Prijava poreza na dobit po novčanom načelu za 2022. godinu
Prijava poreza na dobit po novčanom načelu, obveznicima poreza na dobit svodi osnovicu poreza na
dobit na iznos koji prati novčane tokove. Taj model obračuna poreza na dobit primjenom novčanog
načela u sustav oporezivanja dobiti po prvi puta je uveden izmjenama Zakona o porezu na dobit
koje su stupile na snagu od 1. siječnja 2017. godine. Ovaj model utvrđivanja porezne osnovice nije
obuhvatio velik broj poreznih obveznika, iako u određenim slučajevima njegovom primjenom dolazi do
rasterećenja financijskih odljeva za potrebe plaćanja poreza na dobit. Najveća prepreka široj primjeni
je kompleksnost utvrđivanja osnovice poreza na dobit. Srž utvrđivanja porezne osnovice primjenom
novčanog načela je u tome da se pri izračunu porezne osnovice, polazna osnovica – računovodstvena
dobit, uvećava ili umanjuje za određene realizirane ili nerealizirane stavke. U članku u nastavku na
primjeru je obrađena prijava poreza na dobit primjenom novčanog načela.
Obračun članarine turističkim zajednicama za 2022. godinu na obrascu TZ 1
Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati pravne i fizičke osobe koje prema Zakonu o
članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnost za koju
je propisana obveza plaćanja članarine. Posljednja izmjena objavljena je u Narodnim novinama 144
iz 2020. godine kojom su smanjenje stope članarine i omogućeno smanjenje predujmova rješenjem
Porezne uprave zbog pada prihoda od djelatnosti. U 2022. godini u ovom nije bilo izmjena u vezi s
obračunom članarine turističkim zajednicama. Obrazac TZ 1 po posljednji put se podnosi u kunama, a
utvrđena obveza za uplatu u 2023. godini platit će se u eurima. U članku autor daje pregled obveznika,
način obračuna i na primjeru evidentiranje u računovodstvu utvrđene članarine i predujmova članarine.
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2022. godinu
Za 2022. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci financijskih
izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj
metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici koji imaju poslovnu godinu jednaku kalendarskoj po posljednji puta za 2022. godinu
sastavljaju i predaju financijske izvještaje iskazane u kunama. Financijski izvještaji za izvještajno
razdoblje koje završava s 31. 12. 2022. godine nisu se mijenjali u odnosu na 2021. godinu. Poduzetnici
koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske i koja završava u 2023. godini svoje financijske
izvještaje morat će sastaviti i predati u valuti euro.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2022. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.
Preračunavanje početnog stanja iz kune u euro i evidentiranje tečajne razlike
Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine uvodi euro kao svoju službenu valutu. U računovodstvu,
financijskom izvještavanju, poreznim prijavama i svakodnevnom prometu zaključno s 31. 12. 2022.
godine prestaje se primjenjivati valuta kuna. Pri prijenosima stanja u računovodstvu potrebno je
primjenom fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje pretvoriti stanja imovine, obveza
i kapitala iz kune u euro i od 1. siječnja 2023. godine sva stanja imati evidentirana u eurima. Pri
postupku preračunavanja u slučajevima kada je analitika odvojena od glavne knjige nastat će
određene razlike koje je potrebno evidentirati s početkom 2023. godine. Autor dalje u članku o
navedenome na primjerima pokazuje određene slučajeve kod prijenosa.
Popis imovine i obveza i postupci u računovodstvu nakon provedene inventure
Zakonska obveza svakog poduzetnika je provođenje godišnjeg popisa (inventure). Popisom stvarnog
stanja imovine i obveza i usporedbom sa stanjem u knjigovodstvu utvrđuju se razlike između
stvarnog i knjigovodstvenog stanja. Svako odstupanje od stvarnog stanja potrebno je u skladu s
računovodstvenim standardima provesti u knjigovodstvu kako bi financijski izvještaj bio što je
moguće točniji. Pri provođenju postupka inventure potrebno je odrediti koje su osobe zadužene za
popis i za koji dio imovine i obveza, vrijeme popisa i rok za dostavu popisnih lista kako bi se na temelju
njih donosile odluke i provodile radnje u knjigovodstvu. U članku je razrađen postupak provođenja
inventure uz primjere u računovodstvu.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2022. godinu
Većini poduzetnika kako u kalendarskom dijelu, tako i u poslovnome, 2022. godina dolazi kraju. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza
i kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. Također, 2022. godina je posljednja poslovna godina
za koju se sastavljaju financijski izvještaji u kunama. Upravo iz tog razloga potrebno je posvetiti
puno više pozornosti usklađivanju stanja imovine i obveza i provesti ta usklađenja u poslovnim
knjigama 2022. godine kako bi sa što manje otvorenih stavaka otvorili početna stanja 2023. godine.
Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na
određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju.
Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2022. godine nisu se značajno mijenjali u
odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2020. i 2021. godinu.
Provođenje godišnjeg popisa imovine i obveza kod neprofitnih organizacija
Prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija krajem svake godine
nužno je provesti popis imovine neprofitne organizacije kako bi se provele interne kontrole, utvrdile
možebitne nepravilnosti, propusti ili određena štetna postupanja s imovinom neprofitne organizacije
od strane njenih članova i odgovornih osoba. Sva stanja imovine, obveza i izvora od 1. siječnja bit će
iskazana u eurima. Upravo iz tog razloga dodatnu pozornost treba posvetiti inventuri kako bi se što je
više moguće uskladila stanja dugotrajne imovine, potraživanja i obveza i prenijela u 2023. godinu.
U članku, autori detaljnije opisuju postupak provođenja godišnjeg popisa s primjerima odluka te
računovodstvenog i poreznog postupanja u određenim slučajevima.
Planiranje i predradnje pri konačnom obračunu amortizacije za 2022. godinu
Kraj kalendarske godine, većini poduzetnika u Republici Hrvatskoj u pravilu je i kraj poslovne godine.
Kako se približava završetak obračunskog razdoblja u smislu izvještavanja, računovodstvo sve
intenzivnije provodi kontrole usklađenosti računovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem i provodi
kontrole knjiženja uspoređujući analitiku, sintetiku, privremene obračune amortizacije, kontrolu i po
potrebi test revalorizirane vrijednosti dugotrajne imovine. U članku autor u kratkim crtama obrađuje
određene predradnje koje su bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.
Plaća u naravi – korištenje osobnih automobila – računovodstveni i porezni tretman
Vrlo često, osobe koje koriste službena vozila društva koriste ta službena vozila, najčešće osobne
automobile kako u poslovne, tako i u privatne svrhe. U takvim slučajevima uprave društva vrlo
često donose odluku o utvrđivanju i obračunu plaće u naravi za takve osobe kojima je dopušteno
korištenje prijevoznih sredstava. Obračun se najčešće provodi s isplatom plaće u novcu za rad te se
tom prilikom uplaćuju pripadajući doprinosi i porez u svrhu obračunavanja plaće u naravi. U članku
autor primjerima obračuna i knjiženja pokazuje određene slučajeve obračuna plaće u naravi.
Potraživanja od kupaca – računovodstveni i porezni tretman
Potraživanja su u skladu sa standardima financijskog izvještavanja resurs koji kontrolira poduzetnik
kao rezultat prošlih događaja i od kojeg se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi kod poduzetnika.
Redovita usklađenja stavaka između vjerovnika i dužnika, briga o zastari, naplati potraživanja sudskim
putem, prijavi u stečajnu ili likvidacijsku masu nužno je ne samo kako bi povećali mogućnost naplate,
već kako bi i spriječili negativne porezne posljedice zbog porezno nepriznatih rashoda. U uvjetima
smanjene likvidnosti gospodarstva, nepoštivanja rokova naplate potraživanja, a u isto vrijeme
pod pritiskom dobavljača i poreznih obveza poduzetnik mora biti itekako oprezan pri upravljanju
potraživanjima. Također, pred samu promjenu valute kune u euro preporučljivo je detaljno proći kroz
sve otvorene stavke, ne samo potraživanja, već i ostale kao što su dobavljači, zajmovi, kamate i slično,
kako bi se sa što manje otvorenih pozicija ušlo u zamjenu valute. U članku autor dalje prikazuje
računovodstveni i porezni tretman upravljanja potraživanja.