Računovodstveni tretman ulaganja u projekte umjetne inteligencije
Računovodstveni tretman umjetne inteligencije je sveprisutniji i za računovodstvenu profesiju s
rastućim trendom interesa. Autorica članka daje prikaz, analizu i obrazloženja praćenja te tretiranja
umjetne inteligencije u kontekstu primjene Međunarodnih i Hrvatskih standarda financijskog
izvještavanja (priznavanje, amortizacija, naknadno mjerenje i utjecaj na financijske izvještaje).
eRačuni u Europskoj uniji
Pred nama se nalazi razdoblje implementacije eRačuna u našu svakodnevnicu. Novi Zakon o
fiskalizaciji, koji je izglasan u lipnju 2025. godine, za najveći broj poduzetnika stupa na snagu 1. 1.
2026. godine i donosi obveznu elektroničku razmjenu računa, kao i obvezno povezivanje isporučene
robe/usluga s jedinstvenom klasifikacijom po KPD 2025.
Iako smo skeptični u pogledu roka implementacije (preostala su svega četiri mjeseca za ovako veliki
projekt), zapanjuje brzina kojom se obveza uvođenja eRačuna širi globalno – ne samo u Europskoj
uniji, nego i diljem svijeta. Više od 80 zemalja već je uvelo obvezu e-fakturiranja, a još 50 planira
uvesti nove ili dodatne obveze.
Budućnost digitalizacije i AI u reviziji financijskih izvještaja
Digitalizacija je duboko ušla u sve pore revizijskog procesa od analize do primjene financijskih
podataka. Još veći iskorak predstavlja ubrzana implementacija umjetne inteligencije, posebno
LLM modela. Autorica referata detaljno ukazuje na ulogu umjetne inteligencije, njene prednosti i
ograničenja u reviziji financijskih izvještaja. Također, u radu se ukazuje na nove zahtjeve i znanja
revizora koja zahtijeva umjetna inteligencija.
Novine iz računovodstvene profesije
Kvaliteta financijskih izvještaja uvijek je aktualna tema, prije svega, zbog donošenja kvalitetnih odluka
investitora. Autorica članka obrazložila je rezultate istraživanja ta posebno indikatore poboljšanja
kvalitete financijskih izvještaja.
Međunarodni revizijski standard za revizije financijskih izvještaja manje složenih subjekata
U ovom članku autorica je predstavila i interpretirala novi revizijski standard za reviziju financijskih
izvještaja manje složenih subjekata. Ovaj standard moći će se uključiti i primjenjivati u lokalnim
zakonodavstvima od 15. 12. 2025. godine, a time i njegova primjena u Hrvatskoj može se očekivati
od 1. 1. 2026. godine. Autorica je interpretirala definicije manje složenih poduzeća, kao i strukturu
novog standarda.
Novi MSFI 18 – Prezentacija i objavljivanje u financijskim izvještajima
Autorica članka prezentirala je najvažnije informacije o sadržaju novog MSFI-a 18 koji će zamijeniti
1. 1. 2027. postojeći MRS 1. Najvažnije izmjene koje donosi novi MSFI 18 odnose se na: 1. promjenu
strukture RDG-a; 2. grupiranje informacija i 3. objavu mjera učinaka koje definira menadžment.
Revizorski skepticizam u digitalnoj tranziciji europske unije
Digitalna transformacija, koja je u fokusu Europske unije kroz Mehanizam za oporavak i otpornost,
postavlja pred članice Europske unije veći broj iznimno ambicioznih ciljeva do 2030. godine. U tom
smislu, želja je Europske unije osigurati stabilnost i lokalizaciju digitalnih procesa u Europskoj uniji. Iako
postoji veći broj dokumenata koji objašnjavanju razloge zbog čega je predmetne ciljeve neophodno
osigurati, uzevši u obzir postojeće stanje, vrlo je upitno njihovo ostvarenje do 2030. godine. Pored
navedenoga, u sve digitalnijem okruženju u kojemu živimo i poslujemo, sve je veći broj ekonomista
koji upozoravaju na i na rizike vezane uz digitalizaciju, dok stručnjaci za umjetnu inteligenciju sve
učestalije zazivaju što skoriju implementaciju etičkog kodeksa umjetne inteligencije.
Početak nove porezne reforme
U ovom aktualnom članku autorica je prezentirala najvažnije prijedloge nove porezne reforme te
druge aktualnosti koje bi trebale stupiti, nakon konačnog usvajanja, na snagu 1. 1. 2024. godine.
Prijedlog dodatnog poreza na izvanrednu dobit
Vlada RH je 17. studenoga 2022. uputila kroz sustav e-Savjetovanje Prijedlog zakona o dodatnom
porezu na dobit. Autorica članka analizirala je prijedlog Zakona i primjerom ilustrirala njegov utjecaj
na oporezivanje dobiti.
U članku je također dan pregled poreza na izvanrednu dobit i u ostalim zemljama članicama EU.
Budućnost goodwilla
Objavom dokumenta IASB (DP 2020/1) pokrenuta je rasprava o budućem tretmanu goodwill-a
kao značajne bilančne pozicije kotirajućih društava. Autorica članka interpretirala je i obrazložila
sadržaj dokumenta i rasprave o posebnim pitanjima, kao što su priznavanje, amortizacija i novi način
iskazivanja goodwill-a.