Izazovi i nepravilnosti utvrđene obavljanjem državne revizije informacijskih sustava u uvjetima digitalizacije
Informacijski sustavi imaju dvostruku ulogu prema kojoj su istodobno alat za provođenje kontrola i predmet kontrole. Obavljanje državne revizije u uvjetima digitalizacije zahtijeva prilagodbu metoda i jačanje vještina revizora radi promicanja transparentnosti i dobrog upravljanja. Istodobno, državna revizija kod subjekata javnog sektora u uvjetima digitalizacije utvrđuje česte nepravilnosti u sustavu unutarnjih kontrola i javnoj nabavi. Kako bi se te nepravilnosti uklonile, subjekti trebaju posvetiti više pozornosti upravljanju informacijskim sustavima kroz utvrđivanje strateškog okvira, procesa i odnosa koji osiguravaju da informacijska tehnologija podupire i unaprjeđuje poslovne ciljeve organizacije. Također, trebaju pratiti uspješnost rada sustava te provedbu pravnog okvira.
Neovisnost Državnog ureda za reviziju
Vrhovne revizijske institucije obavljanjem revizije, davanjem naloga i preporuka te izvještavanjem
utječu na izgradnju integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru, kao i povjerenja
javnosti. U svrhu davanja neovisne ocjene u vezi s pravilnosti te učinkovitosti poslovanja subjekata
revizije vrhovne revizijske institucije trebaju i same biti neovisne. Neovisnost vrhovne revizijske
institucije temelji se na neovisnosti revizora te obuhvaća funkcionalnu, organizacijsku i financijsku
neovisnost. U svrhu ocjenjivanja neovisnosti vrhovnih revizijskih institucija primjenjuje se alat
INTOSAI-a (engl. The Supreme Audit Institution Performance Measurement Framework (SAI PMF)) te
indeks Svjetske banke (engl. The Supreme Audit Institutions Independence Index (InSAI)). Državni ured
za reviziju, kao vrhovna revizijska institucija Republike Hrvatske, tijekom svog tridesetogodišnjeg
rada očuvala je svoju neovisnost i svakodnevno doprinosi njezinom jačanju.