Državne potpore u obliku zajmova
Državne potpore odnose se na određene oblike novčanih ili nenovčanih pomoći koje se daju
poduzetnicima u zamjenu ispunjavanja određenih prošlih ili budućih uvjeta vezanih uz poslovanje
poduzetnika. Između ostaloga, jedna od mogućih mjera potpora je odobravanje beskamatnih kredita
ili kredita po kamatnim stopama koje su niže od tržišne, koje je, uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi
računovodstvenih standarda, potrebno obračunati kao državne potpore. Autorica u članku prikazuje
računovodstvene postupke evidentiranja potpora u obliku zajmova sukladno odredbama MRS-a 20 –
Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći. Navedene odredbe mogu primijeniti
i obveznici primjene HSFI-a.
Kriptovalute – računovodstveni i porezni tretman
Najrašireniji oblik kriptoimovine su kriptovalute (npr. bitcoin, ethereum, litecoin). Kriptovalute
predstavljaju vrstu digitalnog novca čija popularnost zadnje desetljeće sve više raste. Kriptovalute
imaju sve osobine prave valute, osim što ih ne emitira središnja banka, već se generiraju isključivo
digitalno od strane mreže sudionika koji ih žele koristiti, a računala unutar mreže provjeravaju
i izvršavaju transakcije, provjeravaju ih i pohranjuju. Stoga se transakcije kriptovalutama temelje
na kriptografskim algoritmima odnosno na kriptografski šifriranom sustavu plaćanja. Zaseban
računovodstveni standard koji bi se bavio problematikom kriptovaluta, za obveznike MSFI-a, a i
HSFI-a, ne postoji. Stoga, obveznici primjene MSFI-a (a i HSFI-a) za računovodstveno evidentiranje
kriptovaluta razmatraju još uvijek važeće tumačenje Odbora za tumačenje standarda MSFI (engl.
IFRS Interpretations Committee) iz 2019. godine. S obzirom da je pojava kriptovaluta i njihova sve
veća popularnost potaknula brojna pitanja vezana uz njihov računovodstveni tretman odnosno
primjenu odgovarajućeg računovodstvenog standarda prilikom njihovog priznavanja i mjerenja,
autorica u radu prikazuje mogućnosti računovodstvenog evidentiranja kriptovaluta kod stjecatelja
pravne osobe, ovisno o namjeni stjecanja kriptovaluta. Također, daje se i kratki osvrt na porezni
tretman ostvarenih primitaka fizičkih osoba s osnove trgovanja kriptovalutama.
Odgovornost i postupci revizora u reviziji subjekata koji koriste rad uslužnih organizacija – primjena MRevS-a 402
Mnogi subjekti vrlo često za obavljanje određenih aspekata svog poslovanja angažiraju vanjske
uslužne organizacije. Uslužna organizacija predstavlja organizaciju koja je treća stranka, a
korisničkim subjektima (subjektima koji koristi usluge uslužne organizacije i čiji se financijski izvještaji
revidiraju) pruža usluge koje su dio informacijskog sustava tih subjekata relevantan za financijsko
izvještavanje. Kada subjekt koristi rad uslužnih organizacija, revizor mora provesti odgovarajuće
postupke u skladu s odredbama MRevS-a 402 – Revizijska razmatranja u vezi sa subjektima koji
koriste rad uslužnih organizacija. U članku autorica razmatra vrste i opseg postupaka koje revizor
provodi u takvim okolnostima kako bi prikupio dostatne i primjerene revizijske dokaze, a njihov
izbor ovisi o vrsti i značajnosti usluga za subjekt, kao i značajnosti tih usluga za reviziju.
