Računovodstveni tretman obračuna proizvodnje
Troškovi proizvodnje čine temeljnu komponentu cijene proizvoda i vrlo su bitni za poslovanje
proizvodnih poduzeća jer izravno utječu na profitabilnost, učinkovitost poslovnih procesa i
konkurentnost na tržištu. Razlikovanje između troškova proizvodnje i troškova razdoblja također
je od velikog značaja, jer ovi troškovi imaju različit računovodstveni tretman i utječu na donošenje
poslovnih odluka. Troškovi proizvodnje najčešće se klasificiraju na direktne i indirektne troškove.
Direktni troškovi, koji uključuju direktni materijal i direktni rad, mogu se jasno povezati s određenim
proizvodom ili proizvodnom serijom. Ovi troškovi obično čine značajan udio u ukupnim troškovima
proizvodnje, osobito u industrijama s visokim udjelom materijala ili radno intenzivnom proizvodnjom.
S druge strane, indirektni troškovi proizvodnje, poznati i kao opći troškovi proizvodnje, odnose se na
troškove koji se ne mogu izravno pripisati pojedinom proizvodu, poput troškova energije, održavanja,
amortizacije proizvodne opreme i nadzora proizvodnje. Upravo zbog svoje složenosti, indirektni
troškovi proizvodnje zahtijevaju pažljivo raspoređivanje pomoću unaprijed definiranih ključeva.
Takav raspored omogućuje usporedbu planiranih i stvarnih troškova te identifikaciju odstupanja koja
mogu ukazivati na neučinkovitosti u proizvodnji. Isto tako, raspored troškova služi kao temelj za
interno izvještavanje. Važno je razumjeti da razina proizvodnje može utjecati na fiksne troškove po
jedinici, što vodi do ekonomije raspona. Učinkovito upravljanje troškovima proizvodnje omogućuje
poduzećima optimizaciju proizvodnih procesa, bolju kontrolu resursa i donošenje kvalitetnijih
poslovnih odluka. Sve navedeno je ključno za povećanje profitabilnosti i ostvarivanje konkurentske
prednosti proizvodnog poduzeća.
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2025. godinu
Za 2025. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Nar.
nov., br. 85/24. i 145/24.) te Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar.
nov., br. 107/25.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnici su dužni osigurati primjenu propisanih
računovodstvenih politika, pravilnu klasifikaciju i mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda te usklađenost
s obrascima i tehničkim zahtjevima za predaju izvještaja propisanim od strane Financijske agencije. U vrijeme
pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 6.0.0. od 18. ožujka 2025.
godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2025. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za
2025. godinu s osvrtom na praktične primjere knjiženja te prikaz pojedinih pozicija financijskih izvještaja.
Mjerenje financijske imovine za potrebe sastavljanja financijskih izvještaja
Mjerenje financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja ovisi prije svega o klasifikaciji
pojedine financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine definiranu u standardima
financijskog izvještavanja. Obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
(MSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima MSFI-a 9 Financijski instrumenti, prema
kojemu klasifikacija financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine ovisi o cilju
poslovnog modela subjekta za upravljanje financijskom imovinom i obilježjima ugovornih novčanih
tokova od financijske imovine. Obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja
(HSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima HSFI-a 9 Financijska imovina. Pri mjerenju
financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja financijska imovina se, u ovisnosti o
klasifikaciji u određenu kategoriju financijske imovine, mjeri po fer vrijednosti ili po amortiziranom
trošku. Autorica u članku navodi i objašnjava odredbe MSFI-a 9 i HSFI-a 9 relevantnih za naknadno
mjerenje financijske imovine te ukazuje na utjecaj aktualnih gospodarskih uvjeta na kretanje
vrijednosti financijske imovine
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2025. godinu
Kalendarska godina približava se svom završetku, a za većinu poduzetnika to ujedno znači i kraj
poslovne godine. U tom razdoblju, neposredno prije zaključivanja poslovnih knjiga, preporučljivo je
detaljno prekontrolirati stanja imovine, obveza i kapitala te izvršiti sve potrebne ispravke uočenih
pogrešaka.
Iako priprema godišnjih financijskih izvještaja obuhvaća niz koraka koji slijede nakon provedenih
kontrola, u ovome članku upućujemo na aktivnosti i ključne točke provjere koje je preporučljivo
obaviti u tom „predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja u 2025.
godini nisu se bitnije mijenjali u odnosu na one koji su vrijedili za izvještavanje za 2024. godinu.
Uz navedeno, računovođe i poduzetnici intenzivno se pripremaju za uvođenje fiskalizacije 2.0, kao i
za sve učinke koje će taj sustav imati na računovodstvene procese. U tom području i dalje postoji niz
otvorenih pitanja, dok je programska podrška u punoj aktivnosti kako bi se pravodobno prilagodila,
unatoč još uvijek djelomično nedovršenom zakonodavnom okviru i nejasnoćama koje taj sustav sa
sobom nosi.
