Računovodstveno evidentiranje dodatnog poreza na dobit
Dodatni porez na dobit novi je porezni namet poduzetnicima koji su sukladno Zakona o dodatnom
porezu na dobit definirani kao obveznici plaćanja tog dodatnog poreza. U prethodnom broju
časopisa pisali smo detaljno o dodatnom porezu na dobit, u ovom članku autor prikazuje način
računovodstvenog evidentiranja dodatnog poreza na dobit.
Prijava poreza na dobit neprofitnih organizacija
Neprofitne organizacije, iako se sukladno Zakonu o porezu na dobit ne smatraju poreznim
obveznicima, dužne su upisati se u registar poreznih obveznika, ako obavljaju gospodarsku
djelatnost kojom stječu neopravdane povlastice na tržištu. O načinu popunjavanja PD obrasca i
PD-NN obrasca pisali smo u časopisu Računovodstvu i financije broj 1/2023. U ovome članku autor
ističe specifičnosti neprofitnih organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja i predaje PD obrasca te
računovodstveno evidentiranje rezultata i prikazivanje istog u financijskim izvještajima.
Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba u 2023. godini
Visinu kamatne stope na zajmove između povezanih osoba određuje ministar financija odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama. Pravilo je da se kamatna stopa objavljuje u godini koja prethodi
godini u kojoj će se ta kamata primjenjivati. Ministar je odlučio da kamata između povezanih osoba
u 2023. godini iznosi 2,4 %.
PD obrazac za 2022. godinu
Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja) i u slučajevima posebnih okolnosti. Za 2022.
godinu obveza poreza na dobit utvrđuje se po stopi 10 % ili 18 %, ovisno o ostvarenim prihodima
u poreznom razdoblju i dospijeva s danom predaje porezne prijave. Proces uvođenja eura nije od
utjecaja na sastavljanje prijave poreza na dobit za 2022. Autor u članku obrađuje prijavu poreza na
dobit prema računovodstvenom načelu odnosno PD obrazac.
Blagajnički maksimum od 1. 1. 2023.
Blagajnički maksimum propisan je Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom odnosno Pravilnikom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Obveznik fiskalizacije dužan je internim aktom odrediti visinu
blagajničkog maksimuma. Uvođenje eura nema utjecaja na doneseni interni akt. Blagajnički
maksimum izražen u internom aktu u kunama vrijedi i nakon uvođenja eura, samo što se temeljem
Zakona o uvođenju eura iznosi u kunama preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije.
Međutim, kako je u prvih 14 dana 2023. omogućen dvojni optjecaj, prilagođena je i visina blagajničkog
maksimuma za to razdoblje.
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2022. godinu
Za 2022. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci financijskih
izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj
metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici koji imaju poslovnu godinu jednaku kalendarskoj po posljednji puta za 2022. godinu
sastavljaju i predaju financijske izvještaje iskazane u kunama. Financijski izvještaji za izvještajno
razdoblje koje završava s 31. 12. 2022. godine nisu se mijenjali u odnosu na 2021. godinu. Poduzetnici
koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske i koja završava u 2023. godini svoje financijske
izvještaje morat će sastaviti i predati u valuti euro.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2022. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.
Računovodstveno evidentiranje predopskrbe gotovim novcem eura
Poduzetnici koji su imali potrebu za gotovim novcem eura pokrenuli su krajem 2022. godine jedan
od postupaka predopskrbe. Zakon o uvođenju eura omogućio je poslovnim subjektima posrednu
predopskrbu, pojednostavljenu posrednu predopskrbu te opskrbu početnim paketima eurokovanica.
Nabavljen novac u predopskrbi ni u kojem slučaju nije smio završiti u optjecaju prije 1. 1. 2023.
Autor u članku prikazuje računovodstveno evidentiranje nabave gotovog novca eura putem
predopskrbe.
Nova stopa zatezne kamate od 1. siječnja 2023. godine
Ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu izmijenjen je i način utvrđivanja visine zateznih kamata. Izmjene Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 114/22., Uredba 156/22.) i Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 114/22.) stupile su na snagu 1. siječnja 2023. Od 1. siječnja 2023. polazna osnovica za izračun zatezne kamate je kamatna […]
Kako promijeniti stopu amortizacije?
Poduzetnik prije početka korištenja osnovnog sredstva odnosno u trenutku aktiviranja, procjenjuje
korisni vijek upotrebe temeljem kojeg utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije.
Sukladno HSFI-u 6 odnosno MRS-u 16 poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem
jednom na kraju svake poslovne godine. Ako se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog
vijeka upotrebe, poduzetnik treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8,
kao promjenu računovodstvene procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim
procjenama i daje primjere evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno
promjene stopa amortizacije dugotrajne materijalne imovine.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2022. godinu
Većini poduzetnika kako u kalendarskom dijelu, tako i u poslovnome, 2022. godina dolazi kraju. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza
i kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. Također, 2022. godina je posljednja poslovna godina
za koju se sastavljaju financijski izvještaji u kunama. Upravo iz tog razloga potrebno je posvetiti
puno više pozornosti usklađivanju stanja imovine i obveza i provesti ta usklađenja u poslovnim
knjigama 2022. godine kako bi sa što manje otvorenih stavaka otvorili početna stanja 2023. godine.
Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na
određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju.
Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2022. godine nisu se značajno mijenjali u
odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2020. i 2021. godinu.