Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi – pregled najbitnijih izmjena
Zakon o izmjenama i dopunama ZJN 2016 stupio je snagu osmog dana od dana objave u Narodnim
novinama odnosno 16. svibnja 2026. godine, osim određenih članaka koji stupaju na snagu 1. rujna
2026. godine. Najznačajnija od njih je povećanje vrijednosnih pragova za jednostavnu nabavu.
Nabava robe i usluga procijenjene vrijednosti manje od 50.000,00 eura te nabava radova manje od
100.000,00 eura naziva se jednostavnom nabavom, ali se vrijednosni pragovi primjenjuju tek od 1. 9.
2026. godine. Autor u članku pojašnjava najznačajnije promjene Zakona.
Prijevare u neprofitnim organizacijama – ranjivost, sheme prijevara i znakovi upozorenja
Neprofitne organizacije izložene su rizicima kao i profitne organizacije. Za razliku od profitnih
organizacija u neprofitnim gubici od rizika pronevjera su nešto manji iako kod učestalosti razlike su
sve manje. U ovom radu prezentirani su razlozi prijevara, ranjivost neprofitnih organizacija, najčešće
sheme prijevara i znakovi upozorenja.
Plaćeni i neplaćeni dopust za obrazovanje i osposobljavanje zaposlenih u državnoj i javnim službama
Na državne službenike i namještenike i zaposlene u javnim službama primjenjuju se odredbe Zakona
o radu o obvezi osposobljavanja i stručnog usavršavanja za obavljanje poslova za poslodavca. Prema
zadnjoj noveli Zakona o radu, vrijeme provedeno na edukaciji i stručnom usavršavanju za potrebe
poslodavca, uračunava se u radno vrijeme.
U kolektivnim ugovorima koji obvezuju državna tijela i ustanove javnih službi ugovorena su i dodatna
prava zaposlenih na plaćeni dopust za polaganje ispita, u različitom trajanju.
Nabava proizvoda od OPG-a
Uvjeti i načini nabave poljoprivrednih proizvoda za potrošnju u kuhinjama školskih, vrtićkih,
bolničkih ili drugih ustanova ovisi o poreznom statusu poljoprivrednog proizvođača. Ako se proizvodi
otkupljuju od samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva (SOPG) budući da nije obveznik poreza
na dohodak, SOPG prema poreznim propisima nije obvezan izdati račun, ali zbog primjene Zakona
o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi¹ kupac obveznik javne nabave ne može mu izvršiti
plaćanje osim po osnovu elektroničkog računa. Ako je dobavljač obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)
upisano u registar poreznih obveznika, ali nije obveznik PDV-a, tijekom 2026. godine izdaje također račun prema
Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, a kupac koji je obveznik javne nabave može mu
izvršiti plaćanje na temelju elektroničkog računa koji ne mora biti fiskaliziran. Ako se radi o OPG-u u sustavu
PDV-a isti je dužan izdati fiskalizirani eRačun. Autorica u članku piše o uvjetima i načinu nabave poljoprivrednih
proizvoda od OPG-a ovisno o njegovom poreznom statusu.
Ovlasti i odgovornosti izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u odlučivanju o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina i drugom raspolaganju imovinom
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisani su poslovi i ovlasti općinskog
načelnika, gradonačelnika odnosno župana (izvršnog tijela). Jedna od ovlasti je i odlučivanje o
stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina i drugo raspolaganje imovinom jedinice lokalne odnosno
područne (regionalne) samouprave, koja je osim ovim Zakonom definirana i statutom jedinice, ali i
nekim posebnim propisima. Autorica na primjerima iz prakse ukazuje na mogućnosti i ograničenja
općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana pri raspolaganju imovinom jedinice sukladno
navedenim aktima, ali i utjecaj odredbi Zakona o proračunu na navedeno područje.
Knjigovodstveno evidentiranje službenih putovanja u neprofitnim organizacijama
Knjigovodstveno evidentiranje rashoda za službena putovanja u zemlji i u inozemstvu kod neprofitnih
organizacija je specifično obzirom da većina neprofitnih organizacija u pravilu nema zaposlenih osoba,
već vanjski suradnici ili volonteri sudjeluju u radu udruge pa samim time i u službenim putovanjima.
U članku se daju primjeri knjigovodstvenog evidentiranja troškova službenih putovanja ovisno
o statusu osobe upućene na službeni put, u slučajevima kada je dan predujam te se daje primjer
obračuna troškova u stranoj valuti.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Način čuvanja poslovnih knjiga, knjigovodstvenih isprava, financijskih izvještaja i druge dokumentacije
kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija uređen je računovodstvenim, arhivskim i drugim
posebnim propisima. Posljednjih godina dodatnu važnost dobivaju elektronički računi, elektronička
arhiva i digitalizacija poslovnih procesa, osobito nakon uvođenja obveznog eRačuna u javnoj nabavi.
U članku se analiziraju rokovi čuvanja dokumentacije, pravila elektroničke pohrane te posebnosti
koje proizlaze iz propisa koji uređuju poslovanje proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija.
Izmjene i dopune (rebalans) financijskih planova školskih ustanova
Školske ustanove izrađuju i donose izmjene i dopune (rebalans) financijskog plana prema čl. 46.
Zakona o proračunu i čl. 40. – 44. Pravilnika o planiranju u sustavu proračuna. Rebalans financijskog
plana sadrži opći i posebni dio, a koji sadrži sve elemente propisane za opći i posebni dio financijskog
plana. Pravilnikom o planiranju u sustavu proračuna za školske ustanove kao proračunske korisnike
JLP(R)S-a nije propisana izrada obrazloženja uz rebalans financijskog plana. Rebalansom financijskog
plana mijenja se isključivo plan za tekuću proračunsku godinu.
Ostvareni viškovi/manjkovi prihoda prethodne godine mogu se uključiti u rebalans financijskog plana
u slučaju planiranja novih rashoda kod prenesenog viška odnosno većih prihoda kod prenesenog
manjka.
Knjigovodstveno evidentiranje predujmova u proračunskom računovodstvu
Iako davanje i primanje predujmova u sustavu proračuna nije zabranjeno, potrebno je voditi računa
o određenim ograničenjima. Za primanje predujmova ne postoje posebna ograničenja, a davanje
predujmova od strane proračunskih korisnika uređeno je zakonskim i drugim propisima osnivača.
Primatelj predujma evidentira obvezu po zaprimljenom iznosu, a uplatitelj iskazuje potraživanje za
dani predujam. Plaćanje predujma najčešće se temelji na predračunu ili ponudi, koji se ne smatraju
vjerodostojnom dokumentacijom za priznavanje rashoda.