Ograničenja ovrhe i izuzimanja od ovrhe u 2026. godini
Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. – 06/24.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini pa tako i za plaću iz prosinca 2025. koja se isplaćuje u 2026. godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 133. od 29. 10. 2025. godine objavio da je prosječna
mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje
siječanj – kolovoz 2025. iznosila 1.434,00 eura.
Prošle 2024. godine je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama
Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz iznosila 1.302,00 eura pa su i iznosi koji su se
isplaćivali na zaštićeni račun bili manji. Povećanjem neto plaća povećavaju se i zaštićeni iznosi.
Izmjene i dopune Zakona omjerama ograničavanja
Postojeći Zakon o mjerama ograničavanja objavljen je u Nar. nov., br. 133/23. od 7. 11. 2023., a stupio
je na snagu 15. studenoga 2023. godine. Sada je u Nar. nov., br. 151/25. od 15. 12. 2025. godine
objavljena prva novela tog Zakona, a stupila je na snagu 23. 12. 2025. godine.
Ovom novelom, tj. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja se u hrvatsko
zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja
2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja. Drugim riječima,
osim u još nekim izmjenama, u naš se pravni sustav uvode kaznena djela i prekršaji koji čine oni koji
u Republici Hrvatskoj ne provode Zakonom propisane mjere ograničavanja.
Zakon o mjerama ograničavanja ima nekoliko poveznica sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma. Jedna od poveznica je da su nadzorna tijela koja kontroliraju primjenu Zakona
o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma ujedno i nadzorna tijela za primjenu mjera
ograničavanja.
Zaštita od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radu
Zakonom o radu propisane su mjere za zaštitu dostojanstva radnika. Zaštita dostojanstva osigurava
se tako da se radnika štiti od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.
Uz odredbe Zakona o radu, u postupku zaštite dostojanstva radnika važne su i odredbe Zakona o
suzbijanju diskriminacije. Taj Zakon određuje da će se diskriminacijom smatrati samo ako je neka
osoba diskriminirana na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog
ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu,
obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta te izražavanja ili spolne orijentacije.
Direktiva (EU) 2023/970 o jednakosti plaća muškaraca i žena
Dana 10. svibnja 2023. godine Europski parlament i Vijeće Europske unije kao nadležna tijela donijela
su Direktivu (EU) 2023/970 koja se odnosi na jačanje primjene načela jednakih plaća muškaraca i
žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.
Za razliku od uredbi koje predstavljaju neposredan izvor prava Europske unije koji se izravno
primjenjuje u Republici Hrvatskoj, direktive države članice moraju prvo implementirati u nacionalno
zakonodavstvo. Odnosno, direktive određuju pojedine ciljeve koje države članice moraju kroz
implementaciju ostvariti, dok im se ostavlja sloboda izbora na koji će način to one provesti.
Direktiva koja je tema ovoga članka donesena je 10. svibnja 2023. godine, a prema čl. 34. Direktive,
države članice su radi usklađivanja s ovom Direktivom dužne uskladiti zakonsku regulativu do 7. lipnja
2026. godine. U skladu s navedenim Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne
politike objavilo je Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu, a koji prijedlog uključuje
i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu „(EU)“. Prijedlog za Zakon potvrđuje većinsko
preuzimanje već navedene Direktive.
Novim Zakonom najavljuje se utvrđivanje minimalnih pravila za jačanje načela jednake plaće
muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, zabranu svake izravne ili neizravne
diskriminacije u pogledu plaće na temelju spola te transparentnost plaća i snažniju provedbu prava
na jednaku plaću.
U nastavku ovoga članka u dva su dijela izložene najvažnije odredbe Direktive (EU) 2023/970. Prvi dio
se odnosi na sadržaj preambule, dok je u drugom dijelu izložen normativni dio Direktive.
Novi Pravilnik o priređivanju nagradnih igara
U Nar. nov., br. 125 od 1. 10. 2025. objavljen je Pravilnik o priređivanju nagradnih igara. Pravilnik je
donio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija temeljem čl. 69. st. 11. Zakona
o igrama na sreću (Nar. nov., br. 87/09. – 72/25). Pravilnik je stupio na snagu 9. 10. 2025. godine, a
danom njegovog stupanja na snagu prestao je važiti Pravilnik o priređivanju nagradnih igara (Nar.
nov., br. 8/10.).
Novim Pravilnikom moderniziran je i osuvremenjen način provođenja nagradnih igara, a uvedeni su i
novi instituti koji nisu bili predviđeni u dosadašnjem Pravilniku o priređivanju nagradnih igara.
Novi Pravilnik uređuje provođenje nagradne igre, a temelji se samo na jednoj odredbi Zakona o
igrama na sreću (čl. 69.) i uglavnom nema izravne veze s igrama na sreću.
Specifičnosti dodatnog rada zdravstvenih radnika
U Riznici broj 5/2025. doc. dr. sc. Domagoj Dodig napisao je članak pod nazivom „Dodatni rad radnika u
sustavu zdravstva“. Autor se u članku bavio uvjetima koji moraju biti ostvareni da zdravstvena ustanova
može svom radniku dati odobrenje da za svoj račun sklopi posao iz zdravstvene djelatnosti poslodavca.
Namjera je ovoga članka da se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnika o mjerilima za
davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca razmotre
u odnosu na izmjenu Zakona o radu, koji dodatan rad radnika uređuje na nešto drukčiji način od
odredbi navedenih zdravstvenih propisa.
Raspisivanje javnog natječaja prema TKU za zaposlenike u javnim službama
Prema čl. 24. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama, za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u javnim službama raspisuje se javni natječaj. Javni natječaj se raspisuje radi ispunjavanja ustavne odredbe o jednakoj dostupnosti javnih službi svim građanima Republike Hrvatske. Raspisivanje javnog natječaja u nekim slučajevima nije potrebno (čl. 24. st. […]
Obveze posrednika u sektoru prometa nekretnina vezane uz Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u kupnji i prodaji nekretnina su, kao i
mnogi drugi, obveznici provođenja mjera koje su propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22., dalje u tekstu: Zakon).
Ove pravne i fizičke osobe dužne su Zakon primjenjivati ne samo kod posredovanja u kupnji i prodaji
nekretnina, već i kad posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima
je mjesečna najamnina u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.
Navedene osobe su dužne provoditi mjere, radnje i postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca
i financiranja terorizma koje su određene Zakonom, a obveznici su i kada se nalaze u stečaju ili je za
njih pokrenut postupak likvidacije.
Probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad
Odredbe o probnom radu, obrazovanju i osposobljavanju spadaju u poglavlje 7. iz Glave II. Zakona o
radu (Nar. nov., br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23.), koja Glava uređuje individualne
radne odnose.
Poglavlje 7. obuhvaća odredbe od čl. 53. do zaključno 59. Zakona o radu. U tim su odredbama uređena pitanja
ugovaranja i trajanja probnog rada, obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad, pojam pripravnika i
vrijeme za koje se može s pripravnikom sklopiti ugovor o radu, način osposobljavanja pripravnika, trajanje
pripravničkog staža, stručni ispit i stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama
Zakonom o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13., 85/15. i 69/22.), uređuje se pravo
na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju
se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe
informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje te
inspekcijski nadzor nad provedbom tog Zakona.
Odredbe Zakona ne primjenjuju se na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim
postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom, a niti na informacije
za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav
Republike Hrvatske. Također se odredbe Zakona ne primjenjuju na informacije koje predstavljaju
klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države te klasificirane
informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim
organizacijama ili drugim državama.
U članku se obrađuje postupak nakon što korisnik podnese zahtjev za pristup informaciji uz primjere
iz sudske prakse koji odredbama Zakona daju širi kontekst njihove primjene. Citirane su neke odluke
Ustavnog suda RH, Vrhovnog suda RH, Visokog upravnog suda RH i Povjerenika za informiranje.
Citati iz sudskih odluka vezuju se uz pojedine institute Zakona o pravu na pristup informacijama koji
se instituti obrađuju u članku.