Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2024. godinu
Za 2024. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 85/24.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16.,
144/20. i 158/23.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Sukladno sada već uhodanoj praksi, poduzetnici sastavljaju svoj godišnji financijski izvještaj u eurima i centima.
U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 5.0.0. od 26.
travnja 2024. godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2024. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2024. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2024. godinu
Kalendarska godina je sve bliže kraju. Većini poduzetnika to je ujedno i kraj poslovne godine. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza i
kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. 2024. godina prva je godina u kojoj je i tekuće i usporedno
razdoblje iskazano u eurima. Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja,
u članku autori upućuju na određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom
„predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2024. godine
nisu se značajno mijenjali u odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2023.
Pripremne radnje za izradu izvještaja o održivosti prema novom Zakonu o računovodstvu
Novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), stupio je na snagu 27. 7. 2024. Ministarstvo
financija dalo je 22. 8. 2024. kratku uputu (https://mfin.gov.hr/vijesti/uputa-o-primjeni-novoga-zakonao-racunovodstvu/3732) koja se fokusira samo na tri pitanja: 1. razvrstavanje poduzetnika prije i poslije
stupanja na snagu novog ZOR-a obzirom na početak poslovne godine i sukladno tome korištenje
odgovarajućih standarda (MSFI ili HSFI), 2. obveza zakonske revizije i 3. obveznici izvještavanja o
održivosti određuju se temeljem pokazatelja propisanih novim ZOR-om sukladno čl. 5. Upravo najveći
broj pitanja i nedoumica u primjeni novog ZOR-a odnosi se na izradu i svrhu (korištenje) izvještaja
o održivosti. Pitanja će zasigurno imati manje oni subjekti pogotovo veliki, koji su već sastavljali
ove izvještaje iako nisu bili u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (http://data.
europa.eu/eli/reg_del/2023/2772/oj).
Rizici upravljanja novčanim tokom kod mikro i malih poduzetnika u sezonskom poslovanju
Mikro i mali poduzetnici (MMP) kontinuirano se suočavaju s problemima upravljanja novčanim tokom
što im stvara veće limite i probleme u odnosu na velike poduzetnike. Posebno su u problemima mikro
i mali poduzetnici koji rade u sezonskim uvjetima, privremenim i povremenim poslovima. Praksa
MMP-a generirala je najvažnije uzroke, rizike i modele poboljšanja upravljanja novčanim tokom koji
su iznijeti u ovom članku.
Značaj zelenih financija u izvještajima o održivosti
Sintagma zelenih financija od kraja 20. stoljeća povezuje se s investiranjem u očuvanje okoliša. Od
teorijskog koncepta vrlo brzo prerasta nakon Pariškog sporazuma u praksu i strategiju financijskih
institucija koje sve više prate ESG standarde i kriterije u izvještajima o održivosti.
U ovom članku autor je prezentirao najvažnije kategorije i institucije, kao i aktivnosti na području
zelenih financija.
Objava i sadržaj standarda izvješćivanja o održivosti MSFI S1 i MSFI S2
Izvješćivanje o održivosti prelazi u novu fazu i to iz neobveznog u obvezno izvješćivanje, a temeljni razlog je
rast značajnosti klimatskih utjecaja na poslovno okruženje poslovnih subjekata. Globalni tržišni regulatori,
a posebno regulatori financijskih tržišta, zahtijevali su izradu standarda izvješćivanja o održivosti koji se
trebaju globalno primjenjivati. Usvojena su i objavljena od ISSB-a 2 standarda i to MSFI S1 i S2 čija se
primjena potiče od 1. 1. 2024. godine, a zakonska primjena ovisi o zakonodavstvima pojedinih zemalja. U
ovom članku prezentiran je sadržaj i najvažnija obilježja standarda izvješćivanja o održivosti.
Računovodstvo i financijsko izvještavanje zajedničkih poslova prema MSFI-u 11 i HSFI-u 2
Zajednički poslovi jesu poslovi pod zajedničkom kontrolom dvaju ili više osoba. MSFI 11 Zajednički
poslovi, razlikuje dvije vrste zajedničkih poslova: zajedničko upravljanje i zajedničke pothvate.
