Uskrsnica je poklon koji se tradicionalno daje radnicima uoči blagdana Uskrsa. Ova praksa se često provodi kao gesta zahvalnosti i potpore za rad i doprinos, a može biti u obliku novčane naknade, bonova, darova ili drugih oblika nagrada.

Naravno da isplata uskrsnice ovisi o politici i mogućnostima poslodavca zbog čega iznos i vrsta uskrsnice može varirati. Pravo radnika na uskrsnicu se najčešće uređuje kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako navedeno pravo nije propisano nijednim od spomenutih izvora radnog prava, poslodavac može ako želi i ako je u mogućnosti donijeti odluku o isplati uskrsnice.

Poreznim propisima je određeno za koje primitke postoji mogućnost neoporezive isplate što je upravo najprivlačnija opcija za poslodavce. Primici po osnovi naknada, nagrada i potpora koji se mogu isplatiti neoporezivo detaljno su propisani u člancima 7. i 22. Pravilnika o porezu na dohodak.

U praksi se uskrsnica najčešće isplaćuje/omogućuje radniku u vidu prigodne nagrade koja je ograničena prema primatelju do 700,00 eura godišnje i/ili u obliku dara u naravi do 133,00 eura po radniku pri čemu taj iznos predstavlja tržišnu vrijednost dobra ili usluge s uračunatim PDV-om.

Isplata prigodne nagrade ili darivanje u naravi iznad propisane neoporezive svote smatra se plaćom u poreznom smislu i podliježe plaćanju javnih davanja.

Nagrade i darovi se mogu isplatiti/omogućiti svim radnicima; onima koji su zaposleni s punim ili s nepunim radnim vremenom, ugovorom na određeno ili neodređeno, radnicima koji koriste pravo na rodiljni, roditeljski i druge vrste sličnih prava, radnicima koji su na bolovanju, radnicima koji su odsutni jer koriste godišnji odmor i slično. Iznimno, neoporezivi primitak se može isplatiti i bivšim radnicima i nasljednicima bivših radnika ako su dospjeli na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.

Ako se isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, u poreznom smislu se radi o drugom dohotku (u novcu ili u naravi), npr. isplata studentima ili članovima uprave koji nisu zaposlenici.

Obrtnici mogu sami sebi i svojim radnicima isplatiti prigodnu nagradu. Isto tako, mogu darovati svoje radnike, međutim dar u naravi se za njih same (obrtnike u sustavu poreza na dohodak) smatra primitkom u naravi.

U tablici se daje pregled neoporezivih nagrada/darova, način isplate i evidentiranja u JOPPD obrascu: