Izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora poduzet je značajan iskorak te se Zakonom o izmjenama
i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama provelo povećanje novčanih potpora
svih kategorija korisnika za korištenje onih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koja
podliježu ograničenju maksimalnog iznosa novčane potpore koja se tijekom njihova korištenja
isplaćuje pojedinom korisniku.1 Uvedene su određene novine u korištenju prava udomitelja, kao i
detaljnija pravna regulacija u vezi osnovice za naknadu plaće temeljem koje se izračunava naknada
plaće zaposlenih korisnika. U ovom članku izložit će se sve promjene koje od 1. ožujka 2025. godine
stupaju na snagu, s posebnim osvrtom na prijelazne i završne odredbe ovoga Zakona. Svakako je za
pozdraviti svako nastojanje koje ima pozitivne učinke na jačanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom
te u vremenima značajnog povećanja troškova života isto anulirati povećanjem novčanih potpora
potencijalnih korisnika.
Novine u obračunu PDV-a kod nerezidenata koji obavljaju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu
Izmjenama Zakona o PDV-u s primjenom od 1. siječnja 2025. godine poreznim obveznicima koji nemaju
sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Republike Hrvatske omogućena je primjena
posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike. Prema ovim izmjenama nerezidenti koji
su dobili odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga smještaja u okviru domaćinstva, kao i tuzemni
iznajmljivači, mogu biti oslobođeni PDV-a za djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja
u turizmu za ostvareni promet do praga od 60.000,00 eura bez obzira pružaju li uslugu smještaja
izravno turistima ili posredstvom domaće odnosno inozemne turističke agencije. Po vlastitom izboru,
ako udovoljavaju uvjetima, mogu biti “mali porezni obveznici” te će njihove isporuke biti oslobođene
PDV-a do propisanog praga i neće imati pravo na odbitak pretporeza. U članku autorica piše o načinu
obračuna PDV-a i obvezama poreza na dohodak kod usluga smještaja koje obavljaju iznajmljivači
nerezidenti kada usluge smještaja pružaju izravno ili posredstvom tuzemne ili inozemne turističke
agencije.
Izmjene Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
Nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o PDV-u koje se primjenjuju od 1. siječnja 2025.
godine, ministar financija donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost i on je objavljen u Nar. nov., br. 16/25., a stupio je na snagu 1. veljače 2025. Izmjenama
Pravilnika daju se pojašnjenja vezana uz zakonske odredbe o primjeni posebnog postupka oporezivanja
za male porezne obveznike te s tim povezani upis u registar obveznika PDV-a. Pored navedenoga,
Pravilnik donosi detaljnije odredbe o ispravku odbitka pretporeza temeljem rješenja Porezne uprave
te prilagođen Obrazac P-PDV (Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a). O ovim i ostalim izmjenama
Pravilnika autorice pišu u nastavku
Oporezivanje dohotka ostvarenog otuđenjem nekretnina
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza
na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje
nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije
proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili
više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se
slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka
utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti. Više o tome
možete pročitati u nastavku.
Isplata dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama rezidentima i nerezidentima
U 2025. godini nije izmijenjena stopa proreza na dohodak kojom se oporezuju dividende i udjeli u
dobiti isplaćeni fizičkim osobama. Dohodak od dividendi i udjela u dobiti oporezuje se porezom po
odbitku, klasificiran je kao konačni dohodak, a porezna stopa iznosi 12 %. Dobit ostvarena u razdoblju
do 31. prosinca 2000. godine i od 1. siječnja 2005. do 29. veljače 2012. godine, pri isplati fizičkim
osobama ne podliježe porezu na dohodak.
Ako se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju fizičkim osobama nerezidentima, prednost u primjeni imaju
odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja kojeg Hrvatska primjenjuje s odnosnom
državom.
Tuzemni isplatitelj dividendi i udjela u dobiti dužan je na propisanom obrascu izvijestiti Poreznu
upravu o primitku isplaćenom fizičkoj osobi i o obračunanom i obustavljenom porezu na dohodak. Za
dividende i udjele u dobiti primljene izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, obveznik obračunavanja
i plaćanja poreza te obveznik izvještavanja Porezne uprave na propisanim izvješćima je stjecatelj
dividendi i udjela u dobiti.
Neoporezivi primici u 2025. godini
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 16/25.), stupio je na
snagu 1. veljače 2025. godine. Međutim, s obzirom na to da je osnovni osobni odbitak povećan već od
1. siječnja 2025. novi iznosi neoporezivih primitaka primjenjivali su se retroaktivno od tog datuma. To
se odnosi na primitke koji se izračunavaju kao umnožak propisanog koeficijenta i osnovnog osobnog
odbitka, poput neoporezivih potpora, jubilarnih nagrada, otpremnina i sličnih isplata. S druge strane,
neoporezivi primici koji nisu vezani uz osnovni osobni odbitak, poput prigodnih nagrada i dnevnica za
službena putovanja, ostali su nepromijenjeni.
