Novine u načinu financiranja primarne zdravstvene zaštite od 1. kolovoza 2026. godine
Za provođenje primarne zdravstvene zašti te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu:
Zavod) sklapa ugovore s javnim i privatnim subjekti ma sukladno potrebama utvrđenih mrežom
javno-zdravstvene službe. Upravno vijeće Zavoda dana 16. srpnja 2026. godine izmijenilo je način i
visinu fi nanciranja primarne zdravstvene zašti te u dijelu vrijednosti standardnog ti ma za djelatnost
opće (obiteljske) medicine, zdravstvene zašti te predškolske djece, zdravstvene zašti te žena, djelatnost
dentalne zdravstvene zašti te, djelatnosti laboratorijske dijagnosti ke te djelatnosti zdravstvene njege,
čime se od 1. kolovoza 2026. godine mijenja iznos i struktura fi nanciranja navedenih djelatnosti .
Cilj ovoga članka je prikazati specifi čnosti i način fi nanciranja primarne zdravstvene zašti te kroz
djelatnosti , kao i novine u fi nanciranju koje se primjenjuju od 1. kolovoza 2026. godine.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje u sustavu zdravstva
Najavljeno povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja u 2026. godini od strane Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO) s 9,29 eura na 15 eura, u fokus javnosti
je ponovno stavilo ulogu i važnost funkcije postojanja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u
pružanju zdravstvene zaštite. Naime, u Republici Hrvatskoj osim obveznog zdravstvenog osiguranja,
koje pokriva pretežiti dio troškova za pružanje zdravstvene zaštite, djeluje i dobrovoljno zdravstveno
osiguranje koje, pod određenim uvjetima, svojim osiguranicima pokriva i ostale troškove pružanja
zdravstvene zaštite. Budući da je dopunsko zdravstveno osiguranje sastavni dio dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja, u ovom članku cilj je detaljnije prikazati ulogu i svrhu dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja, specifičnosti dobrovoljnog osiguranja na tržištu te cijene pod kojima takvi
subjekti osiguravaju pružanje zdravstvene zaštite.
Novi zakonodavni okvir za obavljanje logopedske djelatnosti
Novi zakonodavni okvir za obavljanje logopedske djelatnosti (Zakon o logopedskoj djelatnosti, Nar.
nov., br. 105/25., u daljnjem tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 31. srpnja 2025. godine, predstavlja
prvo cjelovito i sustavno normativno uređenje logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, čime se
stvaraju preduvjeti za unaprjeđenje kvalitete pružanja logopedske terapije te omogućuje maksimalna
zaštita pacijenata. Zakonom se uređuju sadržaj, organizacijski oblici i uvjeti za obavljanje djelatnosti,
standard obrazovanja, dužnosti i odgovornosti sveučilišnih magistara logopedije (u daljnjem tekstu:
magistar logopedije), stručni nadzor nad radom magistara logopedije te nadzor nad obavljanjem
logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Cilj ovoga članka je prikazati novine u obavljanju
logopedske djelatnosti, kao i uvjete koje moraju ispuniti subjekti koji takve usluge pružaju.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 100/18., 125/19., 133/20., 147/20., 136/21., 119/22.,
156/22., 33/23., 145/23., 36/24. i 102/25. – u daljnjem tekstu: Zakon), predstavlja jedan od temeljnih
normativnih akata kojim se uređuje sustav, načela i mjere zdravstvene zaštite, kao i prava i obveze
osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva te nadzor,
sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti. Važeći Zakon donio je Hrvatski sabor
na sjednici održanoj 31. listopada 2018. godine, a isti je do danas više puta noveliran (2019., 2020.,
2021., 2022., 2023., 2024. i 2025. godine). Cilj ovoga članka jest prikazati novine koje donosi Zakon
o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 102/25. – u daljnjem tekstu:
Izmjene zakona), a koje je Hrvatski sabor usvojio na sjednici održanoj 15. srpnja 2025. godine.
Dodatni rad radnika u sustavu zdravstva
Dodatni rad radnika u sustavu zdravstva u Republici Hrvatskoj predstavlja zakonski uređenu
mogućnost rada radnika izvan njihovog osnovnog radnog odnosa. Okvir kojim se uređuje dodatni
rad postavljen je prije svega kroz zakonodavni okvir koji uređuje područje rada i koji uređuje područje
zdravstvene zaštite. Obavljanje dodatnog rada vremenski je ograničeno na najviše osam sati tjedno
te radnik za isto mora ishoditi pisanu suglasnost matičnog poslodavca. Cilj ovog članka je prikazati
uvjete i mjerila prema kojima poslodavac može izdati odobrenje za dodatni rad, kao i slučajeve kada
poslodavac ne smije i/ili mora uskratiti odobrenje za dodatni rad radniku u sustavu zdravstva.