Računovodstveni i porezni tretman servisne djelatnosti
Servisna djelatnost odnosi se uglavnom na usluge popravaka i održavanje predmeta različite namjene,
a poduzetnici je mogu obavljati kao primarnu djelatnost ili kao dodatnu djelatnost uz obavljanje
djelatnosti trgovine. U radu autorica obrađuje računovodstveni i porezni tretman vezan uz obavljanje
usluga u okviru servisne djelatnosti
Naknadni događaji – primjena MRevS-a 560
Na financijske izvještaje mogu utjecati određeni povoljni i nepovoljni događaji i transakcije koje
nastanu nakon datum bilance. Razlikuju se dvije vrste događaja: a) oni koji pružaju dokaz o uvjetima
koji su postojali na datum bilance i zahtijevaju usklađenje financijskih izvještaja na datum bilance i b)
oni koji su dokaz uvjeta nastalih nakon datuma bilance te ih je samo potrebno objaviti u bilješkama uz
financijske izvještaje. Stoga, u kontekstu revizije, odgovornost revizora je razmotriti učinke događaja
i transakcija koji su nastali do datuma revizorova izvješća, kao i činjenice koje revizoru postanu
poznate nakon tog datuma. U članku autorica detaljnije razmatra odredbe MRevS-a 560 – Naknadni
događaji odnosno revizorove odgovornosti tijekom revizije financijskih izvještaja u vezi s naknadnim
događajima.
Dokumentiranje obavljenog revizijskog posla
Revizijska dokumentacija (radni spisi ili radni papiri) mora biti pravodobno pripremljena, a predstavlja
evidenciju o obavljenim revizijskim postupcima, pribavljenim relevantnim revizijskim dokazima i
zaključcima koje je revizor stvorio. Drugim riječima, revizijska dokumentacija osigurava dokaz da
je revizija obavljena u skladu s MRevS-ovima. Dokumentacija mora biti pripremljena na način da
nekom iskusnom revizoru, koji prethodno nije povezan s revizijom, omogući razumjeti postupke koje
je revizor proveo, rezultate tih postupaka i pribavljene revizijske dokaze, kao i pitanja, zaključke i
prosudbe revizora u stvaranju zaključaka. Kompletnu dokumentaciju potrebno je objediniti, u fizičkom
ili elektroničkom obliku, u revizijski dosje koji sadrži revizijsku dokumentaciju za određeni angažman.
Obvezama i odgovornostima revizora vezano uz revizijsku dokumentaciju bavi se prije svega MRevS
230, Revizijska dokumentacija, ali i Zakon o reviziji1, kao i niz ostalih MRevS-ova koji propisuju posebne
zahtjeve u vezi s dokumentacijom. Autorica u članku ukratko pojašnjava odgovornosti revizora za
pripremu revizijske dokumentacije za reviziju financijskih izvještaja te dokumentiranje obavljenog
revizijskog posla u skladu s odredbama MRevS-a 230 i Zakona o reviziji.
Računovodstveni i porezni tretman primljenih zajmova i kamata
Prilikom ugovaranja zajmova potrebno je obratiti pozornost na niz zakonskih propisa vezano uz
ugovaranje i tretman kamata, posebice ako se radi o zajmovima primljenim od povezanih osoba.
Naime, u određenim okolnostima, obračunate kamate na zajmove primljene od povezanih pravnih
osoba porezno su nepriznati rashod s aspekta poreza na dobit i stavka su uvećanja osnovice poreza na
dobit. Osim toga, kamate obračunate na zajmove primljene od fizičkih osoba oporezive su porezom
na dohodak od kapitala u trenutku njihovog plaćanja. U radu autorica prikazuje računovodstveni i
porezni aspekt primljenih zajmova te obračunatih rashoda od kamata, u slučajevima kada je ugovor
o zajmu sklopljen s pravnim i fizičkim osobama, rezidentima ili nerezidentima.
