Etički izazovi i prilike za unaprjeđenje kvalitete rada vrhovnih revizijskih institucija u okruženju umjetne inteligencije
Vrhovne revizijske institucije imaju ključnu ulogu u osiguravanju zakonitosti, transparentnosti i
učinkovitosti korištenja javnih resursa. Njihov rad temelji se na međunarodnim standardima
(INTOSAI), uključujući ISSAI 130 Etički kodeks, koji određuje temeljne vrijednosti i načela. Međutim,
okruženje u kojemu djeluju vrhovne revizijske institucije brzo se mijenja zbog razvoja i primjene
umjetne inteligencije u različitim područjima društva, što otvara nova pitanja i izazove.
Kako bi zadržale relevantnost i nastavile doprinositi demokratskom društvu, vrhovne revizijske
institucije moraju biti spremne raditi u okruženju i uz pomoć alata umjetne inteligencije. To
podrazumijeva razvoj pismenosti u vezi s umjetnom inteligencijom, razumijevanje etičkih i tehničkih
aspekata primjene umjetne inteligencije te stjecanje novih znanja i vještina koje osiguravaju
superiornost nad sustavima umjetne inteligencije. Revizori moraju razvijati kreativnost, kritičko
razmišljanje i revizijski skepticizam jer ljudska prosudba ostaje temelj revizijskih standarda.
Izgradnja kapaciteta zahtijeva ulaganja u znanje, metodologiju i tehnologiju kako bi vrhovne
revizijske institucije mogle provjeravati i ocjenjivati funkcioniranje sustava umjetne inteligencije u
praksi. Istodobno, revizija mora nalaziti načine kako poboljšati vlastite procese, koristeći umjetnu
inteligenciju za automatizaciju rutinskih zadataka i analizu velikih skupova podataka, uz očuvanje
profesionalne neovisnosti.
Kriteriji koje državna revizija treba uzeti u obzir prilikom provjere i ocjene pravilnosti i ispravnosti u reviziji usklađenosti
Revizija usklađenosti je jedna od tri vrste revizije javnoga sektora koju provode vrhovne revizijske
institucije pa tako i Državni ured za reviziju u Republici Hrvatskoj. Revizija usklađenosti, kao i financijska
revizija te revizija učinkovitosti provodi se na način i prema postupcima utvrđenim Međunarodnim
standardima vrhovnih revizijskih institucija. Odnose se na načela, standarde i smjernice koje pomažu
i pružaju podršku vrhovnim revizijskim institucijama i revizorima u pojedinačnim revizijama kako
bi primijenili navedene standarde u praksi pri obavljanju financijske revizije, revizije učinkovitosti
i/ili revizije usklađenosti. Za svaku vrstu revizije važno je odrediti mjerodavne podloge (autoritet
ili propise) jer su one izvor revizijskih kriterija koji se koriste za ocjenu predmeta revizije odnosno
ocjenu je li poslovanje subjekta u cjelini ili u dijelu koji je određen kao predmet revizije bilo u skladu
s propisima odnosno utvrđenim kriterijima koji proizlaze iz tih propisa. U uvodnom dijelu ovoga rada
prikazan je INTOSAI okvir profesionalnih izjava, koji je važan dokument za svaku vrhovnu revizijsku
instituciju s obzirom na to da sadrži načela, standarde i smjernice neophodne za njihov rad. Poseban
naglasak je dan INTOSAI (GUID 4900) Smjernicama o propisima i kriterijima koje treba razmotriti za
ocjenu pravilnosti i ispravnosti u reviziji usklađenosti (GUID 4900) s obzirom na to da su one relativno
novi dokument koji Državni ured za reviziju planira uključivati u svoju metodologiju kod obavljanja
revizije usklađenosti. U drugom dijelu ovoga rada detaljnije su objašnjeni kriteriji pravilnosti i kriteriji
ispravnosti, dok su u trećem dijelu navedeni zahtjevi prema kojima trebaju postupiti državni revizori
pri određivanju kriterija za reviziju usklađenosti.
