Obračun PDV-a kod usluga chartera
Iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade radi odmora, rekreacije i krstarenja turista
nautičara prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu spada u usluge koje se pružaju u okviru nautičkog
turizma. Kod određivanja poreznog statusa usluga najma plovila potrebno je odrediti mjesto
oporezivanja. Prema čl. 23. Zakona o PDV-u, mjesto obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja
plovila za razonodu (najviše 90 dana) smatra se mjesto gdje se plovilo stavlja na raspolaganje
primatelju usluge. Ako se plovilo stavlja na raspolaganje u jednoj od luka nautičkog turizma na
području Hrvatske, ova se usluga oporezuje prema hrvatskom Zakonu o PDV-u te se primjenjuje
snižena stopa PDV-a 13 % ako se plovilo iznajmljuje turistima na vremensko razdoblje tijekom kojeg
putnici na plovilu koriste usluge smještaja. Ako se plovilo stavlja na raspolaganje osobama koje
nisu porezni obveznici izvan EU, a uplovljava u teritorijalno more Republike Hrvatske odnosno ako
se stavlja na raspolaganje u Hrvatskoj, a isplovljava izvan EU, PDV se plaća prema mjestu stvarnog
korištenja prema danima plovidbe unutar Hrvatske. Autorica u članku piše o određivanju mjesta
oporezivanja, načinu izdavanja računa i obračuna PDV-a na charter usluge.
Obveza izdavanja i propisani sadržaj računa za isporuku dobara i usluga
Niz je zakona kojima je propisana obveza izdavanja i sadržaj računa za isporuku dobara i usluga.
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost uređeno je izdavanje računa pravnim osobama, a Općim
poreznim zakonom i Zakonom o zaštiti potrošača krajnjim potrošačima. Osim navedenih propisa,
sadržaj računa propisan je i Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a pitanje njegovog
potpisivanja Zakonom o računovodstvu. Autorica u članku piše o vjerodostojnosti računa izdanih na
papiru odnosno u elektroničkom obliku, njihovom obveznom sadržaju prema odredbama poreznih
propisa važećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uz najavu izmjena od 1.1.2026., propisa
o fiskalizaciji u prometu gotovinom te propisa o računovodstvu.
Pravila i primjeri ispravljanja, dopune i brisanja podataka na obrascu INO-DOH
Isplatitelji dohodaka koji pri isplati dohotka nerezidentima zbog primjene ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s državom njihove porezne rezidentnosti nisu
ustegnuli porez na dohodak po odbitku i porezni obveznici rezidenti koji su u 2024. godini ostvarivali
dohodak u inozemstvu ili iz inozemstva pa su koristili mogućnost odgode plaćanja predujma poreza
na dohodak u Hrvatskoj, trebali su do kraja siječnja 2025. godine Poreznoj upravi dostaviti obrazac
INO-DOH s podacima o isplaćenim odnosno ostvarenim dohocima u 2024. godini. Ovu obvezu imaju
i rezidenti stjecatelji konačnih dohodaka iz inozemstva ili u inozemstvu koji žele da im se porez na
dohodak plaćen u inozemstvu uračuna u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj.
Ako obveznik ispostavljanja obrasca INO-DOH, nakon što je Porezna uprava preuzela i obradila
podatke na obrascu dostavljenom za određenu poreznu godinu, naknadno utvrdi neku okolnost koja
utječe na sadržaj iskazanih podataka, dužan je dostaviti ispravak obrasca INO-DOH. Isto tako, ako
se nakon predaje izvornog obrasca utvrdi kako je na njemu trebalo iskazati podatke o još nekom
stjecatelju odnosno vrsti primitka, obveznik ispostavljanja dužan je dostaviti dopunu obrasca INODOH.
Programske kontrole i verifikacija Obrasca PD i PD-NN za 2024. godinu
Poduzetnici kojima je porezno razdoblje jednako kalendarskoj godini te koji osnovicu poreza na dobit
utvrđuju uz primjenu obračunskog načela, dužni su najkasnije do 30. travnja 2025. godine za 2024.
godinu, podnijeti prijavu poreza na dobit na novom Obrascu PD. Jednako tako do 30. travnja 2025.
godine i porezni obveznici koji su temeljem vlastitog zahtjeva utvrđivali osnovicu porezu na dobit
prema novčanom načelu, prijavu poreza na dobit za 2024. godinu podnose na novom Obrascu PDNN. Utvrđenu obvezu poreza na dobit iz Obrasca PD i Obrasca PD-NN za 2024. godinu, treba uplatiti
najkasnije do zadnjeg dana propisanog roka za podnošenje poreznih prijava odnosno do 30. travnja
2025. godine.
Međutim, službenik Porezne uprave obvezan je poslati poziv poreznom obvezniku za usklađenje
podataka ako se u postupku verifikacije zaprimljene prijave poreza na dobit za 2024. godinu, utvrdi
da ista nije ispravno popunjena kao ni usklađena s podacima o kojima službenu evidenciju vodi
Porezna uprava.
Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit – novine u području transfernih cijena
U Nar. nov., br. 16/25. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit,
koji je stupio na snagu 1. veljače 2025. godine, a primjenjuje se za porezna razdoblja koja počinju teći
od 1. siječnja 2025. godine.