Kapitalizacija troškova posudbe
Troškovi posudbe obuhvaćaju kamate i druge troškove koji nastanu subjektu u vezi s posudbom
sredstava. Ipak, u našoj poslovnoj praksi najčešće se odnose na kamate s osnove primljenih kredita od
banaka te drugih trgovačkih društava. Tretman troškova posudbe ovisi o tome je li društvo obveznik
primjene MSFI-a ili HSFI-a. Naime, za obveznike primjene MSFI-a, priznavanje i računovodstveni
tretman troškova posudbe uređen je MRS-om 23 – Troškovi posudbe. MRS 23 propisuje da se troškovi
posudbe nastali tijekom razdoblja, a koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili
proizvodnjom kvalificirane imovine, moraju kapitalizirati kao dio troška nabave te imovine, dok će
se ostali troškovi posudbe iskazati kao rashod razdoblja na koje se odnose. Međutim, za obveznike
primjene HSFI-a, u skladu s odredbama HSFI-a 16 – Rashodi, kapitalizacija troškova posudbe nije
obvezna, ali se može primijeniti, što znači da je isto potrebno definirati računovodstvenim politikama.
U članku autorica obrađuje zahtjeve standarda vezane uz priznavanje i računovodstveni tretman
troškova posudbe.
Priznavanje odgođene porezne imovine i obveza u financijskim izvještajima za 2024. godinu
Za određene stavke imovine i obveza mogu tijekom obračunskog razdoblja nastati privremene
razlike između njihovih knjigovodstvenih iznosa iskazanih u bilanci i poreznih iznosa, tj. između
njihove računovodstvene osnovice i porezne osnovice. Prilikom utvrđivanja poreza na dobit
potrebno je razmotriti učinke takvih razlika, budući da privremeni karakter ovih razlika proizlazi iz
činjenice što te razlike nastaju u jednom razdoblju, a ukinut će se u sljedećim razdobljima. Ovisno
o uzroku nastanka, razlikuju se odbitne i oporezive privremene razlike, a njihovi učinci se iskazuju
kao odgođena porezna imovina odnosno odgođene porezne obveze. Odgođena porezna imovina
priznaje se za odbitne privremene razlike, kod kojih je računovodstvena osnovica imovine manja ili
obveze veća od njihove porezne osnovice, u slučajevima prijenosa poreznog gubitka ili neiskorištenih
poreznih olakšica. Odgođene porezne obveze priznaju se za sve oporezive privremene razlike kada
je računovodstvena osnovica imovine veća ili obveze manja u odnosu na njihovu poreznu osnovicu.
S računovodstvenog gledišta, priznavanje i mjerenje odgođenih poreza definirano je HSFI-om 14 –
Vremenska razgraničenja odnosno MRS-om 12 – Porezi na dobit. U članku autorica razmatra odredbe
računovodstvenih i poreznih propisa primjenjivih kod utvrđivanja privremenih razlika te njihovo
računovodstveno iskazivanje kao odgođenih poreza za potrebe sastavljanja financijskih izvještaja.
Primjena MRevS-a 580 – Pisane izjave
Pisana izjava ili pismo predstavljanja uprave je pisana izjavu koju revizor mora pribaviti od
menadžmenta i, gdje je primjenjivo, onih koji su zaduženi za upravljanje, u vezi s revizijom financijskih
izvještaja subjekta, a u kojoj oni potvrđuju svoju odgovornost za sastavljanje financijskih izvještaja i
potpunost informacija danih revizoru. Osim toga, putem pisane izjave revizor će potvrditi određena
pitanja, potkrijepiti ostale revizijske dokaze ili tvrdnje relevantne za financijske izvještaje. Ukoliko
menadžment odbije dati pisanu izjavu ili ona nije pouzdana zbog sumnje o integritetu menadžmenta,
revizor se mora suzdržati od izražavanja mišljenja. U članku autorica detaljnije razmatra odredbe
MRevS-a 580 – Pisane izjave, a vezane uz odgovornost revizora da u reviziji financijskih izvještaja
pribavi pisane izjave od menadžmenta koje će koristiti pri donošenju zaključaka na kojima temelji
revizorovo mišljenje.