Preračunavanje početnog stanja iz kune u euro i evidentiranje tečajne razlike
Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine uvodi euro kao svoju službenu valutu. U računovodstvu,
financijskom izvještavanju, poreznim prijavama i svakodnevnom prometu zaključno s 31. 12. 2022.
godine prestaje se primjenjivati valuta kuna. Pri prijenosima stanja u računovodstvu potrebno je
primjenom fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje pretvoriti stanja imovine, obveza
i kapitala iz kune u euro i od 1. siječnja 2023. godine sva stanja imati evidentirana u eurima. Pri
postupku preračunavanja u slučajevima kada je analitika odvojena od glavne knjige nastat će
određene razlike koje je potrebno evidentirati s početkom 2023. godine. Autor dalje u članku o
navedenome na primjerima pokazuje određene slučajeve kod prijenosa.
Popis imovine i obveza i postupci u računovodstvu nakon provedene inventure
Zakonska obveza svakog poduzetnika je provođenje godišnjeg popisa (inventure). Popisom stvarnog
stanja imovine i obveza i usporedbom sa stanjem u knjigovodstvu utvrđuju se razlike između
stvarnog i knjigovodstvenog stanja. Svako odstupanje od stvarnog stanja potrebno je u skladu s
računovodstvenim standardima provesti u knjigovodstvu kako bi financijski izvještaj bio što je
moguće točniji. Pri provođenju postupka inventure potrebno je odrediti koje su osobe zadužene za
popis i za koji dio imovine i obveza, vrijeme popisa i rok za dostavu popisnih lista kako bi se na temelju
njih donosile odluke i provodile radnje u knjigovodstvu. U članku je razrađen postupak provođenja
inventure uz primjere u računovodstvu.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2022. godinu
Većini poduzetnika kako u kalendarskom dijelu, tako i u poslovnome, 2022. godina dolazi kraju. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza
i kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. Također, 2022. godina je posljednja poslovna godina
za koju se sastavljaju financijski izvještaji u kunama. Upravo iz tog razloga potrebno je posvetiti
puno više pozornosti usklađivanju stanja imovine i obveza i provesti ta usklađenja u poslovnim
knjigama 2022. godine kako bi sa što manje otvorenih stavaka otvorili početna stanja 2023. godine.
Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na
određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju.
Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2022. godine nisu se značajno mijenjali u
odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2020. i 2021. godinu.
Provođenje godišnjeg popisa imovine i obveza kod neprofitnih organizacija
Prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija krajem svake godine
nužno je provesti popis imovine neprofitne organizacije kako bi se provele interne kontrole, utvrdile
možebitne nepravilnosti, propusti ili određena štetna postupanja s imovinom neprofitne organizacije
od strane njenih članova i odgovornih osoba. Sva stanja imovine, obveza i izvora od 1. siječnja bit će
iskazana u eurima. Upravo iz tog razloga dodatnu pozornost treba posvetiti inventuri kako bi se što je
više moguće uskladila stanja dugotrajne imovine, potraživanja i obveza i prenijela u 2023. godinu.
U članku, autori detaljnije opisuju postupak provođenja godišnjeg popisa s primjerima odluka te
računovodstvenog i poreznog postupanja u određenim slučajevima.
Planiranje i predradnje pri konačnom obračunu amortizacije za 2022. godinu
Kraj kalendarske godine, većini poduzetnika u Republici Hrvatskoj u pravilu je i kraj poslovne godine.
Kako se približava završetak obračunskog razdoblja u smislu izvještavanja, računovodstvo sve
intenzivnije provodi kontrole usklađenosti računovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem i provodi
kontrole knjiženja uspoređujući analitiku, sintetiku, privremene obračune amortizacije, kontrolu i po
potrebi test revalorizirane vrijednosti dugotrajne imovine. U članku autor u kratkim crtama obrađuje
određene predradnje koje su bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.
Plaća u naravi – korištenje osobnih automobila – računovodstveni i porezni tretman
Vrlo često, osobe koje koriste službena vozila društva koriste ta službena vozila, najčešće osobne
automobile kako u poslovne, tako i u privatne svrhe. U takvim slučajevima uprave društva vrlo
često donose odluku o utvrđivanju i obračunu plaće u naravi za takve osobe kojima je dopušteno
korištenje prijevoznih sredstava. Obračun se najčešće provodi s isplatom plaće u novcu za rad te se
tom prilikom uplaćuju pripadajući doprinosi i porez u svrhu obračunavanja plaće u naravi. U članku
autor primjerima obračuna i knjiženja pokazuje određene slučajeve obračuna plaće u naravi.
