Preraspodjele i izmjene i dopune financijskih planova neprofitnih organizacija u 2022. godini
Način provođenja izmjena i dopuna odnosno preraspodjela propisan je čl. 18. i 19. Pravilnika o
sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih
organizacija. Autorice u članku detaljnije pojašnjavaju kako izraditi izmjene i dopune i preraspodjelu
financijskih planova u 2022. sukladno važećim zakonskim odredbama.
Planiranje rezultata i prenesenih sredstava u proračunu i financijskim planovima proračunskih korisnika
esen je dio godine u kojemu država, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi
proračunski i izvanproračunski korisnici intenziviraju proces planiranja i donošenja proračuna i
financijskih planova za sljedeće proračunsko razdoblje. Proces planiranja za razdoblje 2023. – 2025.
posebni je izazov jer se po prvi puta planski dokumenti izrađuju temeljem novog Zakona o proračunu,
ali i u novoj valuti – EUR-ima. Osim plana tekućih prihoda i rashoda, primitaka i izdataka u proračune
i financijske planove treba uključiti i prenesena sredstva iz prethodne godine u državnom proračunu
odnosno prenesene viškove i manjkove kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Autorica u članku pojašnjava način planiranja
prenesenih sredstava u proračun i financijskim planovima sukladno novim propisima.
Knjigovodstveno evidentiranje i planiranje primljenih kratkoročnih kredita/zajmova u sustavu proračuna
Kratkoročno zaduživanje u sustavu proračuna propisano je Zakonom o proračunu i izrijekom je
dozvoljeno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dok za proračunske korisnike
nije izrijekom dozvoljeno, što ne znači da je zabranjeno, ali pod određenim uvjetima. Autorica u
tekstu daje primjere i pojašnjava način knjigovodstvenog evidentiranja kratkoročnih primitaka u
sustavu proračuna. Također, ukazuje na razlike kod planiranja kratkoročnih primitaka kod državnog
proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pojašnjava kada i zašto ne(treba)
planirati kratkoročne primitke u sustavu proračuna.
Knjigovodstveno evidentiranje potraživanja za zajedničke prihode u sustavu proračuna
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ministarstva i ostali proračunski korisnici
državnog proračuna i proračuna JLP(R)S različito postupaju kod iskazivanja potraživanja za prihode
iz njihove nadležnosti koji se dijele između više korisnika (zajednički prihodi). Obzirom da u zakonskim
propisima još uvijek ne nalazimo službeno stajalište zakonodavca o načinu iskazivanja navedenih
prihoda, važećom uputom može se smatrati Okružnica o predaji financijskih izvještaja jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2018.
gdje u točki V. Iskazivanje potraživanja za zajedničke prihode, Ministarstvo financija ukazuje na način
iskazivanja navedenih potraživanja. Sukladno tome autorica u članku daje pregled knjigovodstvenog
evidentiranja najčešćih zajedničkih prihoda.
Financiranje projekata iz EU fondova kod neprofitnih organizacija – knjigovodstveni pogled
Korištenje sredstava iz EU za financiranje projekata složeni je sustav koji u svakom svom dijelu
ima određene zakonitosti kojih se korisnici moraju pridržavati. Neprofitne organizacije prilikom
bilježenja knjigovodstvenih događaja vezanih uz korištenje sredstava iz EU u svojim knjigama dužne
su se pridržavati propisa kojima je uređeno računovodstvo i financijsko izvještavanje u neprofitnom
sustavu. Autorica u članku daje kratki presjek najčešće korištenih fondova i na primjeru ukazuje na
pravilno knjigovodstveno evidentiranje već ugovorenih projekata sukladno odredbama vezanih uz
neprofitno računovodstvo.
