
priznanice, itd. U nastavku teksta ovoga članka iznesene su najznačajnije odredbe Zakona kojima se
propisuje ispunjavanje obveza.
Jamstvo po obveznim i poreznim propisima
Jamstvo kao pravni institut u obveznim odnosima uređeno je u Zakonu o obveznim odnosima (Nar.
nov., br. 35/05. – 155/23.), dok je porezno jamstvo uglavnom propisano Općim poreznim zakonom
(Nar. nov., br. 115/16. – 151/25.).
Osim tzv. običnim jamstvom, u članku se bavimo i posebnom vrstom jamstva. To je pravni institut
jamca platca.
Instituti jamca i jamca platca detaljno su uređeni Zakonom o obveznim odnosima, a kada se oni
navode u Općem poreznom zakonu, treba ih razumjeti, tumačiti i primjenjivati onako kako su
definirani Zakonom o obveznim odnosima.
Jamstvo može biti obično/supsidijarno, kada će se jamca teretiti za plaćanje ako se vjerovnik nije
uspio naplatiti od glavnog dužnika, ali i solidarno, u slučajevima jamca platca, kada vjerovnik može
zahtijevati ispunjenje bilo od glavnog dužnika ili od jamca, a može ispunjenje zahtijevati i od obojice
u isto vrijeme.
Upravni ugovor i porezna nagodba
Upravni ugovor i porezna nagodba su instituti koji su propisani odredbama Općeg poreznog zakona
(Nar. nov., br. 115/16. – br. 151/25.). Odredbe ovog Zakona koje se odnose na upravni ugovor sadržane
su u čl. 101., 102. i 103., dok su odredbe o poreznoj nagodbi uređene u čl. 104. i 105.
Upravni ugovor i poreznu nagodbu sklapaju porezno tijelo i porezni obveznik pa su ti instituti dio
porezno-dužničkog odnosa. Porezno-dužnički odnos je u smislu Općeg poreznog zakona dio poreznopravnog odnosa u kojemu sudionici porezno-dužničkog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze.
Sudionici porezno-dužničkog odnosa jesu porezno tijelo, porezni obveznik i porezni jamac.
Bitna razlika između upravnog ugovora i porezne nagodbe je da se upravni ugovor može sklopiti radi
namirenja dospjelog poreznog duga, dok poreznu nagodbu mogu sklopiti porezno tijelo i porezni
obveznik za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora. Porezna nagodba može se sklopiti
do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru.
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori u 2026. godini
Zakonom o obrtu uređene su javne ovlasti koje su prenesene na Hrvatsku obrtničku komoru, ali i
cijeli niz zadataka koje Komora obavlja, kao što su promicanje obrta i obrtništva, zastupanje interesa
obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava, vođenje knjige obrtnika,
evidencija, savjetovanje obrtnika, davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju
propisa u oblasti obrtništva i slično.
Kako bi bila u mogućnosti izvršavati sve zadatke i zakonske i statutarne, za rad stručnih službi i tijela
Komore valja osigurati sredstva.
Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran priljev sredstava za
obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Osnovice doprinosa za samozaposlene osobe i izbor više osnovice za 2026. godinu
Zakonom o doprinosima propisani su koeficijenti za određivanje mjesečnih osnovica za obračun i
plaćanje obveznih doprinosa za fizičke osobe koje su po osnovi samostalne djelatnosti obvezno
osigurane i po toj su osnovi prijavljene u matičnu evidenciju osiguranika. Koeficijenti za obrtnike,
poljoprivrednike i samostalna zanimanja ovise o pravnoj osnovi stjecanja statusa osiguranika i načinu
plaćanja izravnog poreza, a mjesečne osnovice se određuju množenjem propisanog koeficijenta s
prosječnom plaćom u Hrvatskoj za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine i za svaku se
kalendarsku godinu objavljuju u naredbi koju donosi ministar financija.
Sve samozaposlene osobe mogu, ako im je to u interesu, izabrati plaćanje doprinosa na višu mjesečnu
osnovicu od one koja je propisana kao obvezna. Postupak izbora i opoziva odluke o plaćanju doprinosa
na višu osnovicu ovisi o tome utvrđuje li se osiguraniku obveza doprinosa rješenjem Porezne uprave
ili sam osiguranik za obvezu doprinosa svakoga mjeseca podnosi obrazac JOPPD ili mu je obveza
doprinosa propisana na osnovicu poduzetničke plaće.
