Obveznici PDV-a – ulazak u sustav PDV-a, prava i obveze nakon prelaska praga
Prag za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2025. godine propisan je u visini 60.000,00 eura. Nakon
ostvarene vrijednosti isporuka iznad tog iznosa porezni se obveznik obvezan upisati u registar
obveznika PDV-a već sljedeći dan. Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se nadležnoj
ispostavi Porezne uprave putem ePorezna popunjavanjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a
(Obrascu P-PDV) radi upisa u registar obveznika PDV-a. Autorica u članku piše o poreznim obveznicima,
obveznom upisu u registar obveznika PDV-a, mogućnosti ispravka neiskorištenog pretporeza te o
obvezama u slučaju ulaska u sustav PDV-a.
PDV kao prihvatljiv izdatak uokviru projekata financiranih iz sredstava EU fondova
U skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije uređena su posebna
pravila o prihvatljivosti izdataka za bespovratna sredstva i povratnu pomoć. Prema navedenim odredbama, PDV
je prihvatljiv izdatak ako ga korisnik sredstava obzirom na njegov porezni status ne može vratiti kao pretporez.
Autorica u članku ukazuje na obveze vezane za porez na dodanu vrijednost te prihvatljivost izdatka za PDV u
slučaju korištenja sredstava u okviru određenih programa financiranih iz sredstava Europske unije, a ovisno o
poreznom statusu korisnika sredstava i pravu korisnika na odbitak pretporeza.
Obveze kod izlaska iz sustava PDV-a – specifičnosti proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji su tijekom 2025. godine ostvarili vrijednost
oporezivih isporuka u iznosu koji nije veći od 60.000,00 eura, mogu podnijeti zahtjev za izlazak iz
sustava PDV-a. Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja
2026. godine. Prema čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u, porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi
za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu
kalendarsku godinu te u slučaju izlaska u zadnji obračun treba uključiti i porezne obveze koje nastaju
zbog izlaska iz sustava PDV-a. Autorica u članku piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz
sustava PDV-a te o specifičnostima usklađivanja u zadnjem obračunu kod proračunskih korisnika i
neprofitnih organizacija upisanih u registar obveznika PDV-a.
Škole u sustavu poreza na dodanu vrijednost
Usluge odgoja i obrazovanja djece i mladeži kada ih obavljaju javne ustanove, oslobođene su plaćanja
PDV-a temeljem čl. 39. Zakona o PDV-u. Radi se o poreznom oslobođenju bez prava na odbitak
pretporeza. Ako obrazovne ustanove pored usluga obrazovanja, obavljaju i oporezive isporuke mogu
biti porezni obveznici koji imaju obvezu upisa u registar obveznika PDV-a ili se samo smatraju tzv.
„malim poreznim obveznicima“, ako im je vrijednost oporezivih isporuka manja od propisanog praga
za ulazak u sustav PDV-a. Autorica u članku piše o oslobođenim i oporezivim isporukama škola koje
su kao porezni obveznici upisane u registar obveznika PDV-a.
Obveze za PDV kod malih poreznih obveznika
Mali porezni obveznici prema odredbama Zakona o PDV-u smatraju se poreznim obveznicima koji nisu
upisani u registar obveznika PDV-a. Radi se o osobama koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost
i samim time se smatraju poreznim obveznicima, ali zbog vrijednosti isporuka u iznosu manjem od praga
za ulazak u sustav PDV-a, ne smatraju se redovnim poreznim obveznicima i nemaju obvezu upisa u registar
obveznika PDV-a. Na njih se primjenjuje posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike. Posebni
postupak oporezivanja u ovom slučaju znači da porezni obveznik na svoje isporuke ne obračunavaju PDV
i nema pravo na odbitak pretporeza. Ovi se porezni obveznici u poslovanju s poreznim obveznicima u
drugim državama članicama kao u trećim zemljama, smatraju osobama registriranim za potrebe PDV-a.
Tako su kao osobe registrirane za potrebe PDV-a obvezni obračunati PDV kod stjecanja dobara unutar
EU, ako je stjecanje u vrijednosti koja prelazi prag stjecanja odnosno obveznici su PDV-a kod primanja
usluga iz inozemstva za koje je propisano mjesto oporezivanja sjedište poreznog obveznika primatelja
usluge. Autorica u članku piše o obvezama malih poreznih obveznika kod isporuka u tuzemstvu te u slučaju
poslovanja s poreznim obveznicima sa sjedištem u inozemstvu.
Prodaja robe u komisiji– računovodstveno praćenje i obračun PDV-a
Jedan od oblika posredovanja u trgovini je i prodaja robe putem ugovora o komisiji. Ugovor o
komisijskoj prodaji robe je oblik posredovanja kada komisionar prodaje robu u svoje ime, a za račun
vlasnika robe (proizvođača, uvoznika ili drugog trgovca). Uvjeti i način sklapanja ugovora o komisijskoj
prodaji robe uređeni su Zakonom o obveznim odnosima. Ugovorom o komisiji trgovac preuzima tuđu
robu (proizvode) u komisiju, a zatim tu robu prodaje u svoje ime, a za račun vlasnika (komitenta). Kako
se radi o tuđoj robi na vlastitom skladištu odnosno u vlastitoj prodavaonici, trgovac robu iskazuje u
izvanbilančnoj evidenciji. Autorica u članku piše o računovodstvenom i poreznom aspektu poslovanja
trgovca koji prodaje robu na osnovu ugovora o komisiji.
Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a i priprema za fiskalizaciju
Djelatnost obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uređena je Zakonom o obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu. Sa stajališta poreza na dohodak ova se djelatnost oporezuje kao
djelatnost poljoprivrede i šumarstva prema pravilima propisanim člankom 29. Zakona o porezu
na dohodak. Način vođenja evidencije o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u
propisan je Pravilnikom o upisniku OPG-a. Radi se o evidenciji sa stanovišta praćenja poljoprivredne
proizvodnje dok je evidencija u porezne svrhe i u svrhe praćenja obavljanja djelatnosti propisana
poreznim propisima te propisima o trgovini. Ovisno o visini primitaka koje ostvaruje, OPG može biti
izvan sustava poreza na dohodak ili obveznik poreza na dohodak odnosno dobit. Kao obveznik poreza
na dohodak OPG isti može plaćati u paušalnom iznosu ili temeljem podataka iz poslovnih knjiga.
Autorica u članku piše o poreznom aspektu poslovanja OPG-a, obveznim evidencijama koje mora
voditi kod prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda te o obvezama fiskalizacije nakon 1. siječnja
2026., kao i o statusu nositelja i člana OPG-a u odnosu na obvezna osiguranja.
Stope PDV-a
Stopa koja se primjenjuje na oporezive transakcije je ona koja je na snazi u trenutku oporezivog
događaja. Iznimno, PDV se obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka obveze obračuna
PDV-a u slučaju stjecanja dobara unutar Europske unije te u slučaju uvoza. Na stjecanje dobara
unutar Europske unije obavljeno u tuzemstvu, kao i na uvoz dobara primjenjuje se stopa PDV-a koja
se za takva dobra primjenjuje u tuzemstvu. Zakonom o PDV-u propisana je standardna stopa PDV-a
od 25 %, stopa nula te dvije snižene stope 13 % i 5 %. U članku se daje pregled po grupama proizvoda
čiji se promet oporezuje pojedinim stopama, a temeljem odredbi članka 38. Zakona o PDV-u, članka
47. Pravilnika o PDV-u te niza mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave.
Ustanove za trajnu naobrazbu ikulturu (pučka otvorena učilišta)kao obveznici obračuna PDV-a
Djelatnost pučkih otvorenih učilišta uređena je Zakonom o pučkim otvorenim učilištima, a osnivaju se
prema Zakonu o ustanovama. Osnivaju se radi obavljanja osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe
odraslih, djelatnosti glazbenih i srodnih škola izvan redovitog školskog sustava, djelatnosti javnog
prikazivanja filmova, novinsko nakladničke djelatnosti, radijske i televizijske djelatnosti te obavljanja
djelatnosti stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije izvan sustava redovite naobrazbe, a mogu
obavljati i muzejsku, knjižničnu, kazališnu i scensko-glazbenu djelatnost. Navedene djelatnosti imaju
različiti porezni status u sustavu PDV-a, dio djelatnosti spada u javnu funkciju koja je prema članku
39. Zakona o PDV-u oslobođena PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, a dio djelatnosti podliježe
oporezivanju. Autorica u nastavku piše o specifičnom poreznom statusu u sustavu PDV-a ustanova za
trajnu naobrazbu i kulturu, tj. pučkih otvorenih učilišta.
Oporezivanje PDV-om usluga povezanih s nepokretnom imovinom
Kod utvrđivanja mjesta oporezivanja usluga povezanih s nepokretnom imovinom primjenjuje se
posebno pravilo te je za ove usluge propisano da se njihovo mjesto pružanja smatra mjesto gdje
se nepokretna imovina nalazi. Za ispravno određivanje mjesta oporezivanja usluga povezanih s
nepokretnom imovinom važno je odrediti smatra li se određena usluga povezanom s nepokretnom
imovinom i gdje se ta imovina nalazi. Pri tome nije važno kome se usluga obavlja, drugom poreznom
obvezniku ili krajnjem potrošaču, uvijek se mjestom oporezivanja smatra mjesto gdje se nepokretna
imovina nalazi. Ako hrvatski porezni obveznik obavlja uslugu koja je povezana s nepokretnom
imovinom u inozemstvu, ista ne podliježe oporezivanju prema hrvatskom Zakonu o PDV-u pa i u
slučaju kada se ista zaračunava naručitelju sa sjedištem u Hrvatskoj. Autorica u članku, polazeći od
definicije usluga povezanih s nepokretnom imovinom prema članku 47. Direktive 2006/112/EZ i prema
odredbama Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011, daje primjere obračuna PDV-a kada ove
usluge obavlja hrvatski porezni obveznik na nepokretnoj imovini u inozemstvu i kada strani porezni
obveznik ove usluge obavlja na nepokretnoj imovini u Hrvatskoj.