Primici sportaša i drugih osoba u sustavu sporta
Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Zakonom o sportu uređena su prava sportaša i drugih osoba koje sudjeluju u sportskim aktivnostima. Sportaši su sportaši amateri i sportaši profesionalci. Sportaši profesionalci mogu izabrati način plaćanja poreza na dohodak, a status u obveznom osiguranju ovisi o načinu plaćanja poreza na dohodak i prijavi u osiguranje na osobni zahtjev. Propisima o porezu na dohodak uređeni su uvjeti za isplatu i iznosi neoporezivih primitaka sportaša. U članku se analiziraju porezna obilježja primitaka koji se isplaćuju sportašima i drugim osobama u djelatnosti sporta.
Ispravak obrasca JOPPD u slučaju naknadno priznate ozljede na radu
Novim Pravilnikom o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja, koji se primjenjuje od travnja 2026. godine, propisane su nove tiskanice za prijavu ozljede na radu i prava osiguranika na naknadu za bolovanje ako je uzrok spriječenosti za rad ozljeda na radu. Novina je obveza podnositelja prijave ozljede na radu da na tiskanici OR navede odgovarajuću šifru za označavanje mjera zaštite na radu koje u konkretnom događaju nisu bile primijenjene, kako bi se utvrdila uzročna povezanost između radnih procesa i nastale ozljede. Nema promjena u načinu određivanja visine naknada plaće za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu. Naknada se određuje u visini 100 % prosječne neto plaće isplaćene radniku u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u kojemu je nastao osigurani slučaj. Najviši iznos naknade nije ograničen. Naknadu isplaćuje poslodavac, a zatim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potražuje povrat isplaćenog iznosa. Naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu je neoporezivi primitak osiguranika, ne podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak. Poslodavac može postupiti prema opisanim pravilima obračuna naknade za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu tek nakon što je ozljeda na radu priznata od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a do tada obračunava i isplaćuje naknadu u visini kako je propisano za bolovanje kojemu nije uzrok ozljeda na radu. Nakon završenog postupka u kojemu je ozljeda na radu priznata, poslodavac provodi ispravak isplaćenog iznosa naknade i ispravak obrasca JOPPD.
Umanjenje osnovice za obračun mirovinskog doprinosa za rad kraći od punog mjeseca i rad kod više poslodavaca
Pravo na umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti
ima radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi manje od 1.300,00 eura, neovisno o broju sati na
koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu. Mjerodavan je podatak o
ukupnoj mjesečnoj plaći radnika pa za radnike koji su u određenom mjesecu u radnom odnosu kod
dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.
Obveze stjecatelja drugog dohotka primljenog od građana
Fizička osoba koja od građana ostvari primitak po osnovi naknade za pruženu uslugu dužna je sama
obračunati i platiti doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak po stopama propisanima za
primitke od drugog dohotka. Doprinos za zdravstveno osiguranje se ne plaća. Ako se primitak odnosi
na isporučeno autorsko djelo, stjecatelj ima pravo na 30 % paušalno priznatih izdataka koji umanjuju
osnovicu za obračun doprinosa i poreznu osnovicu. Stjecatelj dohotka je dužan javna davanja platiti
u roku 30 dana od ostvarivanja primitka i u tom roku Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD.
Isplata pomoći zaposlenima u ustanovama javnih službi
Zaposlenicima javnih službi isplaćuju se novčane pomoći koje nisu povezane s poslovima koje
zaposlenik obavlja, već s nekom obiteljskom situacijom samog zaposlenika i/ili članova njegove
obitelji. Isplaćuje se pomoć za rođenje i posvojenje djeteta, za bolovanje duže od 90 dana, za kupnju
lijekova i ortopedskih pomagala, u slučaju invalidnost zaposlenika i invalidnosti člana obitelji i u
slučaju smrti člana uže obitelji. Obitelj zaposlenika ostvaruje pravo na pomoć nakon njegove smrti,
a u određenim slučajevima djeca pokojnog zaposlenika ostvaruju pravo na novčanu pomoć sve dok
se školuju.
Sve su novčane pomoći određene u neto iznosu, a isplatitelj je odgovoran za pravilno određivanje
poreznog obilježja primitka kojeg isplaćuje. Neoporezivi i oporezivi dijelovi novčanih pomoći iskazuju
se u obrascu JOPPD.