Potraživanja od kupaca – računovodstveni i porezni tretman
Potraživanja su u skladu sa standardima financijskog izvještavanja resurs koji kontrolira poduzetnik
kao rezultat prošlih događaja i od kojeg se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi kod poduzetnika.
Redovita usklađenja stavaka između vjerovnika i dužnika, briga o zastari, naplati potraživanja sudskim
putem, prijavi u stečajnu ili likvidacijsku masu nužno je ne samo kako bi povećali mogućnost naplate,
već kako bi i spriječili negativne porezne posljedice zbog porezno nepriznatih rashoda. U uvjetima
smanjene likvidnosti gospodarstva, nepoštivanja rokova naplate potraživanja, a u isto vrijeme
pod pritiskom dobavljača i poreznih obveza poduzetnik mora biti itekako oprezan pri upravljanju
potraživanjima. Također, pred samu promjenu valute kune u euro preporučljivo je detaljno proći kroz
sve otvorene stavke, ne samo potraživanja, već i ostale kao što su dobavljači, zajmovi, kamate i slično,
kako bi se sa što manje otvorenih pozicija ušlo u zamjenu valute. U članku autor dalje prikazuje
računovodstveni i porezni tretman upravljanja potraživanja.
Računovodstveno evidentiranje potpore za plin
U okviru paketa mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata u ožujku 2022. godine
ministar gospodarstva i održivog razvoja donio je Odluku o subvencioniranju dijela krajnje cijene
opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstvo i krajnje kupce koji nisu kućanstvo s godišnjom
potrošnjom plina do 10 GWh objavljenu u Nar. nov., br. 108/22., koja vrijedi do 31. prosinca 2022.
godine. Prema odredbama Zakona o tržištu plina (Nar. nov., br. 18/18. i 23/20.), u kategoriju kupca iz
kategorije kućanstvo ulazi krajnji kupac koji kupuje plin za potrošnju u vlastitom kućanstvu. Kupac koji
nije kućanstvo znači kupac koji kupuje plin koji nije namijenjen uporabi u vlastitom kućanstvu. Kupci
koji nisu iz kategorije kućanstvo, a ne prelaze godišnju potrošnju više od 10 GWh ako su se prijavili za
ovu subvenciju na svoje adrese su primili odluku o dodjeli potpore u kojoj je iskazan ukupan odobreni
iznos subvencije. U članku autor na primjeru opisuje knjiženje i porezni utjecaj primljene subvencije.
Primjena pravila iz Zakona o sprječavanju pranja novca pri uvođenju eura
U procesu zamjene kune eurom kao službenom valutom u Republici Hrvatskoj većina kuna bit će
zamijenjena preračunom po računima, a ostatak će biti zamijenjen u gotovom novcu. Prema
podacima HNB-a i stanju gotovog novca izvan trezora HNB-a i gotovinskih centara i umanjeno za
količine, apoene i iznose gotovog novca pohranjene kod banaka iznos gotovog novca premašuje 40
mlrd. kuna. Obzirom da je riječ o promjeni gotovog novca, prilikom promjene potrebno je poštivati uz
odredbe Zakona o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj i odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca
i financiranja terorizma te njegove podzakonske akte. U postupku zamjene gotovog novca iz kune u
euro najznačajniju ulogu odigrat će banke, poslovnice Fine i Hrvatske pošte.
Obračun troška proizvodnje po standardnim troškovima
Trgovačka društva koja se bave proizvodnjom vrlo često se odlučuju za obračun proizvodnje po
standardnim troškovima. Standardima financijskog izvještavanja kao jedna od dopuštenih tehnika
mjerenja troška je metoda standardnog troška. Najčešći razlog primjene metode standardnog troška
je periodična (dnevna, satna ili slično) isporuka proizvoda. U takvim slučajevima je nemoguće u isto
vrijeme proknjižiti ulazne troškove koji su alocirani na taj proizvod, a automatizmom se iskazuje
trošak prodanih proizvoda na rashodima. Kasnije prilikom alociranja stvarnih troškova dolazi do
pozitivnih ili negativnih odstupanja, o čemu je više riječ u članku