Zajedničko upravljanje je oblik zajedničkog posla kod kojeg strane u zajedničkom poslu koje dijele
kontrolu imaju pravo na imovinu i obveze iz zajedničkog posla te sukladno tome priznaju u svojim
financijskim izvještajima svoj udjel u imovini, obvezama te prihodima i rashodima iz zajedničkog
posla. Zajednički pothvat je oblik zajedničkog posla kod kojeg strane u zajedničkom poslu koje dijele
kontrolu imaju pravo na neto imovinu zajedničkog posla te obračunavaju ulaganje u zajednički
pothvat metodom udjela. HSFI 2 navodi tri vrste zajedničkih pothvata, a to su zajednički kontrolirana
imovina, zajednički kontrolirane djelatnosti i zajednički kontrolirani poduzetnici. Kod zajednički
kontrolirane imovine i zajednički kontrolirane djelatnosti zajednički pothvatnici priznaju u svojim
financijskim izvještajima svoj udjel u imovini, obvezama, prihodima i rashodima zajedničkog posla,
dok ulaganja u zajednički kontrolirane poduzetnike obračunavaju primjenom metode udjela. Autori
u ovom radu analiziraju zahtjeve MSFI-a 11 i HSFI-a 2 vezano za financijsko izvještavanje zajedničkih
poslova te na primjerima ilustriraju njihovu primjenu.
Stečajne prijevare kao posljedica računovodstvenih procjena
U vremenu intenzivnih klimatsih prmjena kao i elementarnih nepogoda sve više se javljaju problemi
rješavanja stečajeva poslovnih subjekata. U ovom članku autor se dotiče jednog aktualnog, ali i
prilično starog računovodstvenog pitanja, a to je procjena koja se sve više pretvara u manipulaciju
vrijednosti stečajne mase. Međutim, nije procjena jedini problem jer se javljaju i drugi uzroci prijevara
koje su u članku prezentirane na temelju iskustava iz međunarodne prakse.
Računovodstveni i porezni tretman isplate dividendi/udjela u dobiti u 2024. godini
Utvrđivanje poslovnog rezultata u računu dobiti i gubitka temelji se na primjeni Zakona o računovodstvu
i pripadajućim standardima financijskog izvještavanja (mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI, a
veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa MSFI). U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima
utvrđuju se financijski izvještaji te se donose odluke o raspodjeli dobiti (ili pokriću gubitka). Kada
se utvrđuju i isplaćuju dividende/udjeli u dobiti fizičkim osobama, tada je potrebno obračunati i
pripadajući porez na dohodak (na temelju Zakona o porezu na dohodak). S obzirom na to da je od
1. siječnja 2024. ukinut prirez, pri isplati se obračunava isključivo porez na dohodak od kapitala. U
članku su autori prikazali računovodstveni i porezni tretman najčešćih slučajeva izglasavanja i isplate
novčanih dividendi/udjela u dobiti.
Učinci klimatskih promjena na umanjenje imovine poduzetnika
Klimatske promjene i njeni učinci u računovodstvu se danas sagledavaju s dva aspekta. Prvi je onaj
koji razmatra utjecaj i učinke klimatskih promjena na imovinu, obveze, prihode, rashode i novčani
tok. Dakle, utjecaj klimatskih promjena na financijske izvještaje. Drugi je aspekt prikupljanje i objava
informacija o klimatskim promjenama u nefinancijskim izvještajima. Ovaj drugi aspekt izvještavanja
riješen je 2014. godine izmjenom Direktive 2013/34/EU novom Direktivom 2014/95/EU. Direktiva
se implementirala u Zakonu o računovodstvu 2017. godine propisivanjem objave nefinancijskih
informacija (ZOR, čl. 21.a.). EU je preispitala i promijenila Direktivu te je predložena, a 16. 12.
2022. službeno objavljena CSRD1 Direktiva. Ova Direktiva korporativnog izvještavanja o održivosti
(CSRD) treba se do 6. 7. 2024. godine uključiti u zakonodavstva svih članica EU, a time i Hrvatske.
Ova Direktiva nema izravan utjecaj na financijske izvještaje jer su oni determinirani standardima
financijskog izvještavanja.
U ovom članku autor upravo razmatra učinke rizika klimatskih promjena na umanjenje imovine kao
posljedicu negativnog učinka klimatskih promjena na prihode, rashode i novčane tokove poduzetnika.