Specifičnosti obračuna prekovremenog rada u sustavu zdravstva
Prekovremeni rad smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenim dnevnim rasporedom
rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Budući da sustav zdravstva
mora biti raspoloživ 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, specifičnosti obračuna prekovremenog
rada u sustavu zdravstva posebno su izražene. Cilj ovoga članka jest prikazati normativni okvir
kojim se uređuje obračun plaća u sustavu zdravstva te kroz primjere prikazati specifičnosti obračuna
prekovremenog rada u sustavu zdravstva.
Novine u načinu financiranja bolničke zdravstvene zaštite
Bolnička zdravstvena zaštita uključuje najsloženije oblike dijagnostike i liječenja te je troškovno
najznačajniji element zdravstvenog sustava na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene
djelatnosti. Ista obuhvaća i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te provođenje posebnih
programa. Tako normativni okvir iz područja zdravstva propisuje način organizacije, vrstu
djelatnosti, cijene, kao i način financiranja bolničke zdravstvene zaštite. Za provođenje bolničke
zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) sklapa ugovore
sa subjektima u okviru mreže javno-zdravstvene službe, koji su zaduženi za njezinu provedbu. Cilj
ovoga članka je prikazati specifičnosti i način financiranja sekundarne i tercijarne zdravstvene
zaštite kroz djelatnosti bolničkih ustanova, kao i novine u financiranju koje se primjenjuju od
1. srpnja 2024. godine.
Novine u načinu financiranja primarne zdravstvene zaštite
Primarna zdravstvena zaštita predstavlja prvi doticaj svakog pojedinca sa zdravstvenim sustavom
i prvi stup za zaštitu, prevenciju, liječenje i sprječavanje bolesti, stoga je njezinu važnost potrebno
promatrati ne samo kroz organizacijske, već i financijske aspekte djelovanja. Tako normativni okvir
iz područja zdravstva propisuje način organizacije, vrstu djelatnosti, cijene, kao i način financiranja
primarne zdravstvene zaštite. Za provođenje primarne zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) sklapa ugovore s javnim i privatnim subjektima u
okviru mreže javno-zdravstvene službe i koji su zaduženi za njezinu provedbu. Cilj ovoga članka je
prikazati specifičnosti i način financiranja primarne zdravstvene zaštite kroz djelatnosti, kao i novine
u financiranju koje se primjenjuju od 1. srpnja 2024. godine.
Obveznici primjene Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe u djelatnosti zdravstva
Stupanjem na snagu novog zakonodavnog okvira za obračun plaća u državnim i javnim službama od
1. ožujka 2024. godine uspostavljen je jedinstveni sustav plaća u državnom i javnom sektoru. Detaljnije
uređenje sustava plaća u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano je Temeljnim
kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama i Kolektivnim ugovorom za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u
djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od 50 % troškova za
plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu te na zdravstvene radnike
u timu u ordinaciji, zakupu ili koncesiji u mreži javne zdravstvene službe. S obzirom da zdravstvenu
djelatnost ne obavljaju samo javne zdravstvene ustanove, već i privatne zdravstvene ustanove,
trgovačka društva, kao i privatni zdravstveni radnici, potrebno je utvrditi tko je od navedenih subjekata
obveznik primjene Kolektivnog ugovora odnosno tko je obvezan i na koji način uskladiti obračun plaće
i ostalih materijalnih prava svojim radnicima sukladno navedenom normativnom okviru.
Uloga i značaj decentraliziranih funkcija u financiranju zdravstvene zaštite
Decentralizirane funkcije su rashodi koji su posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu
skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
a financiraju se iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane
funkcije. Vlada Republike Hrvatske za svaku proračunsku godinu na temelju Zakona o financiranju
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi normativne propise koji uređuju način
izračuna, planiranje i izvršenje decentraliziranih funkcija. Cilj ovoga članka je prikazati ulogu i značaj
decentraliziranih funkcija iz područja zdravstva, uzimajući u obzir specifičnosti izmjene Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, kao i posebne propise koje se odnose na obnovu zdravstvene infrastrukture
oštećene u potresu.