Prva primjena ESRS-a u Hrvatskoj– iskustva i izazovi prvog vala izvještavanja
Ovaj rad analizira prvu primjenu Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) u Republici
Hrvatskoj, s naglaskom na iskustva i izazove prvog vala izvještavanja za poslovnu 2024. godinu. U
fokusu su analiza izvještaja društava iz sastava indeksa CROBEX, evaluacija regulatornog okvira te
kvalitativna i kvantitativna usporedba ključnih elemenata izvještavanja.
Rad detaljno obrađuje procjenu dvostruke značajnosti, gdje se pokazalo da postoji visoka razina
varijabilnosti u pristupu i transparentnosti među društvima. Uočene su razlike u uključivanju internih
i vanjskih dionika, kao i u obrazlaganju izostavljenih tema. U dijelu o utjecajima, rizicima i prilikama
(IRO), istaknuta je široka raspršenost u broju i dubini obrade, s primjerima dobre prakse poput
Podravke i Atlantic Grupe.
Analiza značajnih tema pokazuje da su klimatske promjene, radna snaga i poslovno ponašanje
najčešće uključene, dok su teme poput bioraznolikosti i vodnih resursa rijetko zastupljene. Posebno
je naglašena potreba za sektorskim smjernicama i dodatnom edukacijom. U dijelu o klimatskim
promjenama, istaknuti su izazovi u izvještavanju o emisijama opsega 3, niska razina objave ciljeva
neto nulte emisije i ograničena prisutnost tranzicijskih planova.
Neovisna revizija izvještaja o održivosti još je u ranoj fazi razvoja. Većina društava koristi ograničenu
razinu uvjeravanja, a izazovi uključuju nedostatak standardiziranih metodologija i potrebu za jačanjem
internih kontrola. Ipak, pojedina društva ulažu dodatne napore u povećanje vjerodostojnosti izvještaja.
Analiza CROBEX-a pokazuje da postoji značajna raznolikost u pristupu izvještavanju, s prosjekom
od 35 IRO-a po društvu, ali i velikim razlikama u dubini i širini obuhvata. Samo 16 % društava ima
imenovanog Chief Sustainability Officera (CSO), što ukazuje na potrebu za jačanjem upravljačkih
struktura u području održivosti.
Zaključno, izvještavanje o održivosti u Hrvatskoj je u fazi tranzicije. Iako su postavljeni temelji, pred
društvima su izazovi standardizacije, jačanja kapaciteta i institucionalizacije održivosti kao strateške
funkcije. Rad donosi konkretne preporuke za unaprjeđenje prakse izvještavanja u skladu s ESRS-om.