mr. sc. Tanja Rašić Krajnović – Racunovodstvo i financije

Odbitak pretporeza – sudska praksa

U okolnostima kada postoji dvojba o primjeni odredbi Direktive Vijeća 2006/112/EZ1 Sud Europske
unije2 je nadležan za njihovo tumačenje. U svojoj bogatoj sudskoj praksi na području poreza na
dodanu vrijednost se, među ostalim, bavio slučajevima vezanim uz pravo na odbitak pretporeza. U
ovom članku autorica daje pregled dijela navedene sudske prakse Suda EU-a.

Porezna osnovica – sudska praksa Suda EU

U okolnostima kada postoji dvojba o primjeni odredbi Direktive Vijeća 2006/112/EZ1 Sud Europske
unije2 je nadležan za njihovo tumačenje. U svojoj bogatoj sudskoj praksi na području poreza na dodanu
vrijednost3 se, među ostalim, bavio slučajevima vezanim uz utvrđivanje porezne osnovice i njenog
naknadnog ispravka. U pogledu utvrđivanja porezne osnovice u različitim okolnostima kada PDV nije
bio iskazan kao takav, Sud EU-a je odlučivao o tome smatra li se da je već sadržan u cijeni ili nije. U
pogledu instituta ispravka porezne osnovice njegova sudska praksa je iznimno opsežna i kontinuirano
se nadopunjuje, što je jedan od pokazatelja kompleksnosti primjene tog instituta za države članice EU-a
kao i različitog postupanja. U ovom članku daje se pregled dijela navedene sudske prakse Suda EU-a.

Ispravak pogreški u obračunu PDV-a nakon poreznog nadzora – sudska praksa

Kada je prilikom poreznog nadzora utvrđen pogrešan obračun PDV-a ili je pogrešno primijenjeno
porezno oslobođenje u praksi se postavlja pitanje može li isporučitelj nakon provedenog nadzora i
utvrđene nove porezne obveze stornirati pogrešne i ispostaviti nove račune s pravilnim obračunom
PDV-a te pravilno utvrđenu poreznu obvezu prevaliti na naručitelja kako bi on ostvario pretporez.
Kako u ovom slučaju postupiti da ne bi došlo do dvostrukog utvrđianja porezne obveze, s jedne strane
po rješenju nadzora, a s druge strane kroz poreznu prijavu u razdoblju ispostavljanja ispravljenih
računa. Autorica u članku komentira sudsku praksu Suda EU vezano za ovu problematiku. Presude
Suda EU obvezuju i hrvatskog zakonodavca da postupa u istovjetnim slučajevima na isti način.

Isporuke u nizu – pripisivanje prijevoza

Isporuke u nizu smatraju se uzastopne isporuke istih dobara između više poreznih obveznika
(najmanje tri). Kod isporuka u nizu ista dobra se otpremaju izravno od prvog isporučitelja do
krajnjeg kupca. Obračun PDV-a kod isporuke dobara u nizu ovisi o pravilnom utvrđivanju mjesta
oporezivanja ovisno o tome radi li se o isporuci bez ili s prijevozom. Kako se kod isporuka u nizu samo
jedna isporuka smatra isporukom s prijevozom, važno je utvrditi kojoj se isporuci pripisuje prijevoz.
Isporuka kojoj se pripisuje prijevoz načelno predstavlja isporuku dobara unutar EU dok je isporuka
bez prijevoza lokalna isporuka. Autorica kroz primjere pojašnjava kojoj se isporuci pripisuje prijevoz
i kako se utvrđuje mjesto oporezivanja kod isporuka u nizu.