Izmjene Pravilnika donose značajne promjene u načinu i opsegu dokumentiranja transfernih cijena s
ciljem daljnjeg usklađivanje hrvatskih propisa sa Smjernicama OECD-a.
Izmjene i dopune članka odnose se na propisivanje uloge Smjernica OECD-a o transfernim cijenama
u nacionalnim propisima, korištenja drugih metoda transfernih cijena uz klasične transakcijske
metode i metode transakcijske dobiti, točno definiranje stvarne transakcije te sadržaj dokumentacije
o transfernim cijenama.
Podnošenje PD obrasca: rokovi plaćanja, evidentiranje prenesenog gubitka i rashoda darovanja
U 2024. godini proširenje obrasca PD donosi novinu u vidu obveze popunjavanja podataka o rashodima
darovanja. Uz donacije usmjerene na kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene,
humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, novi obrazac zahtijeva zasebno
iskazivanje donacija za hranu, kao i zasebno iskazivanje donacija za strateške potrebe. Također, jedan
od izazova pri popunjavanju PD obrasca odnosi se i na pravilno prikazivanje prenesenih poreznih
gubitaka koji se trebaju iskazati po godinama.
Autorica u članku daje podsjetnik na rokove za podnošenje PD prijave te rokove plaćanja poreza
na dobit, kao i rokove plaćanja novoutvrđenih predujmova poreza na dobit. Konačno, u članku se
obrađuje ispravak porezne prijave u slučaju značajnih promjena u godišnjim financijskim izvještajima
pružajući informacije o rokovima, načinu podnošenja ispravaka te obvezama poduzetnika.
Dokumentiranje obavljenog revizijskog posla
Revizijska dokumentacija (radni spisi ili radni papiri) mora biti pravodobno pripremljena, a predstavlja
evidenciju o obavljenim revizijskim postupcima, pribavljenim relevantnim revizijskim dokazima i
zaključcima koje je revizor stvorio. Drugim riječima, revizijska dokumentacija osigurava dokaz da
je revizija obavljena u skladu s MRevS-ovima. Dokumentacija mora biti pripremljena na način da
nekom iskusnom revizoru, koji prethodno nije povezan s revizijom, omogući razumjeti postupke koje
je revizor proveo, rezultate tih postupaka i pribavljene revizijske dokaze, kao i pitanja, zaključke i
prosudbe revizora u stvaranju zaključaka. Kompletnu dokumentaciju potrebno je objediniti, u fizičkom
ili elektroničkom obliku, u revizijski dosje koji sadrži revizijsku dokumentaciju za određeni angažman.
Obvezama i odgovornostima revizora vezano uz revizijsku dokumentaciju bavi se prije svega MRevS
230, Revizijska dokumentacija, ali i Zakon o reviziji1, kao i niz ostalih MRevS-ova koji propisuju posebne
zahtjeve u vezi s dokumentacijom. Autorica u članku ukratko pojašnjava odgovornosti revizora za
pripremu revizijske dokumentacije za reviziju financijskih izvještaja te dokumentiranje obavljenog
revizijskog posla u skladu s odredbama MRevS-a 230 i Zakona o reviziji.
Omnibus paket i nova pravila igre vezano za izvještavanje o održivosti
Kao odgovor na izraženu zabrinutost zbog složenosti zakonodavnog okvira za izvještavanje o održivosti,
Europska komisija predstavila je Omnibus paket za pojednostavljenje (Omnibus Simplification
Package), s ciljem olakšanja provedbe zahtjeva izvještavanja, uz istovremeno očuvanje ključnih
ciljeva održivosti Europske unije. Ovaj paket već je privukao značajnu pozornost javnosti i stručne
zajednice, osobito nakon objave prvog nacrta od strane Europske komisije 26. veljače 2025. Iako se
o konačnom sadržaju Omnibus paketa još uvijek vode pregovori, ovaj tekst donosi pregled onoga što
je trenutačno poznato o paketu, njegove potencijalne implikacije na izvještavanje o održivosti, kao
i ključne aspekte na koje bi poduzetnici trebali obratiti pozornost u kontekstu daljnjih regulatornih
izmjena.
J.d.o.o. – pravne i računovodstvene specifičnosti
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše pet članova i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a je
što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine, nedoumice su česte pa su se
na to osvrnuli i autori u tekstu.
Goodwill: razlika između pogodbene naknade i procijenjene vrijednosti neto imovine prema MSFI/HSFI
Od prve pojave goodwill-a u bilancama kompanija (50-ih godina 20. stoljeća) uvijek je aktualno
pitanje njegova utvrđivanja, kao i računovodstvenog tretmana (umanjenje ili amortizacija). Fokus
ovog kratkog prikaza je akcentiranje problema utvrđivanja naknade za stjecanje (EBITDA), kao i
procjena fer vrijednosti neto imovine. Procjenama i njihovim rezultatima (goodwill ili negativni
goodwill) realiziraju se kratkoročni, kao i dugoročni interesi sudionika poslovnih kombinacija. U
praksi goodwill se utvrđuje kao razlika naknade za stjecanje (multiplikator x EBITDA) i procijenjene
fer vrijednosti neto imovine (MSFI 13). U našim uvjetima, za obveznike MSFI, goodwill je razlika iznosa
po ne-MSFI i iznosa po MSFI mjerenju.