Potpore i poticaji za obrtničku djelatnost u godišnjoj prijavi poreza na dohodak
Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu u godišnjoj
prijavi poreza na dohodak, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, umanjiti dohodak od samostalne
djelatnosti ili obvezu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za porezne olakšice i poticaje,
propisane odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih propisa.
Ako su u godišnjem obračunu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koristili prava na porezne
olakšice, obvezno uz godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene olakšice odnosno
poticaja.
Prijava poreza na dohodak obrtnika za 2025. godinu
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost,
djelatnost slobodnih zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva), a dohodak od tih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu.
Godišnja porezna prijava predaje se nadležnoj ispostavi Porezne uprave elektroničkim putem, putem
ePorezna, na propisanom DOH obrascu.
U DOH obrascu se, osim dohotka od samostalne djelatnosti, iskazuje i dohodak od nesamostalnoga
rada i/ili drugi dohodak, ako su ih osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost tijekom istog poreznog
razdoblja ostvarile u tuzemstvu odnosno u inozemstvu.
Neoporezive uplate u dobrovoljne mirovinske fondove
Poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo uplaćivati do 67,00 eura mjesečno odnosno 804,00
eura godišnje u ime dobrovoljne mirovinske štednje. Takve se uplate ne smatraju plaćom radnika,
ne podliježu plaćanju poreza na dohodak niti doprinosa, ali samo pod uvjetima iz poreznih propisa o
čemu detaljnije pročitajte u nastavku.
Povrat doprinosa za mirovinsko osiguranje plaćenog za 2025. godinu preko najviše godišnje osnovice
Osiguranik za kojega je za kalendarsku 2025. godinu plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti u iznosu koji prelazi svotu obračunanu na najvišu godišnju osnovicu, može
od Porezne uprave zatražiti provođenje godišnjeg obračuna i povrat preplaćenog doprinosa. Osoba
osigurana u prvom mirovinskom stupu za koju je po svim osnovama za 2025. godinu uplaćeno više od
25.891,20 eura doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti odnosno osoba osigurana
u drugom mirovinskom stupu za koju je u prvi stup uplaćeno više od 19.418,40 eura doprinosa, ima
pravo na povrat doprinosa plaćenih preko toga iznosa. Obvezan prilog zahtjevu za godišnji obračun
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti je obrazac GOD-DOP od svih isplatitelja
koji su osiguraniku isplaćivali plaću i/ili drugi dohodak za određenu kalendarsku godinu.
Zahtjev za godišnji obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i povrat
doprinosa plaćenih na svotu koja prelazi najvišu godišnju osnovicu propisanu za određenu kalendarsku
godinu može se podnijeti i za prethodne godine, najkasnije u roku pet godina od isteka godine u kojoj
je obračunan i uplaćen doprinos čiji iznos prelazi najvišu godišnju osnovicu.
Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada rezidenata pograničnih radnika
Fizičke osobe rezidenti RH koji žive na pograničnim područjima često odlaze raditi u susjedne nam
države. Pri isplati dohotka od nesamostalnog rada, tj. plaće takvom radniku rezidentu RH u pravilu se
primjenjuju porezni propisi države izvora dohotka. U kojoj se državi plaća porez na dohodak ovisit će
o odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republike Hrvatske s državom izvora
dohotka. Na koji način se prijavljuje takav dohodak i plaća li se u RH predujam poreza na dohodak ovisi
o posebnosti svakog pojedinog ugovora koje je RH sklopila s drugom državom ugovornicom.
U kojoj državi će se za radnika plaćati doprinosi za obvezna osiguranja, ovisi o državi u koju radnik odlazi
raditi. Ovisno o tome je li država članica EU ili potpisnica dvostranog ugovora o socijalnom osiguranju,
primijenit će se Uredba 883/2004. Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o koordinaciji sustava socijalne
sigurnosti odnosno Ugovor o socijalnom osiguranju koji RH primjenjuje s odnosnom državom. Osnovno
je pravilo da se doprinosi plaćaju u državi u kojoj se obavlja rad, a iznimke od obveze plaćanja doprinosa
u državi u kojoj se obavlja rad uređene su ovim dokumentima i primjenjuju se u ograničenom razdoblju.