Isplata drugog dohotka i autorskih naknada fizičkim osobama nerezidentima
Prema hrvatskim propisima o obveznim doprinosima i porezu na dohodak, tuzemni isplatitelj drugog
dohotka nerezidentima obvezan je na isplaćeni dohodak obračunati i na propisane račune u Hrvatskoj
uplatiti doprinose i porez na dohodak, osim ako nije drukčije određeno međunarodnim propisima koji
obvezuju Hrvatsku.
Međunarodni propisi koji utječu na obvezu doprinosa su Uredba EZ 883/2004 i dvostrani ugovori o
socijalnom osiguranju koje Hrvatska primjenjuje s određenim državama. Ako isplatitelj raspolaže
potvrdom A-1 ili odgovarajućom potvrdom prema ugovoru o socijalnom osiguranju kojom nerezident,
stranac ili državljanin RH, dokazuje pripadnost socijalnom osiguranju druge države članice EU ili
države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor i uz uvjet da potvrda nije starija od 6 mjeseci,
pri isplati drugog dohotka ne plaćaju se doprinosi.
Za obvezu poreza na dohodak, mjerodavne odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koje Hrvatska primjenjuje sa 68 država. Ako Hrvatska kao država izvora dohotka nema pravo
oporezivati dohodak nerezidenta ili ima ograničeno pravo oporezivanja toga dohotka, za primjenu
Ugovora isplatitelj treba raspolagati Zahtjevom ovjerenim u državi nerezidenta odnosno, u propisanim
slučajevima, potvrdom o rezidentnosti izdanom u odnosnoj državi. Ove isprave ne smiju biti starije od
12 mjeseci.
Značaj revizorske dokumentacije u procesu revizije financijskih izvještaja
Tijekom provedbe revizije financijskih izvještaja, revizor je obvezan prikupiti odgovarajuće revizijske
dokaze te ih sustavno dokumentirati u obliku revizijske dokumentacije. Temeljita i sveobuhvatna
dokumentacija omogućuje revizoru izražavanje revizorskog mišljenja s višom razinom razumnog
uvjerenja te izradu vjerodostojnog revizorskog izvješća. Sadržaj i oblik radne dokumentacije uređeni
su Zakonom o reviziji te Međunarodnim revizijskim standardima (u daljnjem tekstu: MRevS-ima).
U daljnjem tekstu rada bit će prikazani relevantni propisi koji određuju postupke izrade,
strukturiranja i pohrane revizijske dokumentacije (radnih papira i revizorskih mapa), kao i njezin
izgled, svrha te propisi koji se odnose na nadzor i kontrolu nad vođenjem navedene dokumentacije.
Naknadni događaji – primjena MRevS-a 560
Na financijske izvještaje mogu utjecati određeni povoljni i nepovoljni događaji i transakcije koje
nastanu nakon datum bilance. Razlikuju se dvije vrste događaja: a) oni koji pružaju dokaz o uvjetima
koji su postojali na datum bilance i zahtijevaju usklađenje financijskih izvještaja na datum bilance i b)
oni koji su dokaz uvjeta nastalih nakon datuma bilance te ih je samo potrebno objaviti u bilješkama uz
financijske izvještaje. Stoga, u kontekstu revizije, odgovornost revizora je razmotriti učinke događaja
i transakcija koji su nastali do datuma revizorova izvješća, kao i činjenice koje revizoru postanu
poznate nakon tog datuma. U članku autorica detaljnije razmatra odredbe MRevS-a 560 – Naknadni
događaji odnosno revizorove odgovornosti tijekom revizije financijskih izvještaja u vezi s naknadnim
događajima.
Restrukturiranja grupa kao posljedica deglobalizacijskog procesa
Nakon COVID-19 (2020.), ruske agresije na Ukrajinu (2022.) i posljedice financijskih sankcija te
energetske krize i dolaskom nove američke administracije (2025.) koja uvodi strategiju protekcionizma
i carinskog rata, procesi deglobalizacije se ubrzavaju. Time i restrukturiranja grupa za konsolidaciju
zbog racionalizacije poslovanja sve više dolaze do izražaja. Velike multinacionalne i nacionalne
kompanije sve su izloženije raznim oblicima krize. Porast troškova energije, kriza dobavnih pravaca i
inflatorni pritisci, kao i nove carinske barijere, povećavaju troškove i probleme nelikvidnosti unutar
grupa te sve više dovode do zahtjeva za restrukturiranjem. U članku autor obrazlaže najvažnije
razloge i modele restrukturiranja grupa za konsolidaciju.
Usklađenost novčanih tokova i dobiti poduzeća – kako utvrditi i analizirati kvalitetu dobiti
Izvještaj o novčanim tokovima pruža informacije o novčanim tokovima, prije svega eksternim
korisnicima financijskih izvještaja, poput investitora, kreditora i ostalih. Izvještaj o novčanim tokovima
je jedan od temeljnih financijskih izvještaja koji pokazuje izvore pribavljanja, kao i načine upotrebe
novčanih sredstava. S obzirom na mnogobrojne mogućnosti manipuliranja poslovnim rezultatom, sve
veći naglasak stavlja se na izvještaj o novčanim tokovima prilikom donošenja investicijskih odluka.
