Izvještavanje o izvršenju financijskih planova proračunskih korisnika za 2024. godinu
Upravljačka tijela proračunskih korisnika trebaju najkasnije do 31. ožujka 2025. godine usvojiti
prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju njihovih financijskih planova za 2024. godinu. Obveza je
propisana Zakonom o proračunu, i Pravilnikom o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju
proračuna i financijskog plana, izgled i sadržaj. Ministarstvo financija je na svojim internetskim
stranicama objavilo ogledni format tablica za izradu godišnjeg izvještaja za izvršenje financijskih
planova koje se mogu primjenjivati za 2024. godinu.
Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu
U postupku savjetovanja s javnošću nalazi se Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika
o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Sve zainteresirane strane do 13. ožujka
2024. mogu dati prijedloge i komentare na Prijedlog Pravilnika putem sustava “e-Savjetovanja”.
Temeljem dostavljenih prijedloga i komentara izradit će se konačan tekst Pravilnika koji će biti u
primjeni kod izrade prvih tromjesečnih financijskih izvještaja za 2025. godinu. U nastavku teksta daje
se pregled izmjena i dopuna koje Prijedlog Pravilnika sadrži.
Novi Pravilnik o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada
Početkom 2023. godine na snagu stupa propis koji se detaljno bavi neprijavljenim radom. Na temelju
Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada krajem prosinca na snagu stupa novi Pravilnik kojim se
detaljnije razrađuje vođenje dviju evidencija pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i
socijalne politike. Što će se to objavljivati na mrežnim stranicama o poslodavcima i na koji način,
predstavljamo u tekstu koji slijedi.
Otvoreni pozivi za hrvatska poduzeća u okviru Eureka programa
Do 28. veljače 2025. za prijave je otvoren poziv iz programa Eureka mrežni projekti, a do 13. ožujka
2025. otvoren je još jedan poziv iz inicijative Eureka, iz programa Eurostars odnosno 8. poziv programa
Eurostars 3. Na oba se natječaja mogu javiti mikro, mala i srednja hrvatska poduzeća (osim obrta i
fizičkih osoba) te u suradnji s međunarodnim partnerima razvijati nove proizvode, procese ili usluge
koji se zasnivaju na istraživanju i razvoju te koji će, po završetku provedbe projekta, biti spremni za
brzu komercijalizaciju. Najveći iznos potpore koju hrvatski poduzetnici mogu dobiti na oba natječaja
je isti, 200.000,00 eura, dok intenzitet potpore ovisi o veličini poduzeća.
Zašto se u društvu s ograničenom odgovornošću treba voditi knjiga poslovnih udjela?
Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 136/25., dalje u tekstu: ZTD), određuje da je
društvo s ograničenom odgovornošću dužno voditi knjigu poslovnih udjela te da je vođenje knjige
dužnost uprave društva. Odredbe o poslovnim udjelima i vođenju knjige poslovnih udjela sadržane su
u člancima od 409. do 421. ZTD-a.
Ako uprava ne ispuni svoju obvezu vođenja knjige poslovnih udjela, pravna osoba (društvo s
ograničenom odgovornošću) po čl. 630. st. 1. točka 59.a ZTD-a odgovara za prekršaj za koji se može
izreći novčana kazna najviše do iznosa od 10.000,00 eura. Za prekršaj će se kazniti i član uprave
novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja
protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6.630,00 eura.
Knjiga poslovnih udjela je knjiga u koju se u društvima s ograničenom odgovornošću upisuju bitni
podaci o društvu, podaci o članovima (vlasnicima) društva i njihovim poslovnim udjelima, broju
glasova koje pojedini član ima prilikom odlučivanja, o teretima na poslovnim udjelima i dr.
Knjigu poslovnih udjela dužna su voditi i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću na način
kao i društva s ograničenom odgovornošću.
