Jednostavna nabava s primjerima iz prakse
S početkom rujna 2026. godine, primjenjuju se povećani pragovi jednostavne nabave na 50.000 eura za nabavu roba i usluga i 100.000 eura za nabavu radova. Naručitelji su trebali donijeti opći akt jednostavne nabave kojim uređuju pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave, uzimajući u obzir načela javne nabave i mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije. U članku se daju mišljenja Uprave za politiku javne nabave u svezi pitanja općeg akta, pravne zaštite i druga pitanja jednostavne nabave. Uz mišljenja se navodi i primjer iz prekršajnog postupka u kojemu je donesena odluka suda u vezi povećanih vrijednosnih pragova za provedbu jednostavne nabave.
Pravilnik o planu nabave, registru ugovora i pripremi postupka javne nabave
U Narodnim novinama br. 86 od 7. kolovoza 2026. godine objavljen je novi Pravilnik o planu nabave,
registru ugovora i pripremi postupka javne nabave. Stupio je na snagu 16. kolovoza osim pojedinih
odredbi koje su stupile na snagu sa 1. rujna 2026. godine. Autor u članku detaljno obrazlaže novine
u Pravilniku u odnosu na dosadašnji Pravilnik.
Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave
U Narodnim novinama br. 94 od 26. kolovoza 2026. godine objavljen je novi Pravilnik o dokumentaciji
o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave. Autor u članku detaljno obrazlaže novine u Pravilniku,
a posebno daje osvrt na odredbe o osnovama za isključenje gospodarskog subjekta i kriterijima za
kvalitativni odabir, navod o zabrani pristupa postupku javne nabave gospodarskim subjektima iz
trećih zemalja te nedostupnost EOJN kada uslijed tehničkih i drugih razloga nije moguće dostaviti
ponudu ili zahtjev za sudjelovanje, izvršiti izmjenu ili odustati od ponude odnosno zahtjeva za
sudjelovanje.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi – pregled najbitnijih izmjena
Zakon o izmjenama i dopunama ZJN 2016 stupio je snagu osmog dana od dana objave u Narodnim
novinama odnosno 16. svibnja 2026. godine, osim određenih članaka koji stupaju na snagu 1. rujna
2026. godine. Najznačajnija od njih je povećanje vrijednosnih pragova za jednostavnu nabavu.
Nabava robe i usluga procijenjene vrijednosti manje od 50.000,00 eura te nabava radova manje od
100.000,00 eura naziva se jednostavnom nabavom, ali se vrijednosni pragovi primjenjuju tek od 1. 9.
2026. godine. Autor u članku pojašnjava najznačajnije promjene Zakona.
Izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi s primjerima
Izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi propisana su u glavi II ZJN 2016, u člancima 29 – 47.
Sistematizirana su kao opća izuzeća te kao posebna izuzeća za javne i sektorske naručitelje. Posebno
poglavlje odnosi se na posebne situacije kod ugovora koje subvencioniraju ili sufinanciraju javni
naručitelji te izuzeća za područje obrane i sigurnosti. U članku se navode primjeri iz prakse odnosno
slučajevi kada su naručitelji bili u dvojbi jesu li ispunjeni uvjeti za izuzeće od primjene ZJN 2016 pa su
u vezi toga postavili pitanja i zatražili mišljenja tijela nadležnog za politiku javne nabave.
Rok donošenja i dopuštenost izmjene odluke o odabiru tijekom roka mirovanja
Prema Zakonu o javnoj nabavi, odluka o odabiru se donosi unutar 30 dana od isteka roka za dostavu
ponuda, ukoliko naručitelj u dokumentaciji o nabavi nije odredio duži rok. Za prekoračenje rokova
uložene su žalbe o kojima je odlučivala DKOM ili Visoki upravni sud. Zakon propisuje i prekršajnu
odgovornost kada se ne postupa sukladno navedenom pa se u članku navodi presuda donesena u
prekršajnom postupku pokrenutom temeljem takvog navoda
Odluka o provedbi zelene javne nabave
Početkom ove godine na snagu je stupila Odluka o provedbi zelene javne nabave, predstavljajući
važan korak prema održivoj budućnosti i usklađenosti s nacionalnim i europskim ciljevima zaštite
okoliša. Odlukom se uređuje provedba zelene javne nabave pa su određeni predmeti nabave za koje
tijela državne uprave trebaju provesti zelenu nabavu. Odlukom se određuju konkretna zelena mjerila
i ciljevi, pokazatelji te sustav praćenja i izvješćivanja o zelenoj javnoj nabavi.
Popis glavnih isporuka robe gospodarskih subjekata na čiju se sposobnost oslonio ponuditelj
Prilikom provođenja postupaka javne nabave javljaju se slučajevi u kojima se ponuditelji oslanjaju na
sposobnost drugih gospodarskih subjekata. Mogućnost se iščitava u čl. 268. ZJN 2016, ali i Direktivom
EU u kojoj je navedeno da se gospodarski subjekt može osloniti, prema potrebi i za određeni ugovor,
na sposobnosti drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze između njih i njega.
U članku se obrađuju pitanja dopuštenosti korištenja od strane ponuditelja popisa glavnih isporuka
robe drugih gospodarskih subjekata te rješenja DKOM-a i obrazloženja presuda VUS-a.
Poništenje postupka – ako postanu poznate okolnosti zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave, s primjerima iz presuda Visokog upravnog suda
Postupak javne nabave provodi se s namjerom sklapanja ugovora o nabavi roba, usluga ili radova,
ali ne završava svaki postupak donošenjem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Zakonom
su propisane okolnosti u kojim slučajevima se donosi odluka o poništenju pa postupak javne nabave
završava izvršnošću takve odluke. U nastavku teksta se na primjerima presuda Visokog upravnog
suda pojašnjava poništenje postupka javne nabave, jer su nastale okolnosti zbog kojih ne bi došlo do
njegova pokretanja.
Predmet nabave i podjela na grupe – praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Visokog upravnog suda
Naručitelj u postupku javne nabave može predmet nabave podijeliti na grupe. Kriteriji za to
su primjerice, prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu ili vremenu ispunjenja, u kojem slučaju
određuje predmet i veličinu pojedine grupe, uzimajući u obzir mogućnost pristupa malih i srednjih
gospodarskih subjekata u postupku javne nabave. Zakonom je propisano da ukoliko javni naručitelj
nije predmet nabave podijelio po grupama da je obvezan u dokumentaciji o nabavi i izvješću o javnoj
nabavi naznačiti glavne razloge za takvu odluku. U članku autor navodi primjere iz rješenja DKOM-a
i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojima je odlučeno o zakonitosti postupanja
naručitelja u vezi navedenih pitanja.