Cilj ovoga rada je informirati subjekte revizije o revizijskom pristupu kod određivanja kriterija revizije
usklađenosti jer oni predstavljaju temelj za ocjenu pravilnosti poslovanja subjekata revizije.
Uloga vrhovnih revizijskih institucija u implementaciji i ostvarenju ciljeva Inicijative triju mora – II. dio
Inicijativa triju mora (3SI) pokrenuta je 2014. g. s vrlo jasnim ciljevima – povezivanje srednjoeuropskog
i istočnoeuropskog gospodarstva i infrastrukture od sjevera do juga, u dijelu koji se odnosi na
promet, energetiku i digitalnu infrastrukturu. Navedeni ciljevi ostvaruju se provođenjem projekata
koji trebaju omogućiti međusobnu povezanost zemalja 3SI te pridonijeti gospodarskoj integraciji i
razvoju te energetskoj sigurnosti. S obzirom na ciljeve 3SI, nominirane projekte u okviru 3SI, ciljeve
na razini pojedine članice 3SI, značajna sredstva potrebna za njihovo provođenje i ostvarenje ciljeva,
vrhovne revizijske institucije zemalja 3SI prepoznale su potrebu i opravdanost sustavnog promišljanja
o njihovoj ulozi u vezi s pitanjima i temama vezanima za 3SI.
U ovom radu su navedene informacije u vezi s 3SI strateškim dokumentima Republike Hrvatske,
okvirom za implementaciju 3SI, nominiranim projektima Republike Hrvatske u okviru 3SI, nadležnim
institucijama za provođenje 3SI u Republici Hrvatskoj, pravnim okvirom te ulogom vrhovnih revizijskih
institucija, kao i Državnog ureda za reviziju u implementaciji 3SI.
Agilna državna revizija – novi pristup reviziji
U mnogim zemljama širom svijeta zbog pojave bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom, ali
i drugih nepredviđenih okolnosti i nepogoda, kao što su potresi, poplave, požari te ratovi i drugi
oblici sukoba, a koje su tražile brzo donošenje odluka te osiguranje i korištenje značajnih financijskih
sredstava radi otklanjanja ili ublažavanja posljedica takvih nepogoda i sukoba, pokazala se
potreba za drukčijim pristupom reviziji poznatim pod nazivom agilna revizija. Novi pristup reviziji
traži prepoznavanje rizika da javna sredstva neće biti pravilno i učinkovito utrošena zbog složenih
i neplaniranih zadataka. Također, uključuje odabir tema, područja i/ili subjekte revizije, kao i način
izvještavanja koji trebaju osigurati preduvjete za odgovor na te iznenadne izazove. U tom smislu su i
prepoznate glavne značajke agilne revizije koje uključuju kratak vremenski okvir za završetak revizije
i izvještavanje o obavljenoj reviziji kako bi rezultati revizije odnosno dane preporuke, u kratkom
roku pridonijele otklanjanju nepravilnosti i propusta odnosno utjecale na unaprjeđenje pravilnosti
i učinkovitost poslovanja u što kraćem roku. I Državni ured za reviziju razmatra mogućnosti i
opravdanost da unaprijedi svoju metodologiju rada kako bi kontinuirano pratio i prepoznavao
područja rizika i pitanja koja traže njegovu brzu reakciju.
U tu svrhu pripremljen je i ovaj rad kako bi se istražila stručna saznanja i praksa vezana za agilnu
reviziju koja može biti dobra podloga za primjenu tog načina obavljanja revizije u metodologiji rada
Državnog ureda za reviziju. Također, ovaj rad ima svrhu upoznati subjekte revizije i drugu zainteresiranu
javnost s mogućim novim pristupom reviziji. Zato su u radu navedene definicije i karakteristike te
značenje i metodologija agilne revizije. Isto tako, istaknuta je razlika između tradicionalnog i agilnog
pristupa reviziji, važnost i načela agilne državne revizije te iskustva vrhovnih revizijskih institucija u
primjeni navedenog pristupa reviziji.