Porez na dohodak je izravni porez kojim se oporezuje dohodak fizičkih osoba. Porezni obveznici u tom smislu su i nasljednici za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti i za dohodak koji pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. Temeljni akt kojim se regulira oporezivanje dohotka fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) je Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. – 114/23., dalje u tekstu: ZDOH), a provedbeni propis kojim su detaljnije razrađene odredbe ZDOH je Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17. – 143/23., dalje u tekstu: PDOH).
Oporezivanje dohotka nije direktno povezano s državljanstvom već se pravo oporezivanja veže uz pojam porezne rezidentnosti osobe. Rezident RH je fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište, ali i fizička osoba koja u RH nema prebivalište ni uobičajeno boravište ako je zaposlena u državnoj službi RH i po toj osnovi prima plaću. Porezna obveza rezidenta RH je neograničena što znači da se obveza plaćanja poreza proteže na njegov cjelokupni dohodak neovisno o činjenici gdje je ostvaren. Rezident RH stoga porez plaća prema tzv. načelu svjetskog dohotka.
S druge strane, nerezident je fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, ali u RH ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema ZDOH. Pojam prebivališta ili uobičajenog boravišta koji se koriste u svrhu utvrđivanja porezne rezidentnosti propisan je odredbama čl. 43. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16. – 114/22., dalje u tekstu: OPZ), a ne odredbama Zakona o prebivalištu (Nar. nov., br. 114/12. – 114/22.) .
Osnovno načelo kod utvrđivanja dohotka je načelo blagajne (propisano čl. 11. ZDOH ) prema kojem se primitak priznaje onda kada je naplaćen, a izdatak onda kada je plaćen. ZDOH je propisano što se smatra primicima, a što izdacima s obzirom na to o kojem je izvoru dohotka riječ.
Izvor dohotka može biti primitak od nesamostalnog rada, od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala i drugi primitak, a dohodak se utvrđuje kao godišnji dohodak ili konačni dohodak.
Godišnji dohoci ostvareni u poreznom razdoblju (u pravilu kalendarska godina, ali može biti i kraće ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident (ili obratno) ili u slučaju rođenja ili smrti poreznog obveznika) podliježu kumulativnom godišnjem oporezivanju prema progresivnim poreznim stopama ovisno o visini godišnje porezne osnovice, dok se dohoci koji su klasificirani kao konačni dohodak oporezuju cedularno, tj. svaki dohodak se oporezuje tijekom poreznog razdoblja prema propisanim stopama i nema oporezivanja na godišnjoj razini. Stjecatelji godišnjih dohodaka stoga mogu pod određenim uvjetima proširiti porezni razred za primjenu niže porezne stope, dok stjecatelji konačnih dohodaka plaćaju porez prema proporcionalnoj stopi i plaćeni porez se smatra konačnom poreznom obvezom neovisno o visini ostvarenog dohotka.
Pravo na osobni odbitak se priznaje samo za godišnje dohotke. Pri utvrđivanju konačnog dohotka i konačnog poreza na dohodak se ne može koristiti osobni odbitak, međutim porezni obveznik koji ostvari konačni dohodak može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost iz kategorije godišnjih dohodaka i na taj način iskoristiti pravo na osobni odbitak, osim za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa i drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (prema čl. 55. ZDOH).
Pravo na osobni odbitak se može koristiti tijekom poreznog razdoblja ili po isteku poreznog razdoblja.
|
Korištenje prava na osobni odbitak tijekom poreznog razdoblja |
Korištenje prava na osobni odbitak po isteku poreznog razdoblja |
|
prilikom obračuna predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) na temelju porezne kartice poreznog obveznika (PK) |
podnošenjem godišnje porezne prijave
|
|
u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak kojeg provodi Porezna uprava prema podacima kojima raspolaže |
|
|
prilikom obračuna predujma poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka koji ostvare učenici i studenti na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga |
predajom Obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku (ZPP-DOH) |
Pravo na osobni odbitak pri obračunu predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada može iskoristiti i fizička osoba, poduzetnik u sustavu poreza na dobit, a koji je obvezno osiguran po osnovi samostalne djelatnosti i odluči sebi isplaćivati poduzetničku plaću. Prema ZDOH, poduzetnička plaća se smatra dohotkom od nesamostalnog rada, iako nije riječ o plaći u smislu radnog prava. Osim korištenja prava na osobni odbitak, poduzetniku se navedeno isplati i zbog činjenice da mu isplaćena poduzetnička plaća ulazi u rashode razdoblja, tj. umanjuje osnovicu za obračun poreza na dobit.