Efikasnost podružnica europskih banaka na sankcioniranim tržištima
U ovom članku autori su analizirali i obrazložili utjecaj globalnih sankcija, kao instrumenta međunarode
politike, na poslovanje europskih banaka.
Pri tome su analizirani, komparirani i obrazloženi najvažniji pokazatrelji za tri europske bankarske
grupacije.
Značajke, odrednice i okvir primjene održive sekuritizacije na globalnim financijskim tržištima – tržište i primjeri
Globalna gospodarstva suočavaju se sa sve većim izazovima u prijelazu prema održivoj ekonomiji.
Kao odgovor na taj izazov, sve više se ističe važnost sekuritizacije, s posebnim naglaskom na njezinoj
održivoj varijanti. Pariški sporazum označava prekretnicu u ubrzanom razvoju održive sekuritizacije
jer po prvi put okuplja gotovo sva gospodarstva u zajedničkoj borbi protiv klimatskih utjecaja. S
rastućom globalnom zabrinutošću i težnjama prema niskougljičnom gospodarstvu, koje Europska
unija planira postići do 2050. godine, a Kina do 2060. godine, održiva sekuritizacija postala je tehnika
koja ipak nosi određenu razinu prestiža. Održiva sekuritizacija primarno je prisutna u visokorazvijenim
zemljama, osobito u zapadnoeuropskim zemljama, SAD-u i Kini odnosno u zemljama koje su duboko
zakoračile i financijski su sposobne provoditi složenu tehniku sekuritizacije. Cilj rada je analizirati
koncept održive sekuritizacije te prikazati inovativne financijske instrumente koje gospodarstva
primjenjuju u održivoj sekuritizaciji.
Hoće li standardizacija pravila i rastuće izloženosti lošim plasmanima ubrzati razvoj sekuritizacije?
Cilj rada je dati odgovore na pitanja o potencijalnoj primjeni sekuritizacije u rješavanju loših plasmana
banaka. U uvodnom dijelu daje se prikaz općeg okvira sekuritizacije i njezine regulacije i nalaza kako
su sekuritizacijska izdanja u SAD-u u vremenu krize ranjivija u odnosu na europska, ali su i sklona
bržem oporavku u poslijekriznom razdoblju. Banke su nakon krize posljedično naslijedile značajne
iznose izloženosti problematičnim kreditima u čije se rješavanje ponegdje uključila i država, uz ostale
mogućnosti, izdavanjem jamstva kako bi ih svela na minimalnu i prihvatljivu razinu. Posljedično u
radu se zaključuje kako su inovacije na području sekuritizacije česte i raznolike, no bez konkretnih
značajnijih primjena i rezultata.
Umjetna inteligencija – primjena u bankarstvu i financijama
Prof. dr. sc. ANITA PAVKOVIĆ, FILIP KRAPIĆ, mag. oec.
Konvertibilne obveznice (CoCos)u strukturi izvora financiranjakreditnih institucija
Prof. dr. sc. ANITA PAVKOVIĆ, KARLO BARAČ, mag. oec.
Suvremeni bankovni poslovni modeli
Prof. dr. sc. ANITA PAVKOVIĆ
Strukturno financiranje: legislativni okvir sekuritizacijskih instrumenata i pokrivenih obveznica
Prof. dr. sc. ANITA PAVKOVIĆ, Doc. dr. sc. BRANKA TUŠKAN SJAUŠ
Strukturno financiranje: kretanja i stanje na tržištu sekuritizacijskih i pokrivenih obveznica
Prof. dr. sc. ANITA PAVKOVIĆ Doc. dr. sc. BRANKA TUŠKAN SJAUŠ
Transformacija bankarstva uslijed digitalizacije: (r)evolucija proizvoda i usluga, distribucijskih kanala i poslovnih procesa
Prof. dr. sc. ANITA PAVKOVIĆ Stručni članak UDK 336.74