Novine u načinu financiranja primarne zdravstvene zaštite od 1. kolovoza 2026. godine
Za provođenje primarne zdravstvene zašti te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu:
Zavod) sklapa ugovore s javnim i privatnim subjekti ma sukladno potrebama utvrđenih mrežom
javno-zdravstvene službe. Upravno vijeće Zavoda dana 16. srpnja 2026. godine izmijenilo je način i
visinu fi nanciranja primarne zdravstvene zašti te u dijelu vrijednosti standardnog ti ma za djelatnost
opće (obiteljske) medicine, zdravstvene zašti te predškolske djece, zdravstvene zašti te žena, djelatnost
dentalne zdravstvene zašti te, djelatnosti laboratorijske dijagnosti ke te djelatnosti zdravstvene njege,
čime se od 1. kolovoza 2026. godine mijenja iznos i struktura fi nanciranja navedenih djelatnosti .
Cilj ovoga članka je prikazati specifi čnosti i način fi nanciranja primarne zdravstvene zašti te kroz
djelatnosti , kao i novine u fi nanciranju koje se primjenjuju od 1. kolovoza 2026. godine.
Novi zakonodavni okvir za obavljanje logopedske djelatnosti
Novi zakonodavni okvir za obavljanje logopedske djelatnosti (Zakon o logopedskoj djelatnosti, Nar.
nov., br. 105/25., u daljnjem tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 31. srpnja 2025. godine, predstavlja
prvo cjelovito i sustavno normativno uređenje logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, čime se
stvaraju preduvjeti za unaprjeđenje kvalitete pružanja logopedske terapije te omogućuje maksimalna
zaštita pacijenata. Zakonom se uređuju sadržaj, organizacijski oblici i uvjeti za obavljanje djelatnosti,
standard obrazovanja, dužnosti i odgovornosti sveučilišnih magistara logopedije (u daljnjem tekstu:
magistar logopedije), stručni nadzor nad radom magistara logopedije te nadzor nad obavljanjem
logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Cilj ovoga članka je prikazati novine u obavljanju
logopedske djelatnosti, kao i uvjete koje moraju ispuniti subjekti koji takve usluge pružaju.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 100/18., 125/19., 133/20., 147/20., 136/21., 119/22.,
156/22., 33/23., 145/23., 36/24. i 102/25. – u daljnjem tekstu: Zakon), predstavlja jedan od temeljnih
normativnih akata kojim se uređuje sustav, načela i mjere zdravstvene zaštite, kao i prava i obveze
osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva te nadzor,
sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti. Važeći Zakon donio je Hrvatski sabor
na sjednici održanoj 31. listopada 2018. godine, a isti je do danas više puta noveliran (2019., 2020.,
2021., 2022., 2023., 2024. i 2025. godine). Cilj ovoga članka jest prikazati novine koje donosi Zakon
o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 102/25. – u daljnjem tekstu:
Izmjene zakona), a koje je Hrvatski sabor usvojio na sjednici održanoj 15. srpnja 2025. godine.
Specifičnosti obračuna prekovremenog rada u sustavu zdravstva
Prekovremeni rad smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenim dnevnim rasporedom
rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Budući da sustav zdravstva
mora biti raspoloživ 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, specifičnosti obračuna prekovremenog
rada u sustavu zdravstva posebno su izražene. Cilj ovoga članka jest prikazati normativni okvir
kojim se uređuje obračun plaća u sustavu zdravstva te kroz primjere prikazati specifičnosti obračuna
prekovremenog rada u sustavu zdravstva.
Novine u načinu financiranja primarne zdravstvene zaštite
Primarna zdravstvena zaštita predstavlja prvi doticaj svakog pojedinca sa zdravstvenim sustavom
i prvi stup za zaštitu, prevenciju, liječenje i sprječavanje bolesti, stoga je njezinu važnost potrebno
promatrati ne samo kroz organizacijske, već i financijske aspekte djelovanja. Tako normativni okvir
iz područja zdravstva propisuje način organizacije, vrstu djelatnosti, cijene, kao i način financiranja
primarne zdravstvene zaštite. Za provođenje primarne zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) sklapa ugovore s javnim i privatnim subjektima u
okviru mreže javno-zdravstvene službe i koji su zaduženi za njezinu provedbu. Cilj ovoga članka je
prikazati specifičnosti i način financiranja primarne zdravstvene zaštite kroz djelatnosti, kao i novine
u financiranju koje se primjenjuju od 1. srpnja 2024. godine.
Obveznici primjene Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe u djelatnosti zdravstva
Stupanjem na snagu novog zakonodavnog okvira za obračun plaća u državnim i javnim službama od
1. ožujka 2024. godine uspostavljen je jedinstveni sustav plaća u državnom i javnom sektoru. Detaljnije
uređenje sustava plaća u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano je Temeljnim
kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama i Kolektivnim ugovorom za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u
djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od 50 % troškova za
plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu te na zdravstvene radnike
u timu u ordinaciji, zakupu ili koncesiji u mreži javne zdravstvene službe. S obzirom da zdravstvenu
djelatnost ne obavljaju samo javne zdravstvene ustanove, već i privatne zdravstvene ustanove,
trgovačka društva, kao i privatni zdravstveni radnici, potrebno je utvrditi tko je od navedenih subjekata
obveznik primjene Kolektivnog ugovora odnosno tko je obvezan i na koji način uskladiti obračun plaće
i ostalih materijalnih prava svojim radnicima sukladno navedenom normativnom okviru.
Prava i obveze doktora medicine na specijalističkom usavršavanju prema novim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz mjeseca travnja 2024. g. detaljnije se uređuju
prava i obveze doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. Tako se detaljnije uređuju odredbe
vezane uz ugovore o međusobnim pravima i obvezama koje doktori medicine na specijalizaciji
sklapaju sa zdravstvenim ustanovama, nadalje, zakonskim odredbama smanjuju se troškovi koje u
slučaju raskida ugovora o radu, prije isteka ugovorene obveze rada, doktor medicine mora vratiti i
sl. Ovim člankom prikazana je praksa i način izračuna troškova specijalizacije prethodnim i novim
zakonodavnim okvirom.
Primjena nove uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama u sektoru zdravstva
Novi zakonodavni okvir za obračun plaća u državnoj i javnoj službi predstavlja značajan napredak
s ciljem osiguranja unaprjeđenja sustava plaća na istim radnim mjestima odnosno da jednaka
plaća vrijedi za jednaki rad. S obzirom na to da resor zdravstva obuhvaća preko 75.000 zaposlenih
u zdravstvenim ustanovama na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i
na razini zdravstvenih zavoda, donošenje novog normativnog okvira za obračun plaća predstavlja
značajan iskorak prema tome da se unutar raspoloživih fiskalnih kapaciteta javnog sektora omogući
pravedna naknada radnicima za izvršeni rad. U članku je prikazana ocjena stanja do 1. ožujka
2024. godine, utjecaj primjene novog zakonodavnog okvira o plaćama u javnim službama na resor
zdravstva, kao i izazovi s kojima se resor suočava s donošenjem novih propisa u vidu prevođenja
postojećih radnih mjesta te obračuna plaća.