Iako su iznosi neoporezivih primitaka ažurirani, uvjeti i pravila za njihovu isplatu u 2025. godini ostaju
isti kao u prethodnom poreznom razdoblju. U nastavku donosimo više informacija o novim iznosima
neoporezivih primitaka, načinu iskazivanja u obrascu JOPPD te pravilima isplate.
Obveza obračuna PDV-a na usluge iz inozemstva
Proračunski korisnici ili neprofitne organizacije kao korisnici usluga koje im obavljaju porezni obveznici
koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu mogu, ovisno o vrsti usluge
koja im je obavljana, biti obveznici PDV-a i to bez obzira jesu li upisani u registar obveznika PDV-a
ili su tzv. “mali porezni obveznici” izvan sustava PDV-a. Imaju li obvezu obračuna PDV-a temeljem
prijenosa porezne obveze ovisi o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja
odnosno mjesto oporezivanja. Za najveći broj usluga određeno je opće načelo oporezivanja koje
propisuje da su usluge obavljene prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. To znači, ako
je primatelj porezni obveznik, obvezan je na tu uslugu obračunati PDV prema propisima njegovog
sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta. Ako se radi o usluzi za koju se ne primjenjuje opće
načelo oporezivanja prema sjedištu primatelja potrebno je utvrditi njezino mjesto oporezivanja, što
je propisano čl. 18. do 26. Zakona o PDV-u. Autorica u nastavku piše o obvezi proračunskog korisnika
ili neprofitne organizacije kao primatelja usluge koju im je obavio porezni obveznik koji nema sjedište
u tuzemstvu.
Prijava poreza na dohodak po osnovi ostvarene zarade na trgovanju kriptovalutama
Kriptovalute kao predmet ulaganja fizičkih osoba sve su popularnije u posljednjih nekoliko godina.
Iako su prisutne više od desetljeća, u posljednje vrijeme svjedočimo značajnom porastu interesa
javnosti za ulaganje u kriptoimovinu. Uz to, prateći trend rasta trgovanja i razvoja raznih proizvoda
povezanih s kriptoimovinom u posljednjim godinama, mnogi su ostvarili dobitke kroz trgovanje,
„staking“, „rudarenje“, „airdrop“ i slične aktivnosti.
S obzirom na trenutno važeće porezne propise, određeni događaji vezani uz kriptoimovinu smatraju
se oporezivima, što znači da je na ostvarenu zaradu potrebno obračunati i platiti porez na dohodak.
Autor u ovom članku, koristeći konkretne primjere, prikazuje kako ispravno obračunati porez na
dohodak te na koji način prijaviti zaradu ostvarenu od kriptoimovine.
Umanjenje obveze PDV-a kod nemogućnosti naplate, opoziva isporuke ili naknadnih popusta
Izmjene Zakona o PDV-u, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024. godine, a odnose se na način
ispravka porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate, opoziva isporuke i naknadnih popusta,
primjenjuju se samo na račune izdane nakon 1. siječnja 2024., dok se za račune izdane do 31. prosinca
2023. godine primjenjuju stare odredbe o načinu umanjenja obveze PDV-a zbog promjene porezne
osnovice i nemogućnosti naplate. Kako se odredbe o ispravku porezne obveze zbog nemogućnosti
naplate odnose na isporuke koje nisu naplaćene u roku godinu dana od dana dospijeća, njihova
stvarna primjena počinje tek početkom 2025. godine, o čemu autorica piše u nastavku.
Obveza dostave Obrasca OPZ-STAT-1 – stanje nenaplaćenih tražbina na dan 31. prosinca 2024.
Obveznici PDV-a koji u poslovnim knjigama imaju evidentirane dospjele, a nenaplaćene tražbine,
koje su dospjele sukladno rokovima ispunjenja novčanih obveza propisanim Zakonom o financijskom
poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dužni su sastaviti statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim
tražbinama po računima za isporuku dobara i usluga sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne
godine. Obveznici dostave su trgovačka društva, obrti, neprofitne organizacije, proračunski korisnici
i drugi obveznici upisani u registar obveznika PDV-a. Izvješće se sastavlja na Obrascu OPZ-STAT-1 i
dostavlja Poreznoj upravi u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak (28. veljače
2025.) ili poreza na dobit (30. travnja 2025.), o čemu autorica piše u nastavku članka.