Globalni rizici i nesigurnosti: implikacije za monetarnu politiku i gospodarstvo
Među globalnim rizicima posebno se izdvajaju geopolitički šokovi i različite materijalizacije ekonomske
nesigurnosti, uključujući trgovinske nesigurnosti koje su u 2025. aktualizirane carinskim ratovima i
barijerama međunarodne razmjene i ulaganja. Geopolitički šokovi posebni su izazov za monetarnu
politiku u uvjetima povećanog rizika inflacije uzrokovanog čimbenicima izvan mogućnosti kontrole
središnje banke, a još izraženije u uvjetima rizika stagflacije i konfliktnosti ostvarivanja ciljeva
stabilnosti cijena i gospodarskog rasta. Nakon šokova energetske krize i visoke inflacije tijekom
2022. i 2023., proces dezinflacije dobro je napredovao na prosječnoj razini europodručja u 2024. i
do prve polovine 2025. Time je otvoren prostor za intenzivnije snižavanje ključnih kamatnih stopa
Europske središnje banke u uvjetima kada su najveće članice na rubu recesije, koju carinski ratovi
mogu produbiti. S druge strane, niz članica europodručja, uključujući Hrvatsku i dalje bilježi veći
inflatorni pritisak ili druge oblike divergentnih kretanja u poslovnom i financijskom ciklusu pa im je
ekspanzivna monetarna politika manje poželjna.
Akcije ESB-a u nastavku 2025. su neizvjesne, kao i buduća kretanja stope inflacije u okruženju rizika
produbljivanja trgovinskih ratova ili oružanih sukoba koji utječu na svjetske cijene energenata, ali i s
aspekta nepovoljnih učinaka ekstremnih vremenskih događaja i poremećaja u globalnim opskrbnim
lancima na cijene hrane. Dok tržišta očekuju da će se trend snižavanja kamatnih stopa nastaviti u drugoj
polovini 2025. i tijekom 2026., zbog slabosti gospodarstva europodručja i njegovih najvećih ekonomija
koje su najviše pod udarom eskalacije globalnih nestabilnosti s mogućim deflacijskim djelovanjem,
drugi faktori mogu povećati premije rizika na državne obveznice i djelovati na rast dugoročnih kamatnih
stopa unatoč ekspanzivnoj monetarnoj politici. Kombinacija geopolitičkih i ekonomskih nesigurnosti
povećava rizike financijske nestabilnosti, dok zahtjevi za znatnim povećanjem izdataka za obranu
stvaraju pritisak na rast, već sada visokih omjera javnog duga i BDP-a u mnogim članicama EU.
Car u novom ruhu i carine opet na stolu
Politike carina i protucarina mijenjaju pravila svjetske trgovine na koja smo navikli posljednjih 35
i više godina. Moglo bi se reći da je era globalizacije koju poznajemo završena, a neka druga se
stvara, uz rastuće geopolitičke rizike i trgovinske ratove. Praktično, sve ukazuje na deglobalizaciju
i fragmentacije svjetskog tržišta koje koče i sputavaju ekonomski rast. Odgoda recipročnih carina
SAD-a na 90 dana stoga ne znači puno ako je izvjesno da će one ipak biti uvedene, iako razum i
dogovori o drugim načinima smanjenja robnog trgovinskog deficita SAD-a i robnog suficita EU i Kine
mogu smanjiti već počinjenu štetu.