Pripreme za sastavljanje financijskog izvještaja za 2022. godinu kod neprofitnih organizacija koje vode jednostavno knjigovodstvo
Prije sastavljanja financijskog izvještaja za 2022. godinu neprofitne organizacije koje vode
jednostavno knjigovodstvo i primjenjuju novčano računovodstveno načelo trebaju provesti određene
kontrolno-analitičke postupke u svezi vođenja poslovnih knjiga jednostavnog knjigovodstva. Prije
unosa podataka potrebno je izvršiti pripremne radnje koje najčešće obuhvaćaju kontrolu provedenih
novčanih transakcija. Autorica u članku navodi kontrolne postupke za svaku od poslovnih knjiga koje
je potrebno zaključiti na dan 31. prosinca 2022. godine osim popisa dugotrajne nefinancijske imovine
koji se ne zaključuje.
Kontrolni postupci neprofitnih organizacija za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja u dvojnom knjigovodstvu
Kako bi financijski izvještaji za 2022. godinu pružili objektivnu i realnu sliku financijskog položaja
neprofitne organizacije, prije njihova sastavljanja potrebno je provesti određene kontrolne postupke
oko dosljedne primjene računovodstvenog načela nastanka događaja. Treba ih provoditi tijekom
cijele godine, a posebice na kraju poslovne godine, prije sastavljanja financijskih izvještaja, jer su
računovođe odgovorne za sastavljanje financijskih izvještaja. Autorice u članku pojašnjavaju neka
bitna priznavanja prihoda, rashoda, primitaka i izdataka te način iskazivanja imovine, obveza i
vlastitih izvora, a uz to navode i kontrolne postupke koje je pri tome potrebno provesti.
Specifična knjiženja u proračunskom računovodstvu vezana uz uvođenje eura
Od 1. siječnja 2023. godine službena valuta u Republici Hrvatskoj je euro. Do završetka 14. siječnja
2023. godine, fizičke osobe kao potrošači će moći i nadalje plaćati obveze u kunama, a obveznici
proračunskog računovodstva trebat će im davati i vraćati eure. Većina JLP(R)S i proračunskih
korisnika nema potrebe za predopskrbom gotovog novca, ali su im na raspolaganju početni paketi
eurokovanica u vrijednosti 145,50 eura. U članku se detaljnije pojašnjavaju specifičnosti gotovog
novca i ispostavljanja blagajničkih dokumenata u kunama i eurima. Specifičnost proračunskog
računovodstva ogleda se i u nerealiziranim i realiziranim tečajnim razlikama koje se u pogledu eura,
obračunavaju posljednji puta s 31. 12. 2022. godine.
Provođenje ispravka vrijednosti potraživanja na dan 31. 12. 2022. godine
Ispravak vrijednosti potraživanja provodi se ako je od roka naplate potraživanja prošlo više od godine
dana i kod pokretanja stečajnog i/ili likvidacijskog postupka nad dužnikom. Obveza provođenja
uvedena je 2018. godine pa se ispravak vrijednosti potraživanja treba po peti puta provesti s
datumom bilance, ako su ispunjeni razlozi za provođenje. Autorica u članku detaljno pojašnjava način
knjigovodstvenog evideniranja ispravka vrijednosti potraživanja, kao i postupka naplate ispravljenih
potraživanja.
Knjigovodstveno evidentiranje rezultata popisa imovine i obveza
Temeljem dostavljenih popisnih lista i izvješća pojedinačnih povjerenstva o obavljenom popisu
imovine ili obveza ili objedinjenog izvješća središnjeg povjerenstva, čelnik odlučuje o rezultatima
popisa. U okviru propisane ovlasti, odlučuje i o mjerama protiv osoba odgovornih za popisne
manjkove i propuste u svom radu. Evidentiranje rezultata popisa provodi se s datumom 31. prosinca
2022. godine. U članku se daje primjer odluke o rezultatima godišnjeg popisa, kao i primjeri
knjigovodstvenog evidentiranja rezultata popisa imovine i obveza.
