Svrha, metode izračuna i objava zarada po dionici (EPS) prema MRS 33 – Zarada po dionici
Veliki poslovni subjekti i subjekti od javnog interesa koji su obveznici primjene Međunarodnih standarda
financijskog izvještavanja (MSFI) u skladu sa Zakonom o računovodstvu (čl. 17. st. 3.) obveznici su
izračuna i objave EPS. Osnovni korisnici ovoga indikatora jesu investitori u vlasničke instrumente na
financijskim tržištima. Svrha ovoga indikatora je pomoć u donošenju investicijskih odluka.
Očekivane kompetencije suvremenih financijskih direktora
Aktualnu gospodarsku situaciju gledajući globalno i lokalno obilježavaju sve teži, gotovo krizni uvjeti, odvijanja poslovnih procesa.
Velike su promjene nastupile prije tri godine i teško ih je komparirati s teškim situacijama već viđenim u prošlosti. Posljedice koje
ispaštaju poslovni subjekti danas nisu samo velike financijske štete
koje je donijela pandemija, rat u Ukrajini, energetska kriza, inflacija,
klimatski poremećaji i invazivna digitalizacija. Još veći problem od
spoznaje nastalih gospodarskih šteta je nepredvidljivost i rastući rizici budućeg poslovanja.
Odluka za izglasavanje dividendi/ udjela u dobiti temelji se na zadržanoj dobiti, a mogućnost isplate ovisi o novčanom toku poslovnog subjekta
Za izglasavanje dividendi / udjela u dobiti relevantan je Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov.,
br. 111/93. – 18/23.). Za dionička društva skupština je nadležna za raspodjelu dobiti (ZTD, čl. 275.).
Kod društava s ograničenom odgovornošću članovi društva temeljem društvenog ugovora donose
odluku o raspodjeli dobiti (ZTD, čl. 406.). Dakle, osnovica za izglasavanje dividendi/udjela u dobiti je
dobit tekuće godine uvećana za zadržanu dobit iz prethodnih godina. Za novčane isplate dividendi/
udjela u dobiti relevantan je novčani tok, a ne zadržana dobit. U posljednjim godinama sve veći
broj odgovornih poduzetnika odluke o izglasavanju i isplatama dividendi/udjela u dobiti donose
na temelju slobodnog novčanog toka. U članku će se komparirati račun dobiti i gubitka, analizirati
korištenje EBITDA i izvještaja o novčanom toku. Posebno će se ukazati na izračun i korištenje slobodnog
novčanog toka u svrhu isplate dividendi/udjela u dobiti.
Urgentna analiza područja relevantnih za promjene poslovnih modela revizijskih i računovodstvenih tvrtki
Globalni poremećaji izazvani pandemijom, ruskom agresijom na Ukrajinu i posljedicama rata
(energetska kriza i inflacija) bitno su u kratkom razdoblju poremetili uvjete poslovanja i uopće
globalnu poslovnu klimu. Revizorske i računovodstvene tvrtke značajno dijele sudbinu svojih
klijenata koji su im od velikog značaja. Na inicijativu najveće nacionalne (američke) pa i svjetske
asocijacije računovođa AICPA-e provedena su istraživanja prema kojima je potrebno u revizorskim
i računovodstvenim tvrtkama preispitati pet relevantnih područja za ocjenu i poboljšanja poslovnih
modela tvrtki. Autor članka prenio je savjete profesiji (iz eminentnog svjetskog časopisa Journal of
Accountancy) koja područja je potrebno preispitati u svrhu poboljšanja poslovnog modela revizorskih
i računovodstvenih tvrtki u pogoršanim globalnim uvjetima poslovanja.
Uzroci i modeli financijskog restrukturiranja unutar grupe za konsolidaciju
Već je pandemija uzrokovana virusom COVID-19 značajno najavila deglobalizaciju i restrukturiranje
grupa za konsolidaciju, a što je još više ubrzano ruskom agresijom na Ukrajinu i energetskom krizom.