Računovodstvo rizničnog poslovanja kod JLP(R)S i njenih proračunskih korisnika
Svaka riznica je jedinstvena i izbor modela na kojemu će se uspostavljati riznično poslovanje ovisi
kako o financijskim mogućnostima, tako i o tehničkim predispozicijama, broju proračunskih korisnika,
ljudskim kapacitetima, razvijenosti informacijskog sustava za povezivanje i dr. Međutim, kako god
riznica bila postavljena ono što im je zajedničko je vođenje knjigovodstvenih evidencija kako kod
JLP(R)S, tako i kod njenih proračunskih korisnika. Autorice u članku ukazuju na primjere knjiženja
nekih poslovnih događaja kod proračunskih korisnika i JLP(R)S kada posluju preko računa riznice.
Izmjene odredbi statuta ustanova (proračunskih korisnika) u svjetlu novog Zakona o proračunu
Osnovni opći pravni akt svake ustanove kao proračunskog korisnika je statut. Zakonom je izričito
propisan sadržaj statuta, kao i procedura njegovog donošenja. Sve odredbe koje se odnose na statut
na jednak način primjenjuju se i na sve njegove izmjene i dopune. Promjene zakonskih propisa kojima
se uređuje djelokrug i rad ustanova podredno utječu i na odredbe samih statuta te zahtijevaju njihovo
usklađenje. U nastavku teksta obrazlažemo potrebu usklađenja odredbi statuta s novim Zakonom o
proračunu, kao i prijedloge samog teksta usklađenja.
Predaja izvještaja o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2022. godini
Od 1. siječnja 2022. na snazi je novi Zakon o proračunu prema kojemu se i dalje, do donošenja novog
propisa, primjenjuju odredbe „starog“ Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju
proračuna. To znači da se godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave za 2021. g. izrađuje i predaje „po starom“. Izrada i predaja polugodišnjeg izvještaja o
izvršenju za 2022. g. propisana je prijelaznim i završnim odredbama u čl. 168. novog Zakona o proračunu.
Autorica u tekstu podsjeća na sadržaj, rokove i način predaje izvještaja o izvršenju proračuna za 2021. i
ukazuje na sadržaj i način predaje polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2022. g.
Provođenje samoprocjene u neprofitnim organizacijama
Sve neprofitne organizacije koje su za 2021. godinu obvezno vodile dvojno knjigovodstvo, trebaju
provesti samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja
i kontrola za 2021. godinu. Samoprocjena se provodi popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju
sustava financijskog upravljanja i kontrola najkasnije do 31. ožujka 2022. godine. Popunjeni Upitnik
ostaje kod neprofitne organizacije te ga je dužna čuvati najmanje do kraja 2028. godine.
Izvještaj o izvršenju financijskih planova proračunskih korisnika za 2021. godinu
Novim Zakonom o proračunu koji je u primjeni od 1. siječnja 2022. g. propisan je sadržaj i podnošenje izvještaja o izvršenju financijskih planova proračunskih korisnika. Sada se napokon i zakonski uređuje jedan važan dio proračunskog procesa izvještavanja proračunskih korisnika koji su izvještaje o izvršavanju financijskih planova izrađivali najčešće samo zbog obveze davanja odgovora na pitanja 20. i 62. u Upitniku uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti odnosno obveza koje nekima proizlaze iz Statuta ili drugih osnivačkih akata. Međutim, napominjemo kako će prve izvještaje o izvršenju financijskih planova prema novom Zakonu o proračunu proračunski korisnici izrađivati i podnositi tek za 2022. g. (predaja u 2023. g.). Dakle, izvještaj o izvršenju za 2021. g. izrađuje se „po starom“ uz jednu važnu novinu, a to je da ih, sukladno odredbama novog Zakona o proračunu, moraju obvezno usvojiti njihova upravljačka tijela do 31. ožujka 2022. g. Autorica u tekstu daje pregled sadržaja izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskih korisnika za 2021. g. koji je sadržajno usklađen s donesenim financijskim planovima za 2021. g. i koji je temeljen na izgledu izvještaja o izvršenju proračuna čiji su financijski planovi sastavni dio. Tema članaka u nekim od sljedećih brojeva bit će svakako sadržaj budućih izvještaja o izvršenju financijskih planova nakon donošenja podzakonskih akata sukladno odredbama novog Zakona o proračunu.