Financijske korekcije u postupcima nabave koje provode subjekti koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi
Financijska korekcija određuje se kao postotni iznos obustave isplate financijskih sredstava,
sufinanciranja, nakon što je nadležno tijelo utvrdilo nepravilnost, što ukazuje na okolnost da korisnik
taj iznos mora platiti vlastitim sredstvima. U smislu financijskih korekcija propisane su „jednostavna“
i „paušalna“ financijska korekcija. Jednostavna je jednaka visini nastale financijske posljedice za
ugovor o nabavi, ali kada ju je moguće količinski točno odrediti. Ako se financijska korekcija ne može
količinski točno odrediti, određuje se paušalna financijska korekcija u stopi korekcije (%). U članku se
detaljno pojašnjavaju razlozi nastanka financijskih korekcija za subjekte koji nisu obveznici primjene
Zakona o javnoj nabavi.
Financijske korekcije (sumnja na nepravilnost – obveznici ZJN) – II. dio
Autor u ovom drugom članku, nastavno na članak objavljen u srpnju, obrađuje mogućnosti
korištenja europskih sredstava modelom sufinanciranja u Republici Hrvatskoj koje je vrlo intenzivno,
što omogućava provedbu infrastrukturnih projekata te ostalih projekata u području obrazovanja,
zdravstva i slično. Sufinanciranje projekata nije samo dodjela financijskih sredstava, tu nastaje i obveza
načina pripreme projektnih elemenata sukladno određenim pravilima, obveza pripreme i provedbe
postupaka javne nabave, provedbe ugovora te načina i modela izvještavanja. Projekti sufinancirani
europskim sredstvima odnosno aktivnosti koje se provode u okviru tih projekata, podložni su
kontrolnim mehanizmima, pravilima koja su propisana „Zajedničkim nacionalnim pravilima“ (dalje
u tekstu: ZNP) odnosno „Pravilima o financijskim korekcijama“. Kontrolni mehanizmi propisani u
navedenim dokumentima, korisnicima europskih financijskih sredstava definiraju pravila kojih se
trebaju pridržavati odnosno koje i kakve sankcije u smislu financijskih korekcija će se primjenjivati
u slučaju da se utvrdi da je korisnik postupao suprotno odredbama važećeg Zakona o javnoj nabavi
(dalje u tekstu: ZJN 2016) odnosno Direktive o javnoj nabavi.
Financijske korekcije (sumnja na nepravilnost – obveznici ZJN) – I. dio
Pisac u ovom prvom članku pojašnjava mogućnosti korištenja europskih sredstava modelom
sufinanciranja u Hrvatskoj koje je vrlo intenzivno i omogućava provedbu infrastrukturnih projekata
te ostalih projekata koji nisu takvog karaktera, školstvo, zdravstvo i dr. Mogućnost sufinanciranja
europskim sredstvima nije samo osiguranje bespovratnih financijskih sredstava kako bi se proveli
projekti koji možda ne bi bili provedeni ili bi možebitno bili provedeni u nekom kasnijem razdoblju i
kroz duže vremensko razdoblje, to je europska politika koja osigurava usklađenost kvalitete života
svih građana članica unije. Projekti sufinancirani europskim sredstvima odnosno aktivnosti koje se
provode u okviru tih projekata, podložni su kontrolnim mehanizmima, pravilima koja su propisana
„Zajedničkim nacionalnim pravilima“ (dalje u tekstu: ZNP) odnosno „Pravilniku o financijskim
korekcijama“.
Pravilnik jednostavne nabave i ex post kontrola
Ugovor o javnoj nabavi sklapa se na temelju provedenog postupka jednostavne nabave i sukladno
uvjetima i zahtjevima propisanim u pozivu za dostavu ponuda i ponudi odabranog ponuditelja
odnosno ugovaratelja. U pravnom smislu okvir jednostavne nabave obuhvaćen je člankom 4. Zakona
o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16. i 114/22.), kojim su propisana načela javne nabave, člankom 12.