Godišnji popis imovine i obveza na dan 31. 12. 2022. godine
Godišnji popis imovine i obveza koji se provodi svake godine važan je čimbenik u računovodstvenoj
pripremi za sastavljanje financijskih izvještaja. Popisom se utvrđuje stvarno stanje koje se potom
usklađuje s knjigovodstvenim u poslovnim knjigama. Obveza obavljanja godišnjeg popisa propisana
je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu kojim je propisano nekoliko osnovnih faza popisa pa je
Ministarstvo financija objavilo na mrežnim stranicama detaljniju Uputu o obavljanju popisa imovine
i obveza. U članku se daju osnovne napomene za provođenje popisa i primjeri knjigovodstvenog
evidentiranja popisnih viškova i manjkova te drugih rezultata popisa.
Prijenos početnog stanja 1. 1. 2023. godine u eurima u proračunskom računovodstvu
Uvođenjem eura kao službene novčane jedinice i zakonskog sredstva plaćanja u RH, poslovne knjige
za 2023. godinu treba voditi u eurima. Zaključna stanja s 31. 12. 2022. godine u kunama prenijet
će se u početno stanje 1. 1. 2023. godine u eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno
pravilima zaokruživanja. Specifičnost proračunskog računovodstva ogleda se zbog određenih
bilančnih ravnoteža u aktivi i pasivi zbog kojih se razlike uslijed preračunavanja i zaokruživanja
bilančnih pozicija te između ukupne aktive i pasive ne evidentiraju isključivo na rezultat – višak ili
manjak prihoda, već i na druge račune razreda 9.
Utjecaj uvođenja eura, novog Zakona o proračunu i Izmjena i dopuna ZJN 2016 na planiranje nabave za 2023. godinu
Procijenjena vrijednost u planu nabave za 2023. godinu iskazuje se u eurima. Propisano je da plan
nabave donosi čelnik javnog ili sektorskog naručitelja u roku 30 dana od donošenja proračuna ili
financijskog plana. Određivanje roka za njegovo donošenje značajno je promijenjeno odredbama
novog Zakona o proračunu, ali za proračunske i izvanproračunske korisnike. U nastavku članka
detaljnije se pojašnjava izrada, donošenje i objava plana nabave za 2023. godinu, ali i promjene
plana nabave za 2022. godinu za postupke javne nabave koji se provode do kraja ove godine.
IOS-i sa stanjem na dan 31. 10. 2022. i kontinuirano praćenje duga – dvojno iskazivanje ili ne
Međusobno usklađenje potraživanja s kupcima – dužnicima provodi se slanjem izvoda otvorenih
stavaka IOS-a sa stanjem na 31. listopada 2022. godine. Ako se dostavljaju potrošaču, nije potrebno
dvojno iskazivati iznose otvorenih stavaka, jer se radi o aktu deklaratorne naravi. Kada subjekti u
sustavu proračuna izdaju veći broj izlaznih računa, rješenja ili sličnih dokumenata fizičkim osobama
i kada se radi o manjim iznosima, ne treba provoditi slanje IOS-a pod uvjetom da je osigurano
kontinuirano praćenje i informiranje o stanju duga. Ukupan dug se u tom slučaju iskazuje i u kunama
i u eurima. U članku se detaljnije pojašnjavaju oba načina usklađenja potraživanja s kupcima –
dužnicima.
Bilančna ravnoteža imovine i vlastitih izvora na razredu 9 – Priprema za početnu bilancu u eurima
Bilančna ravnoteža pojedinih pozicija aktive i pasive posebno je važna za zaključno stanje s 31. 12.
2022. godine budući da se s početkom 2023. godine uvodi euro kao službena valuta u Republici
Hrvatskoj. Za otvaranje početnog stanja 1. 1. 2023. godine potrebno je zaključna stanja prethodne
godine u kunama pretvoriti u eure primjenom fiksnog tečaja 1 euro = 7,53450 kuna. U članku se
pojašnjavaju kontrolni mehanizmi koji se primjenjuju prilikom knjigovodstvenih evidentiranja
nefinancijske i financijske imovine te vlastitih izvora i obračunatih prihoda i postupak usklađivanja
stanja radi postizanja bilančne ravnoteže.