Subvencije kao dio porezne osnovice za potrebe oporezivanja porezom na dodanu vrijednost
U poreznu osnovicu pri isporuci dobara i usluga, između ostalih, uključuju se i iznosi subvencija koji
su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara i usluga. Zbog nedostatka jasnije definicije što
se smatra subvencijom koja je izravno povezana s cijenom isporučenih dobara i usluga, u praksi se
različito postupa kod utvrđivanja porezne osnovice. Autorica u članku daje pregled sudske prakse i
iznosi određene stavove Europske komisije vezano za određivanje kada su subvencije izravno povezane
s cijenom dobara i usluga te kako iste utječu na izračun postotka prava na odbitak pretporeza.
Obveza obračuna PDV-a na isporuke dobara i usluga inozemnih poreznih obveznika
Kada proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji isporuku dobara ili usluga obavi porezni
obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, primatelj isporuke
ima obvezu sam obračunati PDV, ako se radi o isporuci za koju je propisano mjesto oporezivanja
u tuzemstvu. Prijenos porezne obveze na primatelja isporuke propisan je bez obzira radi li se o
primatelju koji je upisan u registar obveznika PDV-a ili se radi o primatelju koji je izvan sustava PDV-a
pa se u ovom slučaju mora registrirati za potrebe PDV-a.
Autorica u članku piše o obvezama koje imaju proračunski korisnici i neprofitne organizacije kada im
isporučuju dobra ili obavljaju usluge strani porezni obveznici, ovisno o tome kako je propisano mjesto
oporezivanja određene isporuke.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kao trošarinski obveznik
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može započeti trošarinsko poslovanje s trošarinskim
proizvodima nakon što ispuni preduvjete za trošarinsko poslovanje. Autorica piše o trošarinskom
postupku kojim obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo stječe status trošarinskog obveznika,
nastanku trošarinske obveze, dospijeću plaćanja trošarine i visini trošarine na trošarinske proizvode
te daje pregled izvješća koja su obiteljska poljoprivredna gospodstva dužna dostavljati nadležnom
carinskom uredu.
Utvrđivanje obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti obveznika poreza na dobit
Pravilnikom o porezu na dobit, a prema odredbama Zakona o doprinosima propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti fizičkim osobama obveznicima poreza
na dobit. Navedeno se odnosi na sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu
djelatnost i u sustavu su poreza na dobit. Drugom djelatnošću smatra se samostalna djelatnost
koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz radni odnos ili neki od drugih načina osiguranja. U
članku autor obrađuje na primjerima načine izračuna obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti.
Oporezivanje tuzemnih mirovina i godišnji obračun poreza na dohodak
Mirovine ostvarene iz sustava obveznog osiguranja oporezuju se kao dohodak od nesamostalnog
rada, bilo da se ostvaruju samo iz prvog mirovinskog stupa ili kao kombinirana mirovina iz prvog
i drugog stupa obveznog osiguranja. Dohotkom od nesamostalnog rada smatra se i jednokratna
isplata sredstava ušteđenih u drugom stupu obveznog osiguranja koju korisnik ostvari uz uvjete
propisane posebnim zakonom. U vezi s pravom na osobni odbitak, korisnici mirovina su izjednačeni s
ostalim obveznicima poreza na dohodak. Mirovine koje se isplaćuju na temelju dobrovoljne mirovinske
štednje, ne oporezuju se porezom na dohodak.
Mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podliježu obvezi dodatnog doprinosa
za zdravstveno osiguranje, s tim da neki korisnici mirovina sami snose teret obveze doprinosa, a za
neke se korisnike doprinos plaća na teret državnog proračuna.
Korisniku mirovine koji uz dohodak od mirovine ostvaruje i druge izvore godišnjih dohodaka,
oporezivanje na godišnjoj razini provodi se uz primjenu načela razmjernosti.
Izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak od 1. siječnja 2023. godine
Na početku 2023. godine stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak i dvije uzastopne
izmjene Pravilnika o porezu na dohodak u kojima su svi porezni instituti propisani tim propisima,
određeni u eurima. Osim usklađivanja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj, povećan je iznos primitaka uzdržavane djece i uzdržavanih članova obitelji koji nisu
zapreka korištenju prava na uvećanje osobnog odbitka poreznom obvezniku kojemu su te osobe
uzdržavani članovi obitelji. Ova se novina primjenjuje i u godišnjem obračunu poreza na dohodak za
2022. godinu. Porezna tarifa je u 2023. godini propisana u eurima. Izjednačena je isplata na žiro i na
tekući račun pa se dohoci za koje je do 2022. bila propisana obveza isplate na žiroračun, od 1. siječnja
2023. mogu isplaćivati na tekući račun.
U izmijenjenom i dopunjenom Pravilniku o porezu na dohodak svi su neoporezivi primici propisani
u eurima, za većinu primitaka u nepromijenjenom iznosu i uvjetima neoporezive isplate. Promjene
su samo u dinamici isplate primitaka za podmirivanje troškova prehrane radnika, povećane su
neoporezive zarade učenika i studenata koji rade preko ovlaštenih posrednika i uveden je novi
neoporezivi primitak namijenjen podmirivanju troškova radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada.
Nastavno donosimo prikaz najvažnijih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka od 1. siječnja 2023.
godine.
Troškovi obrazovanja i izobrazbe kao olakšica pri oporezivanju dobiti
Pri prijavi poreza na dobit za 2022. godinu obveznici poreza na dobit mogu koristiti dodatno umanjenje
osnovice poreza na dobit za opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe. Olakšica je uređena
Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i
14/14.) i Pravilnikom o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br.
12/08. i 13/09.). Navedenu olakšicu koristi značajan broj obveznika poreza na dobit i njen izračun i
postupak prijave nije suviše složen. Također, navedenu olakšicu koriste i obveznici poreza na dohodak
u okviru obavljanja svoje samostalne djelatnosti odnosno obrta. U nastavku autor na primjeru daje
izračun iznosa umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe.
Obveza dostave Obrasca OPZ-STAT-1 – Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima na dan 31. prosinca 2022. godine
Porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji u poslovnim knjigama
imaju evidentirane dospjele, a nenaplaćene tražbine, koje su dospjele sukladno rokovima ispunjenja
novčanih obveza propisanim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dužni su
sastaviti statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama po računima za isporuku dobara
i usluga sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine. Izvješće se sastavlja na Obrascu OPZSTAT-1 i dostavlja Poreznoj upravi u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak (28.
veljače) ili poreza na dobit (30. travnja), o čemu autorica piše u nastavku članka.
Mnogostrana konvencija o provedbi mjera povezanih s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u svrhu sprječavanja smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti – MLI
U članku se pojašnjava značenje i primjena MLI-a kao inovativnog međunarodnopravnog instrumenta
kojim se na specifičan način mijenjaju međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Uz uvodno razjašnjavanje MLI-a razrađene su i sve njegove odredbe kao i pozicije Republike Hrvatske
kojima se određuje na koje države i u odnosu na koje odredbe ga se želi primjenjivati.
Novine u Zakonu o administrativnoj suradnji u području poreza
Donošenjem Direktive Vijeća (EU) 2021/514 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o
administrativnoj suradnji u području oporezivanja (dalje u tekstu: Direktiva), nastupila je obveza
preuzimanja odredbi Direktive najkasnije do 31. prosinca 2022. Usklađivanje s Direktivom provedeno
je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području
poreza objavljenom u Nar. nov., br. 151/22. Najvažnija promjena koja proizlazi iz Zakona je uvođenje
obveze operaterima platforme da dostavljaju informacije o prodavateljima o kojima se izvješćuje. Tri
su razloga koji opravdavaju njezino uvođenje. Najvažniji je, nedostatak prijavljivanja prihoda koje su
ostvarili prodavatelji od pružanja usluga ili prodaje dobara putem digitalnih platformi koji dovodi do
pada poreznih prihoda država članica EU. Autorica dalje u članku navodi obveze koje platformama
proistječu zbog navedenih izmjena.