Računovodstveni i porezni aspekti podjele društva
Podjela društva kapitala predstavlja statusnu promjenu društva pri kojoj se društvo dijeli na dva ili
više društava pri čemu društvo koje se dijeli prenosi svoju cjelokupnu imovinu ili samo dio imovine
na društva koja se osnivaju radi provođenja podjele ili na društva koja već postoje. Ukoliko društvo
koje se dijeli prestaje postojati jer prenosi cjelokupnu imovinu na dva ili više društava, tada se radi o
podjeli s razdvajanjem. Ukoliko se podjela provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva
koje se dijeli na jedno ili više novih ili postojećih društava, a da društvo koje se dijeli ne prestaje, nego
nastavlja s poslovanjem, tada se radi o podjeli s odvajanjem. Statusna promjena podjele društva
predstavlja kompleksan proces, a detaljnije o računovodstvenim i poreznim aspektima podjele
društva kapitala pročitajte u nastavku članka.
Računovodstveni i porezni tretman nabave, upotrebe i prodaje osobnih automobila
Osobni automobili sastavni su dio inventara gotovo svakog trgovačkog društva i vrlo često se u praksi
postavljaju pitanja oko evidentiranja nabave, korištenja i prodaje osobnih automobila. Njihovo
korištenje vrlo je često predmet nadzora Porezne uprave koje ponekad rezultira naknadno utvrđenim
poreznim obvezama i kaznama. U članku autor na primjerima pojašnjava primjenu poreznih i
računovodstvenih propisa u vezi s nabavom, korištenjem i prodajom osobnih automobila.
Računovodstveno evidentiranje prihoda turističkih agencija
Poslovanje turističkih agencija obilježeno je specifičnostima, što pravnim, što računovodstvenoporeznim. Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje uvjete pod kojima se može obavljati djelatnost
turističke agencije. Nadalje, Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje posebni postupak
oporezivanja turističkih agencija. Ni računovodstveno praćenje poslovanja turističkih agencija nije
izuzeto od posebnosti. Tema ovoga članka je upravo računovodstveni tretman poslovnih prihoda od
pružanja usluga turističkih agencija, ovisno o načinu poslovanja koji je turistička agencija odabrala/
ugovorila.
Novine iz računovodstvene profesije
Kvaliteta financijskih izvještaja uvijek je aktualna tema, prije svega, zbog donošenja kvalitetnih odluka
investitora. Autorica članka obrazložila je rezultate istraživanja ta posebno indikatore poboljšanja
kvalitete financijskih izvještaja.
Novi Zakon o računovodstvu i novela Zakona o reviziji
Novi Zakon o računovodstvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o tržištu kapitala donijeti su na temelju nove Direktive, izmjena Uredbi, a posebno
temeljem preuzimanja uredbi CSRD direktive u nacionalna zakonodavstva članica EU. Autorica članka
detaljno je obrazložila podlogu donošenja ovih zakonskih propisa. U članku su prezentirane najvažnije
novine koje donosi Zakon o računovodstvu, a odnose se na: obveznike primjene, informacije koje
podnose, izuzeća, rokove izvještavanja o održivosti i provjere izvještaja o održivosti. Obrazložene su i
najvažnije informacije iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji i to: revizorske usluge, novi
model revizorskog ispita, izuzeća od polaganja revizorskog ispita za održivost, izdavanje odobrenja
za rad i stručna usavršavanja, proširenje zadaće revizorskog odbora i izvještaj o provjeri izvještaja o
održivosti.
EU bespovratna sredstva za tranziciju poduzeća na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo
Od 15. srpnja 2024. zaprimaju se prijave projektnih prijedloga na poziv na dodjelu bespovratnih
sredstava „Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo“. Na
ovaj se natječaj mogu javiti mala, srednja i srednje kapitalizirana poduzeća koja žele investirati u neki
od energetski intenzivnih sektora prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj, na način da promiču
kružno gospodarstvo uvođenjem resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni vijek proizvoda
ili doprinose dekarbonizaciji i smanjenju štetnih emisija. Ukupna bespovratna sredstva alocirana za
ovaj Poziv iznose 145 milijuna eura, od kojih je malim i srednjim poduzećima indikativno namijenjeno
58 milijuna, a srednje kapitaliziranim poduzećima 87 milijuna eura.
Rad studenata i nove evidencije o radu studenata
U vrijeme velike potrebe za radnicima, studenti su naručiteljima olakšanje poteškoća u pronalasku
odgovarajućeg kadra. Zakon o obavljanju studentskih poslova uređuje prava i obveze izvođača,
posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz
obavljanje studentskih poslova. Pravilniku o sadržaju i načinu postupka vođenja evidencija o
radnicima propisuje kako evidentirati podatke o studentima koji obavljaju poslove za naručitelja.
Pravilnik doživljava izmjenu kroz Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca no isti će se početi primjenjivati 1. listopada 2024. ostavivši dovoljno
vremena za usklađenje.
Ugovor o radu i drugi ugovori s činidbom rada
Pravna osnova radnog odnosa je, u skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu. No moguće je sklopiti
s određenom osobom neki drugi pravni posao, predmet kojega je također rad. Pravna osnova
obavljanja tog posla ne mora nužno biti radni odnos.
Zakon predviđa ugovor o dodatnom radu, omogućujući radnicima dodatno radnopravno aktiviranje
i preko punog radnog vremena kod jednog ili više poslodavaca.
Koje su zakonske mogućnosti, kako ne bismo doveli u pitanje zakonitost obavljanja rada?
Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru (Konvencija 132)
Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju o plaćenom godišnjem odmoru čime se ista obvezala
u svoje nacionalno zakonodavstvo implementirati njene odredbe. Pravo na godišnji odmor uređeno
je Zakonom o radu koji je u najvećem dijelu usklađen s odredbama Konvencije s time da je sporno
ostalo pitanje prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu odnosno korištenje
starog godišnjeg odmora koji zbog nekih razloga nije u cijelosti ili djelomično iskorišten u godini u
kojoj je stečen. Poslodavci u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva primjenjuju odredbe Zakona o
radu. Međutim, s obzirom na najnoviju hrvatsku sudsku praksu, a koja se u biti nastavlja na praksu
Europskog suda, postavlja se pitanje jesu li hrvatski poslodavci obvezni primijeniti odredbu čl. 9.
Konvencije bez obzira na činjenicu što ista nije na odgovarajući način implementirana u hrvatsko
radno zakonodavstvo.
Primanja članova uprave u dioničkom društvu i u društvu s ograničenom odgovornošću
Primanja članova uprave trgovačkih društava uređuju se primarno ugovorima između člana uprave i
samog društva, no Zakon o trgovačkim društvima predviđa pojedina ograničenja ugovaračke slobode
ugovaračkih strana.
Glavno načelo na koje se zakonske odredbe fokusiraju je načelo primjerenosti koje nalaže da se pri
odlučivanju primanja u obzir posebno uzme odnos obveza i posla koji član obavlja, kao i stanje društva.