Osvrt na izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala slijedom usvajanja Omnibus I paketa
Tijekom prve polovine ove godine Hrvatski sabor usvojio je dva zakona, a ranije 2025. godine i još dva,
slijedom čega je u hrvatsko zakonodavstvo u najvećoj mjeri prenesen Omnibus I paket. Ovaj paket
donio je opsežne izmjene europskog okvira izvještavanja o održivosti usmjerene na pojednostavljenje
regulatornih zahtjeva, smanjenje administrativnog opterećenja i jačanje konkurentnosti europskog
gospodarstva. Vezano za hrvatski zakonodavni okvir kroz izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona
o tržištu kapitala prvo su prenesene odredbe tzv. „Stop-the-clock” direktive te je omogućena odgoda
obveze izvještavanja o održivosti za drugi i treći krug obveznika. Istodobno, tzv. „Content“ direktiva
donijela je značajno sužavanje kruga obveznika izvještavanja podizanjem pragova na više od 1.000
zaposlenih i više od 450 milijuna eura netoprihoda. Te izmjene regulatornog okvira prenesene su u
hrvatsko zakonodavstvo kroz izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala koje se
obrađuju u ovom tekstu.
Rizici usklađenosti u javnom sektoru u uvjetima digitalizacije
Digitalna transformacija javnog sektora u Republici Hrvatskoj donosi nedvojbene koristi, no
istodobno otvara nova područja rizika koja dosadašnji okviri nisu sustavno adresirali. Za razliku
od ranijeg okruženja, u kojemu su propusti uglavnom bili individualni i ograničeni, u digitalnom
okruženju ista pogreška može se bez odgode replicirati na tisuće predmeta, transakcija ili korisnika.
Rizici usklađenosti u digitalnom javnom sektoru sustavno se razvrstavaju u četiri kategorije: rizike
podataka, rizike sustava, procesne rizike i rizike vezane uz ljudski faktor. Postojeći okvir ukazuje
na prostor za iskorak, a pokrenute su mjere koje će poslužiti kao podloga za nove Smjernice za
integrirano upravljanje rizicima, čija se izrada očekuje do kraja prve polovine 2026. godine. Dodatno,
stupanjem na snagu Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske u listopadu 2025.
funkcija praćenja usklađenosti postaje zakonska obveza. Nadogradnja okvira zahtijeva uvođenje
eksplicitne kategorije digitalnih i IT rizika, obveznu procjenu rizika prije implementacije novih sustava,
jačanje kapaciteta unutarnje revizije te poseban pristup jedinicama lokalne i područne (regionalne)
samouprave. Navode se i preporuke čelnicima institucija, nositeljima unutarnjih kontrola i unutarnjim
revizorima, s naglaskom na to da digitalna transformacija javne uprave zahtijeva strateški pristup i
dugoročnu posvećenost na upravljačkoj razini.
Omnibus paket i nova pravila igre vezano za izvještavanje o održivosti
Kao odgovor na izraženu zabrinutost zbog složenosti zakonodavnog okvira za izvještavanje o održivosti,
Europska komisija predstavila je Omnibus paket za pojednostavljenje (Omnibus Simplification
Package), s ciljem olakšanja provedbe zahtjeva izvještavanja, uz istovremeno očuvanje ključnih
ciljeva održivosti Europske unije. Ovaj paket već je privukao značajnu pozornost javnosti i stručne
zajednice, osobito nakon objave prvog nacrta od strane Europske komisije 26. veljače 2025. Iako se
o konačnom sadržaju Omnibus paketa još uvijek vode pregovori, ovaj tekst donosi pregled onoga što
je trenutačno poznato o paketu, njegove potencijalne implikacije na izvještavanje o održivosti, kao
i ključne aspekte na koje bi poduzetnici trebali obratiti pozornost u kontekstu daljnjih regulatornih
izmjena.
Izvješćivanje o održivosti u 2024. godini
Autorica u članku kratko opisuje trenutni okvir po kojemu određeni broj poduzetnika objavljuje tzv.
nefinancijske informacije te opisuje kako će se ubuduće izvještavati o održivosti.
Buduće obveze u pogledu izvješćivanja o održivosti (CSRD direktiva)
U tekstu autorica daje pregled novih obveza koje poduzetnike očekuju zbog primjene europskog
zakonodavstva kojim se na jasan i nedvosmislen način propisuju obveze povezane s izvješćivanjem o
održivosti. Navedene će obveze biti prenesene i u hrvatsko zakonodavstvo i to kroz izmjene zakonodavnog
okvira za računovodstvo, ali i zakonodavnog okvira za reviziju te u manjem dijelu i kroz izmjene Zakona o
tržištu kapitala. Uz proširenje broja obveznika, što je najveća promjena, u tekstu se daje najava sadržaja
Europskih standarda za izvještavanje o održivosti te se pojašnjava što se mijenja kod revizije, ali i kako
će se i ovaj proces digitalizirati s ciljem osiguravanja dostupnosti informacija o održivosti.
Dvojno iskazivanje od 1. siječnja 2023.
Najdugotrajniji proces prilagodbe uvođenja eura u Republici Hrvatskoj je dvojno iskazivanje. U
članku se daje pojašnjenje odnosno podsjetnik na obveze dvojnog iskazivanja za poslovne subjekte
i sve druge obveznike dvojnog iskazivanja nakon što je Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. ušla u
europodručje i počela koristiti euro kao službenu valutu i zakonsko sredstvo plaćanja.
Kako se neprofitne organizacije trebaju pripremiti za uvođenje eura u Hrvatskoj?
Vijeće Europske unije za ekonomske i financijske poslove usvojilo je 12. srpnja 2022. tri pravna
akta čime je dovršena pravna procedura u Vijeću EU vezana za uvođenje eura u Hrvatskoj. Time je
i formalno završen cijeli proces koji je započeo još 2017. godine i tako Hrvatska od 1. siječnja 2023.
postaje dvadeseta država članica europodručja. Kako će ovaj proces imati utjecaja na sve pa tako
i na neprofitne organizacije, u nastavku se pojašnjavaju najvažnije aktivnosti i odrednice procesa o
kojima trebaju voditi računa neprofitne organizacije.
Pregled Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
Autorica u tekstu daje pojašnjenje najvažnijih dijelova Zakona o uvođenju eura kao službene valute
u Republici Hrvatskoj kojim su, uz temeljna načela, detaljno razrađene aktivnosti koje će se provoditi
nakon što Vijeće Europske unije donese odluku da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne
preduvjete za ulazak u europodručje.
Pregled novog Zakona o proračunu
ANA ZORIĆ, dipl. iur.
Predaja godišnjih izvješća o nepravilnostima i osnovne odrednice sustava upravljanja nepravilnostima
ANA ZORIĆ, dipl. oec., DAVOR KOZINA, dipl. oec.