Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2022. godinu
Za 2022. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci financijskih
izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj
metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici koji imaju poslovnu godinu jednaku kalendarskoj po posljednji puta za 2022. godinu
sastavljaju i predaju financijske izvještaje iskazane u kunama. Financijski izvještaji za izvještajno
razdoblje koje završava s 31. 12. 2022. godine nisu se mijenjali u odnosu na 2021. godinu. Poduzetnici
koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske i koja završava u 2023. godini svoje financijske
izvještaje morat će sastaviti i predati u valuti euro.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2022. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.
Računovodstveno evidentiranje predopskrbe gotovim novcem eura
Poduzetnici koji su imali potrebu za gotovim novcem eura pokrenuli su krajem 2022. godine jedan
od postupaka predopskrbe. Zakon o uvođenju eura omogućio je poslovnim subjektima posrednu
predopskrbu, pojednostavljenu posrednu predopskrbu te opskrbu početnim paketima eurokovanica.
Nabavljen novac u predopskrbi ni u kojem slučaju nije smio završiti u optjecaju prije 1. 1. 2023.
Autor u članku prikazuje računovodstveno evidentiranje nabave gotovog novca eura putem
predopskrbe.
Nova stopa zatezne kamate od 1. siječnja 2023. godine
Ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu izmijenjen je i način utvrđivanja visine zateznih kamata. Izmjene Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 114/22., Uredba 156/22.) i Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 114/22.) stupile su na snagu 1. siječnja 2023. Od 1. siječnja 2023. polazna osnovica za izračun zatezne kamate je kamatna […]
Kako promijeniti stopu amortizacije?
Poduzetnik prije početka korištenja osnovnog sredstva odnosno u trenutku aktiviranja, procjenjuje
korisni vijek upotrebe temeljem kojeg utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije.
Sukladno HSFI-u 6 odnosno MRS-u 16 poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem
jednom na kraju svake poslovne godine. Ako se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog
vijeka upotrebe, poduzetnik treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8,
kao promjenu računovodstvene procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim
procjenama i daje primjere evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno
promjene stopa amortizacije dugotrajne materijalne imovine.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2022. godinu
Većini poduzetnika kako u kalendarskom dijelu, tako i u poslovnome, 2022. godina dolazi kraju. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza
i kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. Također, 2022. godina je posljednja poslovna godina
za koju se sastavljaju financijski izvještaji u kunama. Upravo iz tog razloga potrebno je posvetiti
puno više pozornosti usklađivanju stanja imovine i obveza i provesti ta usklađenja u poslovnim
knjigama 2022. godine kako bi sa što manje otvorenih stavaka otvorili početna stanja 2023. godine.
Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na
određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju.
Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2022. godine nisu se značajno mijenjali u
odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2020. i 2021. godinu.
Obračun paušalnog poreza na dobit kod neprofitnih organizacija
Paušalno oporezivanje porezom na dobit predviđeno je isključivo za obveznike poreza na dobit u
neprofitnom sektoru. Navedeno je omogućeno neprofitnim osobama koje u prethodnom poreznom
razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 7.500.000,00
kuna te koje ne obavljaju isključivo gospodarsku djelatnost i čiji prihodi od gospodarske djelatnosti
ne prelaze 50 % ukupnih prihoda. Autor u članku ističe koji porezni obveznici mogu plaćati porez na
dobit u paušalnom iznosu te na koji način se paušalni porez utvrđuje i plaća i kako se evidentira u
poslovnim knjigama.
Računovodstveni i porezni aspekt obračuna kamata
U poduzetničkom svijetu odobravanje pozajmica gotovo je svakodnevnica. Računovodstveni i porezni
tretman kamata na pozajmice i njihovo oporezivanje porezom na dohodak i porezom na dobit daje
vrlo korisne informacije zajmodavcima i zajmoprimcima u procesu odlučivanja o načinu ugovaranja
pozajmica. Autor u članku navodi zakonodavni okvir uz primjere koji definiraju računovodstveni i
porezni aspekt obračuna kamata na primljene i dane pozajmice kod trgovačkih društava.
Računovodstveno praćenje obračunskih plaćanja
Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih potraživanja. U poslovnoj praksi su
obračunska plaćanja vrlo čest instrument za održavanje likvidnosti društva i naplatu potraživanja
kod kojih se sumnja u naplativost. Pandemija je zasigurno utjecala na likvidnost poduzetnika te su
obračunska plaćanja u ovo vrijeme dobila dodatno na značaju. Obračunska plaćanja su dopuštena i u
poslovanju s nerezidentima, uz određene iznimke, no ona nisu dopuštena u trenutku kada je ovršenik
u blokadi.
Autor u članku daje pregled oblika obračunskih plaćanja i primjere računovodstvenog evidentiranja
te navodi situacije u kojima obračunska plaćanja nisu dopuštena.
Računovodstveni i porezni tretman uvoza dobara
Uvoz robe predstavlja svaki unos dobara u Europsku uniju koja nisu u slobodnom prometu na području
Europske unije, kao i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije, a potječu
s trećih područja. Autor u članku piše o računovodstvenom i poreznom tretmanu uvoza dobara te
daje primjere evidentiranja uvoza u poslovnim knjigama poduzetnika.
Pravni, računovodstveni i porezni tretman likvidacije trgovačkog društva
Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva. Likvidacija društva provodi se ako je imovina
društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni
postupak.
Kako bi se likvidacija trgovačkog društva provela u cijelosti, od likvidatora društva traži se poznavanje
računovodstvenih i poreznih propisa, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Iz
tog razloga u nastavku članka bit će obrađene posebnosti koje se pojavljuju u procesu likvidacije, kao
i obveze koje je potrebno provesti u samom računovodstvu.