Korištenje uzoraka u obavljanju revizije
Prilikom obavljanja revizije, revizor se koristi brojnim alatima kako bi stekao objektivnu sigurnost da
su u knjigama klijenta iskazana točna stanja na računima odnosno kad je nužno provesti usporedbu
računovodstvenih informacija s fizičkom dokumentacijom. Jedan od takvih alata je i upotreba
uzoraka u reviziji financijskih izvještaja. U praksi je zbog vremenske ograničenosti i praktičnosti, teško
provedivo revidirati sve obavljene transakcije poduzetnika. U takvim slučajevima, revizor će odabrati
jedan reprezentativan uzorak tih transakcija nad kojima će provesti revizijske postupke procjene
kontrola ili ispravnog iskazivanja salda u knjigama poduzetnika. U skladu s objašnjenim, u daljnjem
članku autor će opisati sam proces upotrebe uzoraka, izbor pristupa korištenja uzoraka, dokazno
ispitivanje koje se provodi kod upotrebe uzoraka pri obavljanju revizije te rizike njegovog korištenja,
a sve s ciljem da se u procesu revizije točno odredi koji su uzorci potrebni da bi revizor izdao mišljenje.
Dokumentiranje sustava upravljanja kvalitetom primjenom MSUK-a 1
U prethodnim brojevima časopisa Računovodstvo i financije (listopad i studeni 2022.) objavljeni su
članci koji su teorijski obradili zahtjeve novog MSUK-a 1 te specificirali praktičnu listu mogućih rizika
po komponentama SUK-a.
Autor u ovom članku pojašnjava obvezu vezanu za dokumentiranje sustava upravljanja kvalitetom
te na praktičnim primjerima daje primjere dokumentiranja, koji su primjenjivi u manjim revizorskim
društvima.
Obveze revizora u vezi s inventurom zaliha
S obzirom da su zalihe vrlo često značajna stavka financijskih izvještaja, revizor prilikom provođenja
revizije svoje postupke mora planirati na način koji će mu omogućiti prikupljanje dostatnih i
primjerenih revizijskih dokaza vezanih uz zalihe. Kao dio revizorskih testiranja, revizor općenito
mora provjeriti određene tvrdnje vezane za stanja zaliha na kraju razdoblja, kao što su: postojanje,
potpunost, prava i obveze, vrednovanje, objavljivanje. Osobito kada su zalihe značajne za financijske
izvještaje, obveznik revizije mora revizoru omogućiti prisustvovanje inventuri zaliha, kako bi revizor
prikupio dokaze u vezi s postojanjem i kvalitativnim stanjem zaliha. Ako prisustvovanje inventuri nije
omogućeno, revizor treba obaviti alternativne postupke. U takvim okolnostima, revizor vrlo često
nije u mogućnosti prikupiti dovoljne dokaze te je posljedica izražavanje modificiranog mišljenja o
financijskim izvještajima za poziciju zaliha. U članku autorica razmatra obveze revizora prilikom
inventure, sukladno MRevS-u 501 – Revizijski dokazi – posebna razmatranja za odabrane stavke.
Kibernetička sigurnost i revizija
Tehnološki razvoj stavlja naglasak na brz i dinamičan razvoj novih usluga i proizvoda, dok su
sigurnosni aspekti, u pravilu, imali vrlo mali utjecaj na široko prihvaćanje novih tehnologija. Korisnici
najčešće imaju minimalno znanje o tehnologiji koju koriste, a način primjene je takav da je vrlo teško
procijeniti sigurnosna obilježja većine komercijalnih proizvoda s obzirom na zaštitu povjerljivosti i
privatnosti podataka korisnika. Nastavno na zastupljenost informacijskih tehnologija, odstupanja
od ispravnog rada međusobno povezanih sustava više nisu samo tehničke prirode, već predstavljaju
opasnost globalnih sigurnosnih razmjera. Sve je veća izloženost pojedinaca u kibernetičkom prostoru
te je samim time povećana izloženost kibernetičkim napadima. Stoga, javlja se potreba za zaštitom
podataka u elektroničkom obliku koja se naziva kibernetička sigurnost. Kibernetička sigurnost je
prepoznata kao ključni poslovni rizik u 2022. godini, stoga su se revizori dužni upoznati s rizicima
povezanim s kibernetičkom sigurnošću te utvrditi posljedice koje se mogu odraziti na poslovanje i
financijsko izvještavanje. Autori u ovom radu analiziraju kibernetičku sigurnost kao ključni poslovni
rizik, analiziraju izazove koje je donijela globalna pandemija, razmatraju ulogu kibernetičke sigurnosti
u procesu provedbe revizije te način procjene kibernetičke sigurnosti.
Pregledi kvalitete angažmana – primjena Međunarodnog standarda upravljanja kvalitetom (MSUK) 2
Pregled kvalitete angažmana odnosi se na obavljanje objektivne ocjene značajnih prosudbi angažiranog
tima i njihovih zaključaka donesenih na osnovu tih prosudbi, a koju provodi osoba imenovana kao
pregledavatelj kvalitete angažmana. MSUK 2 potrebno je primijeniti na sve angažmane za koje je
potrebno obaviti pregled u skladu s Međunarodnim standardom upravljanja kvalitetom (MSUK) 1
– Upravljanje kvalitetom za društva koje obavljaju revizije ili uvide u financijske izvještaje ili druge
angažmane za izražavanje uvjerenja ili povezane usluge (prethodno MSKK 1). Društvo mora uspostaviti
politike i postupke vezane uz imenovanje osobe koja će obavljati pregled kvalitete angažmana, njene
odgovornosti prilikom obavljanja angažmana, kao i za dokumentiranje provedenog postupka. Društvo
ili pregledavatelj kvalitete angažmana, ovisno o tome što je primjenjivo, moraju ispunjavati svaki
zahtjev ovog MSUK-a, osim ako zahtjev nije relevantan u okolnostima angažmana. Autorica u članku
ukratko pojašnjava odredbe Međunarodnog standarda upravljanja kvalitetom (MSUK) 2 – Pregledi
kvalitete angažmana, koji stupa na snagu za revizije i uvide u financijske izvještaje za razdoblja koja
počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma, kao i za druge angažmane za izražavanje uvjerenja
i povezane usluge koje počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma.
