Značaj tržišnog natjecanja u javnoj nabavi
Tržišno natjecanje predstavlja konkurenciju na tržištu koja pridonosi razvoju tržišta i gospodarstva,
koje omogućava svim poduzetnicima pod jednakim uvjetima pristup i sudjelovanje na tržištu. Bez
poštivanja načela tržišnog natjecanja odnosno u slučajevima njegova narušavanja, ne može se jamčiti
da će biti ostvaren bilo koji od ciljeva, a posebno najvažniji cilj dobivanja najbolje vrijednosti za
novac. Naručitelji ne poštujući načelo tržišnog natjecanja, kroz propisivanje ograničavajućih uvjeta,
onemogućuju pristup gospodarskim subjektima koji na tržištu nude kvalitetnije proizvode. Ponuditelji
postupajući kroz nepoštenu tržišnu utakmicu manipuliraju ponudama te ne nude najbolju kvalitetu
radi dobivanja ugovora, čime se ugrožava konkurentnost na tržištu. Može se zaključiti da ostvarenje
ciljeva Direktive o javnoj nabavi počiva na poštenom tržišnom natjecanju svih gospodarskih subjekata
zainteresiranih za sudjelovanje u postupcima javne nabave, jer bez poštenog tržišnog natjecanja, ne
ostvaruje se niti jedan od navedenih ciljeva, a posebice ne krajnji ishod postupka odnosno dobivanja
najbolje vrijednosti za novac.
Specifičnosti ex post kontrole provedenih postupaka jednostavne nabave u okviru projekata financiranih sredstvima Europske unije
Člankom će biti opisane tematske cjeline kontrole od dana otvaranja ponuda do donošenja odluke
o odabiru i samog ugovaranja te koji su postupci naručitelja prihvatljivi kao ispravni i kao takvi
nisu osnova za utvrđivanja nepravilnosti. Iako će se člankom ukazati na ispravnost postupanja, sami
navodi ne mogu se uzeti u obzir kao konačni, s obzirom na to da nema istovjetnih postupaka javne
nabave, kao niti istovjetnih naručitelja, niti njihovih okruženja. Svaki postupak nabave je poseban na
svoj način izuzev primjenjivih pravila koja će biti navedena kao sukus dosadašnjih iskustava. Potvrda
specifičnosti je i u tome što svaki naručitelj ima svoj opći akt o provedbi postupaka jednostavne
nabave te iako isti moraju biti usklađeni sa ZJN-om, razlike uvijek postoje.
Elektronički alati u javnoj nabavi: e-Certis, ECRIS i IMI
Elektroničke alate za javnu nabavu mogli bismo definirati kao elektronička sredstva i instrumente
kojima se podržavaju aktivnosti u području javne nabave, promiču i ostvaruju načela javne nabave te
ostvaruju ciljevi zadani Direktivom. Naglasak u javnoj nabavi je usmjeren na suradnju, digitalizaciju,
profesionalizaciju, transparentniju i učinkovitiju javnu nabavu. Upravo radi njihova ostvarenja,
uvedeni su elektronički alati javne nabave, kao što su: e-nabava (Elektronički oglasnik javne nabave
RH i Službeni list EU – Tenders electronic daily (TED)), Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi
(e-ESPD obrazac) i e-Certis. Međutim, postoje i alati koji nisu uspostavljeni u području javne nabave,
već u svrhu suradnje između država članica, kao što su Europski informacijski sustav o kaznenim
evidencijama (ECRIS) i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)
Specifičnosti ex post kontrole provedenih postupaka javne nabave u okviru projekata financiranih iz sredstava Europske unije – 2. dio
PDrugim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se opisuju tematske cjeline
kontrole od dana otvaranja ponuda do donošenja odluke o odabiru te samog ugovaranja te, koji su
postupci naručitelja prihvatljivi kao ispravni i kao takvi nisu osnova za utvrđivanje nepravilnosti. Iako
se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi ne mogu se uzeti u obzir kao konačni,
obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti istovjetnih naručitelja, niti njihovih
okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj način izuzev primjenjivih pravila koja
se navode kao sukus dosadašnjih iskustava.
Specifičnosti ex post kontrole provedenih postupaka javne nabave u okviru projekata financiranih iz sredstava Europske unije – 1. dio
Prvim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se pojašnjavaju tematska pitanja
pa i poglavlja kontrole te koji postupci odnosno aktivnosti su prihvatljivi kao ispravni i ne predstavljaju
osnovu za utvrđivanje nepravilnosti. Iako se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi
ne mogu se uzeti u obzir kao konačni, obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti
istovjetnih naručitelja, niti njihovih okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj
način osim primjenjivih pravila koja će biti navedena kao sukus dosadašnjih iskustava.
Fakultativne osnove za isključenje u javnoj nabavi i „mjere samokorigiranja“
Obveze za isključenje se dijele na obvezne osnove za isključenje i fakultativne osnove za isključenje.
Kroz fakultativne osnove za isključenje uključeno je jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije
načelo javne nabave, načelo tržišnog natjecanja. One ostavljaju mogućnost izbora naručiteljima
da dokumentacijom o nabavi propišu koje će osnove provjeravati kod ponuditelja. Za svaku od
propisanih fakultativnih osnova za isključenje propisan je način dokazivanja te u slučaju njihova
postojanja postoji i mogućnost poduzimanja „mjera samokorigiranja“.
Utvrđivanje nepostojanja obveznih osnova za isključenje stranih ponuditelja
Sukladno ZJN 2016, obvezne osnove za isključenje mogle bi se podijeliti na dvije okolnosti i to,
„kažnjavanost“ i „nepodmirena porezna i socijalna davanja“. U odnosu na prijašnje zakonodavno
uređenje, propisivanje obveznih osnova za isključenje donosi značajne promjene te ono što
pridonosi dodatnim promjenama u postupanju su uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije o
nabavi, vrijeme dostave dokaza o nepostojanju obveznih osnova za isključenje, institut pojašnjenja
i/ili upotpunjavanja ponuda i same mogućnosti pojašnjavanja dokaza, uspostavljanje e-Certisa,
dostava ažuriranih popratnih dokumenata te sudjelovanje sve većeg broja stranih ponuditelja.
Otvorenost tržišta te širenje jedinstvenog tržišta Europske unije, pridonosi sve većem sudjelovanju
stranih ponuditelja u postupcima javne nabave. Upravo promjene u dokazivanju obveznih osnova
za isključenje i uvođenje novih instituta, dolaze posebno do izražaja u slučaju sudjelovanja stranih
ponuditelja u postupcima javne nabave.