Investitori bi, osim same profitabilnosti poduzeća, trebali uzeti u obzir i koliko poduzeće generira novca
iz svoje osnovne djelatnosti odnosno koliki su novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti. Ukoliko poduzeće
posluje profitabilno, a ne ostvaruje pozitivne novčane tokove, potrebno je analizirati kvalitetu dobiti
te koji su razlozi negativnih novčanih tokova. Prema tome, prilikom ocjene uspješnosti poslovanja
poduzeća, trebalo bi uzeti u obzir i financijske pokazatelje koji se računaju korištenjem informacija
iz izvještaja o novčanim tokovima. Stoga će se u ovom radu prezentirati pokazatelji kvalitete dobiti,
u čijoj skupini se uobičajeno računaju pokazatelj kvalitete prodaje i kvalitete dobiti. Na temelju
različitih pokazatelja kvalitete dobiti analizirat će se neusklađenosti između novčanih tokova i dobiti
odnosno koliko je ta neusklađenost opravdana ili ne.
Način evidentiranja štetnih događaja u računovodstvu
U okviru svog redovitog poslovanja, poduzetnici raspolažu različitim oblicima imovine koja je izložena
brojnim rizicima, uključujući mogućnost oštećenja ili gubitka. Jedan od značajnijih izvora rizika
predstavljaju prirodne nepogode, koje mogu dovesti do djelomične ili potpune neupotrebljivosti
imovine. Takvi događaji neposredno utječu na poslovanje poduzetnika kroz smanjenje vrijednosti
pogođene imovine, dok dugoročne posljedice uključuju gubitak prihoda uslijed nemogućnosti
korištenja te imovine, kao i potencijalne prekide u poslovnom procesu.
Budući da se pojedine vrste šteta ne mogu u potpunosti spriječiti, poduzetnici se sve češće odlučuju
za pravovremeno osiguranje imovine s ciljem ublažavanja financijskih posljedica štetnih događaja.
S obzirom na kompleksnost situacija koje nastaju uslijed oštećenja imovine, u nastavku članka autor
će analizirati štetu na imovini poduzetnika s pravnog, računovodstvenog i poreznog aspekta.
Pripajanje i spajanje društava kapitala – računovodstveni i porezni aspekti
Pripajanja i spajanja društava predstavljaju kompleksne transakcije koje sa sobom nose niz izazova,
kako u računovodstvenom, tako i u poreznom smislu. Relevantni računovodstveni standardi koji
uređuju područje pripajanja i spajanja su MSFI 3 Poslovna spajanja za velike poduzetnike odnosno
HSFI 2 Konsolidirani financijski izvještaji za mikro, male i srednje poduzetnike. U članku se obrađuju
računovodstveni aspekti pripajanja i spajanja te na primjerima prikazuju slučajevi pripajanja i
spajanja uz pozitivan i negativan goodwill. Osim računovodstvenih postupaka, posebnu pozornost
valja obratiti i na porezne implikacije, osobito kada je riječ o pravu na prijenos poreznih gubitaka i
utvrđivanju poreznih obveza sa stanovišta poreza na dobit. Koji izvještaji se dostavljaju u postupku
pripajanja FINA-i, a koji Poreznoj upravi te u kojim zakonskim rokovima, pročitajte detaljnije u
nastavku članka.
Knjiženje prodaje osobnih automobila
Prodaja osobnih automobila nije rijedak slučaj u poslovanju poduzetnika. Porezni i računovodstveni
tretman prodaje automobila ima svojih specifičnosti. Računovodstveni i porezni tretman uvelike ovise
o nekoliko faktora, kao što su informacija o tome kada je sredstvo nabavljeno, od koga je nabavljeno,
je li postojala mogućnost odbitka PDV-a. Autor u članku na primjerima prikazuje računovodstveni i
porezni tretman prodaje osobnih automobila.
Računovodstveni aspekti građevinske djelatnosti
Građevinska djelatnost obuhvaća projektiranje, građenje, rekonstrukciju i održavanje svih vrsta
građevina te je uređena nizom zakona, pravilnika i tehničkih propisa koji osiguravaju da se građenje
provodi na siguran i zakonit način.
U članku dolje pojašnjavaju se računovodstveni aspekti građevinske djelatnosti ovisno o tome radi
li se o obavljanju građevinskih usluga uslužnih graditelja, o izgradnji građevina za prodaju na tržištu
(u tom slučaju često je graditelj ujedno i investitor) ili gradnji građevine za vlastitu dugotrajnu
materijalnu imovinu.
Računovodstveni i porezni tretman primitaka u naravi s naglaskom na korištenje službenih automobila
Korištenje osobnih automobila, u poslovne i privatne svrhe vrlo je česta praksa u trgovačkim društvima.
U takvim slučajevima uprave društava često donose odluke o obračunu plaće u naravi za osobe
kojima je dopušteno korištenje službenih vozila izvan poslovnih potreba. Međutim, osim osobnih
automobila, primitke u naravi mogu činiti i drugi oblici pogodnosti koje poslodavac pruža zaposleniku
ili drugoj fizičkoj osobi, kao što su darovi veće vrijednosti, otpisana potraživanja ili osiguranja koje
ne predstavlja obvezno osiguranje prema posebnim propisima. Primitak u naravi može biti sastavni
dio redovne plaće, ali može predstavljati i drugi dohodak, ovisno o pravnoj osnovi i odnosu između
isplatitelja i korisnika primitka. Neovisno o vrsti, primitci u naravi podliježu oporezivanju i obvezi
obračuna doprinosa. U članku autor, kroz praktične primjere obračuna i knjiženja, prikazuje različite
situacije u kojima se pojavljuju primitci u naravi