Novi MSUK 1 – procjena rizika kvalitete
Novim Međunarodnim standardom upravljanja kvalitetom 1, ovlašteni revizori više neće kontrolirati
kvalitetu, već će njome upravljati. Primjena standarda kreće od prosinca ove godine. U prethodnom
broju časopisa autor je prezentirao standard, u ovom i sljedećim brojevima bi prezentirao praktičnu
primjenu standarda odnosno na koji način bi ovlašteni revizori mogli uspostaviti sustav upravljanja
kvalitetom. Autor u ovom broju piše o procjenama rizika s kojima bi ovlašteni revizori mogli biti suočeni
te također nabraja primjere procjene rizika po komponentama sustava upravljanja kvalitetom.
Prikaz i praktična primjena MRevS-a 315 (izmijenjenog) u reviziji financijskih izvještaja
MRevS 315 (izmijenjen) definira revizorovu odgovornost da prepozna i procijeni rizike značajnog
pogrešnog prikazivanja na razini financijskih izvještaja i tvrdnji u financijskim izvještajima, kroz
stjecanje razumijevanja subjekta i njegova okruženja. Revizor je dužan obaviti postupke procjene
rizika kako bi tako osigurao osnovicu za prepoznavanje i procjenjivanje rizika značajnog pogrešnog
prikazivanja na razini financijskih izvještaja i razini tvrdnji sadržanih u tim financijskim izvještajima.
U kontekstu stjecanja razumijevanja, revizor će steći razumijevanje subjekta i njegova okruženja te
subjektovih internih kontrola. Stjecanje razumijevanja subjekta i njegova okruženja podrazumijeva
stjecanje razumijevanja subjektova pravnog, ekonomskog, društvenog, tehnološkog, zakonodavnog
i ekološkog okruženja, sve s ciljem kako bi se pravodobno prepoznali i procijenili inherentni rizici
značajnog pogrešnog prikazivanja. MRevS 315 (izmijenjen), u zahtjevima vezanim uz stjecanje
razumijevanja subjektovih internih kontrola, oslanja se na COSO model, koji učinkovit sustav internih
kontrola definira kao onaj koji sadrži pet komponenti koje podupiru ostvarenje subjektivne misije,
strategije i poslovnih ciljeva. Pet komponenti COSO modela čine: okruženje kontrola, subjektov
postupak procjene rizika, informacijski sustav, uključujući povezane poslovne postupke, relevantan
za financijsko izvještavanje i komuniciranje, kontrolne aktivnosti relevantne za reviziju te monitoring
kontrola. Temeljem stečenog razumijevanja o subjektu, njegovom okruženju i njegovim internim
kontrolama, revizor će prepoznati i procijeniti rizike značajnog pogrešnog prikazivanja, a što će mu
predstavljati osnovicu za vremenski raspored, vrstu i obujam daljnjih revizijskih postupaka. Važnost
ovog MRevS-a očituje se upravo iz razloga što će temeljem obavljenih postupaka definiranih ovim
MRevS-om, revizor planirati daljnji tijek revizije financijskih izvještaja.
Novi Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 1
Novi standardi upravljanja kvalitetom predstavljaju novi izazov s kojim će se revizori uskoro suočiti.
Razlika između starih i novih standarda je u načinu pristupa. Sada već stari standardi se temelje na
kontroli kvalitete, dok se novi standardi temelje na upravljanju kvalitetom.
Autor u ovom broju časopisa piše o samim odredbama standarda i na koji način je upravljanje
kvalitetom zamišljeno, dok će u sljedećem broju pisati o načinu na koji bi revizori mogli upravljati
kvalitetom.
Prijedlog nacrta Međunarodnog revizijskog standarda za revizije financijskih izvještaja manje složenih subjekata
Posljednjih godina aktivnosti Međunarodnog odbora za standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja,
pored revizije postojećih MRevS-ova, usmjerene su razvoju samostalnog revizijskog standarda koji bi
se primjenjivao u revizijama financijskih izvještaja manje složenih subjekata. U ovom članku dan je
pregled Memoranduma obrazloženja uz nacrt Međunarodnog revizijskog standarda za manje složene
subjekte (MRevS za MSS), a koji uključuje razradu početne ideje razvoja novog Standarda, objekt i
predmet revizije manje složenih subjekata, kao i strukturu i sadržaj nacrta Standarda.
Obveznici revizije i ugovaranje revizijskog angažmana
Obveznici revizije definirani su Zakonom o računovodstvu. Zakon o reviziji uređuje pitanja vezana
za obavljanje revizije, izbor revizora, ugovor o reviziji, naknadu za poslove revizije, ograničenja
obavljanja poslova revizije i sl. Ujedno, postupci dogovaranja uvjeta revizijskih angažmana uređeni su
i Međunarodnim revizijskim standardima.