Fleksibilni proračun: kako statički plan pretvoriti u dinamički alat za efikasnu kontrolu menadžmenta
Sustav nagrađivanja menadžmenta temelji se na ostvarenju planiranih ciljeva odnosno realizacijom
poslovnog plana menadžment stječe pravo na nagrade i bonuse. Zbog toga je za svako poduzeće
važno razviti i implementirati odgovarajući sustav planiranja te odgovarajuće mehanizme i
instrumente kontrole izvršenja ciljeva i ocjene efikasnosti menadžmenta. Temeljni upravljački
izvještaj poduzeća je glavni poslovni plan u kojemu su sistematizirani i kvantificirani ciljevi poduzeća
za nadolazeće plansko razdoblje. Glavno obilježje, a ujedno i glavni nedostatak glavnog poslovnog
plana je njegova statičnost odnosno činjenica da se temelji na samo jednoj razini aktivnosti. Ukoliko
se ostvarena razina aktivnosti razlikuje od razine aktivnosti na kojoj se temelji glavni poslovni plan,
takav statički poslovni plan više nije odgovarajuća podloga za ocjenu efikasnosti menadžmenta
budući da se ne može prilagoditi, a samim time ni usporediti s ostvarenom razinom aktivnosti. U
cilju otklanjanja nedostataka i ograničavajuće korisnosti u ocjeni efikasnosti menadžmenta, mnoga
poduzeća sastavljaju fleksibilni proračun koji se temelji na više razina aktivnosti te koji glavnom
menadžmentu predstavlja kvalitetnu podlogu za ocjenu efikasnosti menadžmenta. U ovom članku
autorica prezentira postupak sastavljanja fleksibilnog proračuna i izvještaja o izvršenju troškovnog,
profitnog i investicijskog centra odgovornosti te time ukazuje na značaj i ulogu fleksibilnog proračuna
pri kontroli izvršenja ciljeva i ocjeni efikasnosti menadžmenta pojedinog centra odgovornosti.
Računovodstveno evidentiranje jednogodišnje biljne proizvodnje –proizvodnja povrća
Računovodstveno evidentiranje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve uređeno
je zasebnim računovodstvenim standardom – MRS 41 Poljoprivreda odnosno HSFI 17 Poljoprivreda.
Ovi standardi zahtijevaju mjerenje biološke imovine po fer vrijednosti ako se njezina fer vrijednost
može pouzdano izmjeriti. Relevantan standard za utvrđivanje fer vrijednosti je MSFI 13 Mjerenje fer
vrijednosti. U ovom članku autorica detaljno obrađuje najznačajnije odredbe MRS-a 41 Poljoprivreda,
fokusirajući se na priznavanje i mjerenje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve.
Osim teorijskog okvira, članak nudi konkretna rješenja iz prakse, prikazujući na konkretnim primjerima
iz prakse računovodstveno evidentiranje proizvodnje presadnica povrća (kupusa), proizvodnje
kratkotrajne biološke imovine (krumpira i kupusa) i računovodstveno evidentiranje državnih potpora
za proizvodnju povrća. Time se omogućuje sveobuhvatan uvid u primjenu standarda.
Financijski instrumenti – računovodstveni i porezni tretman ulaganja slobodnih novčanih sredstava u vlasničke vrijednosne papire
Višak slobodnih novčanih sredstava poduzeće može alocirati u različite oblike financijske imovine,
uključujući dionice, obveznice ili davanje zajmova povezanim ili nepovezanim poduzećima. Primarna
motivacija za takva ulaganja je ostvarivanje prinosa, iako se specifični razlozi ulaganja razlikuju ovisno
o strategiji menadžmenta. Kratkoročna ulaganja u dionice ili obveznice ponajprije su usmjerena
na kapitalne dobitke, dok dugoročna ulaganja često ciljaju na prihode od dividendi ili strateško
povećanje vlasničkog udjela radi potencijalnog preuzimanja. Menadžment stoga provodi detaljne
analize rizika i očekivanih prinosa kako bi donio optimalne investicijske odluke. Ovisno o namjeni i
razdoblju držanja, financijska imovina se može sukladno HSFI-u 9 Financijska imovina klasificirati u
kategorije financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ulaganja koja se drže do
dospijeća, zajmove i potraživanja te financijsku imovinu raspoloživu za prodaju. Prema dospijeću,
financijska imovina može biti kratkoročna ili dugoročna.
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2024. godinu
Za 2024. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 85/24.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16.,
144/20. i 158/23.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Sukladno sada već uhodanoj praksi, poduzetnici sastavljaju svoj godišnji financijski izvještaj u eurima i centima.
U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 5.0.0. od 26.
travnja 2024. godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2024. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2024. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2024. godinu
Kalendarska godina je sve bliže kraju. Većini poduzetnika to je ujedno i kraj poslovne godine. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza i
kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. 2024. godina prva je godina u kojoj je i tekuće i usporedno
razdoblje iskazano u eurima. Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja,
u članku autori upućuju na određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom
„predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2024. godine
nisu se značajno mijenjali u odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2023.
Poslovni plan poduzetnika kao dio izvještaja o održivosti
Poslovni plan predstavlja temeljni upravljački izvještaj svakog poduzetnika. Potrebu za izradom
poslovnog plana potvrdili su financijski stručnjaci i menadžeri na svim razinama odgovornosti u
poduzeću. Poslovni plan u pravilu se izrađuje za razdoblje do jedne godine, a sadrži kvantitativno
iskazane ciljeve poduzetnika u planskom razdoblju. Poslovni plan sastoji se od operativnog i financijskog
plana. U operativnom dijelu poslovnog plana sadržane su operativne odluke menadžmenta kojima
se usmjerava alokacija oskudnih resursa poduzeća. U financijskom dijelu poslovnog plana sadržane
su financijske odluke menadžmenta koje su usmjerene na financiranje nabavke tih resursa te na
investicijske odluke. Aktualno poslovno okruženje obilježavaju značajni poremećaji, što je dovelo do
gospodarske nestabilnosti i krize, a u takvim je uvjetima otežano raditi planove, čak i u kratkom
roku. Ujedno, od 1. siječnja 2025. godine pojedini poduzetnici obvezno će sastavljati izvještaje o
održivosti koji, između ostaloga, trebaju sadržavati informacije o planovima poduzetnika. U članku
autori ukazuju na specifičnosti izrade poslovnog plana u proizvodnji i trgovini te na aktualne izazove
u projekciji budućih aktivnosti u aktualnim gospodarskim uvjetima.