Državni blagdani i pravo radnika na naknadu plaće, povećanu plaću, odmore i dopuste
U članku se, na primjeru državnih blagdana u kolovozu 2026. godine, obrađuje pravo radnika koji na
blagdan ne rade, pravo radnika koji zbog potrebe posla rade u dane blagdana te utjecaj državnih
blagdana i neradnih dana propisanih posebnim zakonom na korištenje godišnjeg odmora i drugih
razloga opravdanog radnikovog izostanka s posla.
Specifični slučajevi određivanja visine naknade plaće za bolovanjena teret HZZO-a
U članku se prikazuju pravila za utvrđivanje osnovice i visine naknade plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad. Posebno se obrađuje određivanje osnovice kada u šestomjesečnom obračunskom
razdoblju nije isplaćena nijedna plaća ili je isplaćena samo jedna plaća. Nadalje, objašnjavaju se
uvjet prethodnog osiguranja i slučajevi u kojima se za novo bolovanje primjenjuje ranije utvrđena
osnovica. Na kraju se objašnjavaju način računanja rokova od šest i 18 mjeseci, porezni tretman
naknade te postupak povrata isplaćene naknade od HZZO-a, uz primjere obračuna i iskazivanja
podataka u obrascu JOPPD.
Oporezivanje naknada članovima nadzornih odbora rezidentima i nerezidentima
Naknade koje trgovačka društva sa sjedištem u Hrvatskoj isplaćuju članovima nadzornih odbora i
pomoćnih tijela tih organa, oporezuju se kao drugi dohodak i podliježu obvezi doprinosa za socijalno
osiguranje. Drugim dohotkom smatraju se i naknade koje se isplaćuju predstavniku radnika u
nadzornom odboru.
Ako je član nadzornog odbora obvezno osiguran u drugoj državi članici EU, državi EGP, Švicarskoj,
Velikoj Britaniji ili u nekoj od država s kojom Hrvatska primjenjuje dvostrani ugovor o socijalnom
osiguranju i isplatitelju dostavi valjanu potvrdu o pripadnosti sustavu socijalnog osiguranja te države,
u Hrvatskoj se ne plaćaju doprinosi. Za nerezidente članove nadzornih odbora trgovačkih društava sa
sjedištem u Hrvatskoj, porez na dohodak se plaća u Hrvatskoj, bilo da se radi o poreznom rezidentu
države s kojom Hrvatska primjenjuje ili rezidentu države s kojom nije u primjeni ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
Produljena primjena prava ugovorenih Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike
Dvama aktima Vlade RH iz srpnja 2026. godine uređena su prava državnih službenika i namještenika.
Odlukom o produljenju primjene prava ugovorenih isteklim Kolektivnim ugovorom nastavlja se
primjena toga Ugovora. Nadalje, Sporazumom o danima godišnjeg odmora, koji je Vlada RH
sklopila s reprezentativnim sindikatima, uređeni su dodatni dani godišnjeg odmora ovisno o ocjeni
učinkovitosti rada zaposlenika.
Digitalizacija prikupljanja doprinosa i poreza na dohodak– važeći sustav i moguća pojednostavljenja
Važeći digitalni sustav integriranog prikupljanja podataka o doprinosima za obvezna socijalna
osiguranja, porezu na dohodak i neoporezivim primicima na obrascu JOPPD primjenjuje se od 2014.
godine i dosada je u više navrata dopunjavan i mijenjan. Digitalni sustav omogućava kontrolu
plaćenih doprinosa i poreza na dohodak na dan isplate oporezivih primitaka i povoljno utječe na
uspješnost njihove naplate.
Ispunjavanje propisanih obveza izvještavanja o doprinosima, porezu na dohodak i neoporezivim
primicima, utječe na troškove poslodavaca i drugih isplatitelja dohodaka. Poslodavci su prisiljeni
ulagati u računalne programe i njihovo održavanje, u edukaciju i obrazovanje računovodstvenih
radnika o pravilnoj primjeni propisanih informatičkih pravila, troši se vrijeme na proučavanje
zakonskih novina, na ispravke ranije dostavljenih podataka. Pri tome se nije u cijelosti realizirala
najava ukidanja drugih obrazaca i evidencija na kojima se za potrebe drugih državnih institucija,
iskazuju isti podaci