Izlazak iz sustava PDV-a
Porezni obveznik koji je tijekom 2025. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu koji nije bio veći od 60.000,00 eura stekao je uvjete za izlazak
iz sustava PDV-a, tj. postaje tzv. ‘’mali porezni obveznik’’ od 1. siječnja 2026. godine. Ako porezni
obveznik u ovom slučaju želi da se na njega primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja
za „male porezne obveznike“ o tome mora obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2026.
godine, s obvezom primjene posebnog postupka već od 1. siječnja 2026. godine. Posebni postupak
za „male porezne obveznike“ znači da su njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na
odbitak pretporeza, a na računu moraju staviti napomenu o poreznom oslobođenju prema čl. 90.
Zakona o PDV-u. Autorica u nastavku piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a,
načinu sastavljanja obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka
iskorištenog pretporeza za dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz
sustava.
Obveze poreznih obveznika kod izlaska iz sustava PDV-a
Porezni obveznik koji je tijekom 2024. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu koji nije bio veći od 60.000,00 eura (prema predloženim izmjenama
Zakona o PDV-u koje stupaju na snagu 1. 1. 2025.)1 stekao je uvjete za izlazak iz sustava PDV-a,
tj. postaje tzv. ‘’mali porezni obveznik’’. Ako porezni obveznik u ovom slučaju želi da se na njega
primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja za „male porezne obveznike“ o tome mora
obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2025. godine, s obvezom primjene posebnog
postupka već od 1. siječnja 2025. godine. Posebni postupak za „male porezne obveznike“ znači da su
njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na odbitak pretporeza. Autorica u nastavku
piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a, načinu sastavljanja obračuna za
posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka iskorištenog pretporeza za
dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz sustava.
Dokazi o otpremi dobara u drugu državu članicu za primjenu oslobođenja od PDV-a prema članku 41. Zakona o PDV-u
Prema članku 41. Zakona o PDV-u oslobođene su isporuke dobara drugom poreznom obvezniku uz
dokaz o otpremi u drugu državu članicu. Kako bi se na jedinstveni način uredilo pitanje dokazivanja
otpreme dobara u drugu državu članicu u uvjetima kada ne postoje fizičke granice donesena je
Provedbene uredbe Vijeća (EU) 2018/1912 kojom je dopunjena Provedbena uredba Vijeća (EU)
282/2011 kao obvezujući zakonodavni akt, koji se izravno primjenjuje u svim državama članicama.
Autorica u članku piše o potrebnim dokazima za primjenu poreznog oslobođenja za isporuke dobara
unutar EU.
Obveze poreznih obveznika kod izlaska iz sustava PDV-a
Porezni obveznik koji je tijekom 2023. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu koji nije bio veći od 40.000,00 eura stekao je uvjete za izlazak iz
sustava PDV-a, tj. postaje tzv. ‘’mali porezni obveznik’’. Ako porezni obveznik u ovom slučaju želi da se
na njega primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja za „male porezne obveznike“ o tome
mora obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2024. godine, s obvezom primjene posebnog
postupka već od 1. siječnja 2024. godine. Posebni postupak za „male porezne obveznike“ znači da su
njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na odbitak pretporeza. Autorica u nastavku
piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a, načinu sastavljanja obračuna za
posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka iskorištenog pretporeza za
dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz sustava.
Izlazak iz sustava PDV-a
Porezni obveznik koji je tijekom 2022. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu manjem od 300.000,00 kuna stekao je uvjete za izlazak iz sustava
PDV-a, tj. postaje tzv. „mali porezni obveznik’’. Ako porezni obveznik u ovom slučaju želi da se na njega
primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja za „male porezne obveznike“ o tome mora
obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2023. godine, s obvezom primjene posebnog
postupka već od 1. siječnja 2023. godine. Posebni postupak za „male porezne obveznike“ znači da su
njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na odbitak pretporeza. Autorica u nastavku
piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a, načinu sastavljanja obračuna za
posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka iskorištenog pretporeza za
dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz sustava.
Mjesto stjecanja dobara unutar Europske unije i pravo na odbitak pretporeza u slučaju primjene odredbe članka 27. stavak 2. Zakona o PDV-u
Prema temeljnoj odredbi o mjestu stjecanja dobara unutar Europske unije prema članku 27. stavak
1. Zakona o PDV-u, mjesto stjecanja je tamo gdje je otprema dobara završila. Međutim, neovisno
o tome, prema odredbi članka 27. stavak 2. Zakona o PDV-u, mjesto stjecanja dobara smatra se
područje države članice koja je stjecatelju izdala PDV identifikacijski broj pod kojim je stjecatelj stekao
ta dobra, osim ako stjecatelj dokaže da je na stečena dobra PDV bio obračunan u državi članici u kojoj
je otprema dobara završila. Autorica u članku piše o tome kako je važno voditi računa da kretanje
dobara iz države članice iz koje se dobra otpremaju, bude u državu članicu s čijim se brojem kupac
identificirao u slučaju pojedine nabave dobara iz druge države članice.
Isporuke nekretnina oporezive PDV-om
Od 1. siječnja 2015. godine u primjeni su važeće odredbe Zakona o PDV-u, o oporezivanju nekretnina
(građevina i zemljišta). Nekretnine koje nisu predmet oporezivanja PDV-om, kao i nekretnine koje
su oslobođene PDV-a, oporezuju se porezom na promet nekretnina. Iako su navedene odredbe o
oporezivanju nekretnina u primjeni već više od sedam godina, ima određenih pitanja i nejasnoća
koje autorica na temelju primjera, ali i sudske prakse Europskog suda, koju je obvezna primjenjivati i
Republika Hrvatska, nastoji pojasniti u ovom članku.
Trostrani posao
Trostrani posao je transakcija koju tri porezna obveznika iz tri različite države članice EU zaključe
za ista dobra koja su prevezena ili otpremljena od prvog isporučitelja neposredno posljednjem
kupcu. Primjena odredbi o trostranom poslu omogućuje pojednostavljenje oko prijavljivanja i
registracije poreznih obveznika u državama članicama u kojima nastaje obveza obračuna PDV-a uz
zadovoljavanje propisanih uvjeta. Uvjeti su propisani Direktivom 2006/112/EZ i člankom 10 hrvatskog
Zakona o PDV-u. Autorica u članku daje primjere obračuna PDV-a i način evidentiranja transakcija u
okviru trostranog posla u slučaju kada je hrvatski porezni obveznik jedan od sudionika u trostranom
poslu bilo da je isporučitelj, prvi ili drugi kupac.
Premještanje dobara unutar Europske unije i obveze PDV-a
Izmjenama Zakona o PDV-u koje su objavljene u Nar. nov., br. 121/19., s primjenom od 1. siječnja
2020., između ostalih izmjena usklađene su njegove odredbe s izmjenama Direktive 2006/112/EZ, a
vezano za pojednostavljenje kod premještanja dobara iz jedne u drugu državu članicu. Prema ovim
odredbama, ako se radi o premještanju u okviru tzv. „aranžmana za premještanje“, premještanje se
smatra jednom isporukom u državi članici otpreme i stjecanjem unutar Europske unije u državi članici
u kojoj su dobra smještena pa se porezni obveznik koji premješta dobra ne mora registrirati u toj
državi članici. Autorica u nastavku piše o novim pravilima kod premještanja dobara unutar Europske
unije.
Izlazak iz sustava PDV-a
Mr. sc. LJUBICA JAVOR