Velike multinacionalne i nacionalne kompanije sve su izloženije raznim oblicima krize. Porast troškova
energije, kriza dobavnih pravaca i inflatorni pritisci zahtijevaju restrukturiranja. U članku autor
obrazlaže najvažnije razloge i modele restrukturiranja grupa za konsolidaciju.
Računovodstveni i porezni tretman isplate dividendi/udjela u dobiti u 2023. godin
Utvrđivanje poslovnog rezultata u računu dobiti i gubitka temelji se na primjeni Zakona o računovodstvu
i pripadajućim standardima financijskog izvještavanja (mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI, a veliki
poduzetnici i subjekti od javnog interesa MSFI). U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima utvrđuju
se financijski izvještaji te se donose odluke o raspodjeli dobiti (ili pokriću gubitka). Kada se utvrđuju i
isplaćuju dividende/udjeli u dobiti fizičkim osobama, tada je potrebno obračunati i pripadajući porez
na dohodak (na temelju Zakona o porezu na dohodak), kao i pripadajuće prireze (temeljem Odluka
o lokalnim porezima gradova i općina). Ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu, odluke o isplati
dividendi/udjela u dobiti kao i sama isplata od 1. 1. 2023. su u eurima. U članku su autori prezentirali
računovodstveni i porezni tretman najčešćih slučajeva izglasavanja i isplate novčanih dividendi/
udjela u dobiti.
Najvažniji čimbenici financijskog uspjeha mikro, malih i srednjih poduzetnika
U zadnjih nekoliko godina generiran je niz kritičnih situacija koje su bitno pogoršale društvene i
ekonomske uvjete kako kvalitete života stanovništva, tako i poslovanja poduzetnika. Počelo je 2020.
godine s pandemijom COVID-19 od čega se još svijet oporavlja, a nastavilo s ruskom agresijom na
Ukrajinu s teškim posljedicama, kao što su energetska kriza i rastuća inflacija. Statistike i analize
gospodarstva velikog broja zemalja ukazuju da je, uz stanovništvo, posebno ranjiv segment mikro,
mali i srednji poduzetnici (MMS). Autor članka prezentirao je aktualnu situaciju u ovom segmentu
te rezultate istraživanja glavnih čimbenika financijskog uspjeha MMS poduzetnika. Pri tome,
identificirana su tri najvažnija čimbenika: financijska pismenost, pristup kreditima i oporezivanje.
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2022. godinu
Za 2022. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci financijskih
izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj
metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici koji imaju poslovnu godinu jednaku kalendarskoj po posljednji puta za 2022. godinu
sastavljaju i predaju financijske izvještaje iskazane u kunama. Financijski izvještaji za izvještajno
razdoblje koje završava s 31. 12. 2022. godine nisu se mijenjali u odnosu na 2021. godinu. Poduzetnici
koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske i koja završava u 2023. godini svoje financijske
izvještaje morat će sastaviti i predati u valuti euro.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2022. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2022. godinu
Većini poduzetnika kako u kalendarskom dijelu, tako i u poslovnome, 2022. godina dolazi kraju. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza
i kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. Također, 2022. godina je posljednja poslovna godina
za koju se sastavljaju financijski izvještaji u kunama. Upravo iz tog razloga potrebno je posvetiti
puno više pozornosti usklađivanju stanja imovine i obveza i provesti ta usklađenja u poslovnim
knjigama 2022. godine kako bi sa što manje otvorenih stavaka otvorili početna stanja 2023. godine.
Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na
određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju.
Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2022. godine nisu se značajno mijenjali u
odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2020. i 2021. godinu.
Financiranje održivosti zelenim obveznicama – krajnje je vrijeme za prelazak s riječi na djela
Već desetak godina u nekim zemljama emitiraju se zelene obveznice. One se koriste kao instrument
prikupljanja i ulaganja financijskih sredstava za očuvanje okoliša, jačanja socijalnih i upravljačkih
performansi poslovnih subjekata. Cilj emisije zelenih obveznica je osigurati namjenska sredstva za
financiranje održivog razvoja što je nefinancijska vrijednost, ali je indikator kvalitete života i poslovne
održivosti, što podržava sve veći broj investitora.