Potpore i poticaji u godišnjoj poreznoj prijavi obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu u godišnjoj
prijavi poreza na dohodak, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, umanjiti dohodak od samostalne
djelatnosti ili obvezu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za porezne olakšice i poticaje koje
su propisane odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih propisa.
Porezni obveznici koji u godišnjem obračunu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koriste
prava na porezne olakšice, obvezno uz godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene
olakšice odnosno poticaja.
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori u 2025. godini
Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Kako je početkom ove kalendarske godine izmijenjen Zakon o porezu na dohodak u dijelu koji uređuje
visinu osnovnog osobnog odbitka o kojemu ovisi visina doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, iznos
koji ćemo biti u obvezi uplaćivati, ponešto se izmijenio.
Prijava poreza na dohodak obrtnika za 2024. godinu
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost,
djelatnost slobodnih zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva), a dohodak od tih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu.
Godišnja porezna prijava se predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave na propisanom DOH obrascu,
a može se podnijeti i putem ePorezna ili putem mobilne aplikacije mPorezna.
U DOH obrascu se, osim dohotka od samostalne djelatnosti, iskazuje i dohodak od nesamostalnoga
rada i/ili drugi dohodak, ako su ih osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost tijekom istog poreznog
razdoblja ostvarile u tuzemstvu odnosno u inozemstvu.
Fiskalna obilježja poduzetničke plaće
Poduzetnička plaća nije institut radnog prava, nego osnovica na koju obrtnici, slobodna zanimanja
i poljoprivrednici, koji umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit, obračunavaju i plaćaju
doprinose za svoje obvezno osiguranje. Za 2025. godinu poduzetnička plaća iznosi 1.977,80
eura mjesečno. Ako poduzetnik sebi isplaćuje plaću, taj se primitak oporezuje kao dohodak od
nesamostalnog rada.
U razdoblju korištenja prava na bolovanje na teret HZZO-a i prava na dopuste po osnovi roditeljstva,
poduzetniku miruje obveza doprinosa. Ako i u tom razdoblju sebi isplaćuje plaću u novcu ili omogućava
plaću u naravi, taj se primitak za svrhe poreza na dohodak smatra dohotkom od nesamostalnog
rada, a za svrhe doprinosa drugim dohotkom.
Obrtnici, poljoprivrednici i slobodna zanimanja koji samostalnu djelatnost za koju su obveznici poreza
na dobit obavljaju kao drugu djelatnost, također mogu sebi isplaćivati dohodak od nesamostalnog
rada, ali na taj primitak doprinose obračunavaju prema vrstama i stopama kako je propisano za
primitke po osnovi drugog dohotka.
Značajke, odrednice i okvir primjene održive sekuritizacije na globalnim financijskim tržištima – tržište i primjeri
Globalna gospodarstva suočavaju se sa sve većim izazovima u prijelazu prema održivoj ekonomiji.
Kao odgovor na taj izazov, sve više se ističe važnost sekuritizacije, s posebnim naglaskom na njezinoj
održivoj varijanti. Pariški sporazum označava prekretnicu u ubrzanom razvoju održive sekuritizacije
jer po prvi put okuplja gotovo sva gospodarstva u zajedničkoj borbi protiv klimatskih utjecaja. S
rastućom globalnom zabrinutošću i težnjama prema niskougljičnom gospodarstvu, koje Europska
unija planira postići do 2050. godine, a Kina do 2060. godine, održiva sekuritizacija postala je tehnika
koja ipak nosi određenu razinu prestiža. Održiva sekuritizacija primarno je prisutna u visokorazvijenim
zemljama, osobito u zapadnoeuropskim zemljama, SAD-u i Kini odnosno u zemljama koje su duboko
zakoračile i financijski su sposobne provoditi složenu tehniku sekuritizacije. Cilj rada je analizirati
koncept održive sekuritizacije te prikazati inovativne financijske instrumente koje gospodarstva
primjenjuju u održivoj sekuritizaciji.