ZJN 2016, kojim su propisani pragovi za primjenu Zakona, člankom 15. ZJN 2016 kojim je propisana
jednostavna nabava, člancima 16. – 19. ZJN 2016, kojima je propisana procijenjena vrijednost nabave
te člankom 28. ZJN 2016, kojim je propisan Plan nabave i registar ugovora.
Izvršenje i izmjena ugovora o javnoj nabavi i ex post kontrola
Na izvršenje ugovora o javnoj nabavi odnosno prava, obveze i odgovornosti ugovornih strana
primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima. Uz mogućnosti izmjene ugovora sukladno
odredbama samog ugovora, ugovorne strane obvezno moraju primjenjivati i odredbe ZJN 2016 o
izmjenama ugovora koje predstavljaju svojevrsna ograničenja u samoj provedbi izmjena ugovora.
U projektima sufinanciranim EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru nastalih izmjena
ugovora u razdoblju njegova trajanja. Sam postupak ex post provjere utvrđuje okolnosti na osnovu
kojih je naručitelj izmijenio prvobitni ugovor odnosno jesu li nastale izmjene u skladu s odredbama
dokumentacije o nabavi, sklopljenom ugovoru i odredbama ZJN 2016 te Direktive 2014/24/EU.
Prihvatljivost izmjene ugovora i možebitno novonastalog troška, osnova je pristupa ex post kontrole.
Ex post kontrola tehničke i stručne sposobnosti
Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama.
Ex post kontrola tehničke i stručne sposobnosti
Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama.
Specifičnosti ex ante kontrole i analize tržišta u okviru projekata financiranih iz sredstava Europske unije
U smislu prikupljanja informacija i spoznaja o trenutnim i mogućim budućim kretanjima sirovina
i gotovih materijala pa i ljudske radne snage, dobro je provesti jednokratno istraživanje, a nakon
toga ponovno provoditi kontinuirana istraživanja. Provedenom analizom tržišta naručitelj ovladava
informacijama koje su neophodne za izradu valjane dokumentacije o nabavi, na što ukazuje i ex ante
kontrola. Hoće li se provoditi ex ante kontrola određuju kontrolna ili provedbena tijela, sukladno
propisanim zajedničkim nacionalnim pravilima (ZNP), koji su vezani za poziv za dostavu projektne
prijave pa time i Projektnog plana nabave (PPN). Sukladno ZNP utvrđuje se razina rizika za pojedini
postupak nabave, koji se provodi u okviru projekta, procjenjuje se rizik za svaku stavku plana nabave
te dobivene vrijednosti određuju koji postupak nabave podliježe obvezi ex ante kontrole.
Specifičnosti ex post kontrole postupaka javne nabave i provedbe ugovora, projekata financiranih iz sredstava Europske unije
Sredstvima Europske unije pokrenut je niz projekata iz raznih područja. Financijska sredstva o kojima
se govori uz obilježje „bespovratna“ moraju biti plasirana, uložena na transparentan način, bez
ograničavanja tržišnog nadmetanja i nekolicine drugih uvjeta propisanih od strane Europske unije.
Stečeno iskustvo u radu na projektima sufinanciranim sredstvima EU odnosno praćenja i provedbe
aktivnosti propisanih od strane Europske komisije, a u području javne nabave, tema je ovoga
rada. Ovaj rad predstavlja prvi od tri rada kojim će se obuhvatiti provedba aktivnosti kontrolnog
tijela u postupcima javne nabave sufinanciranih sredstvima Europske unije koja su osigurana
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Tema ovoga rada je pojasniti instituciju sufinanciranja
putem fondova Europske unije, najvažnije karakteristike Ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava,
obveze iz navedenog ugovora, kao što je izrada Projektnog plana nabave te se ukazuje na prednosti
sufinanciranja europskim sredstvima, ali i na oprez pri izradi projektne prijave, poglavito u smislu
vremenskog izvršenja projektnih aktivnosti.