Što donose predložene izmjene Zakona o porezu na dobit?
U postupku javnog savjetovanja do 18. listopada 2025. bio je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o porezu na dobit. U članku se prikazuju najvažnije novine u predloženim
izmjenama i dopunama Zakona.
Detaljnije o novinama u porezu na dobit pisat ćemo po konačnom usvajanju predloženih izmjena i
dopuna.
Prestanak djelatnosti obrtnika/ samostalne djelatnosti obveznika poreza na dobit
Prestanak obavljanja djelatnosti obrtnika ili nositelja samostalne djelatnosti koja je oporeziva
porezom na dobit zahtijeva provedbu jasno definiranih računovodstvenih i poreznih postupaka. Bez
obzira na razloge prestanka, obveznik je dužan zatvoriti poslovne knjige, uskladiti imovinu i obveze,
provesti završne obračune te podnijeti propisana izvješća Poreznoj upravi i drugim nadležnim tijelima.
U praksi upravo faza zatvaranja djelatnosti otvara niz specifičnih pitanja – od evidentiranja zaliha
i dugotrajne imovine, preko obračuna poreza na dohodak ili poreza na dobit, do primjene poreza
na dodanu vrijednost i obveze podnošenja završnih financijskih izvještaja. Razumijevanje ispravnog
računovodstvenog i poreznog postupanja u ovoj situaciji ključno je za pravilno okončanje poslovanja
i izbjegavanje naknadnih poreznih rizika.
Ovaj članak daje pregled obveza i praktičnih koraka koje je potrebno provesti pri prestanku obavljanja
djelatnosti, s naglaskom na razlike između obrtnika i obveznika poreza na dobit te na najčešće
nedoumice koje se javljaju u praksi.
Fiskalizacija 2.0: Sustavna reforma koja od 1. siječnja 2026. mijenja način poslovanja obrtnika i poduzetnika
Od 1. rujna 2025. godine na snazi je novi Zakon o fiskalizaciji, čime je sustav fiskalizacije u Hrvatskoj
ušao u novu fazu – fiskalizaciju 2.0. Uvođenje fiskalizacije 2.0 od 1. siječnja 2026. predstavlja najveću
regulatornu i tehnološku transformaciju hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva od 2013. godine.
Iako se u javnom prostoru najčešće spominje tek obveza izdavanja e-Računa, stvarna promjena mnogo
je dublja: riječ je o potpunoj reorganizaciji razmjene dokumenata, računovodstvenog evidentiranja
i komunikacije s Poreznom upravom. Novi sustav zahvaća sve poduzetnike – od velikih društava
do najmanjih obrtnika, uključujući paušaliste, koji su dosad bili sustavno izuzeti iz većine digitalnih
obveza.
Kod pojedinih djelatnosti ne očekuju se velike prilagodbe (npr. frizeri, kozmetičari, ugostitelji) dok
u nekim drugim djelatnostima prilagodbe će biti dosta značajne (npr. veleprodaja, proizvodnja, online usluge fizičkim osobama). Cilj novog sustava je digitalizacija procesa, veća transparentnost te
povezivanje fiskalizacije s elektroničkim računima i klasifikacijom prema KPD oznakama (Klasifikacija
proizvoda prema djelatnosti), ali prvo treba nadvladati pripremu, prilagoditi software, educirati se,
obučiti djelatnike, usko surađivati s programerima, računovođom…
Utvrđivanje veličine poduzetnika prema Zakonu o računovodstvu s osvrtom na prijedloge izmjena iz e-savjetovanja
Kriteriji za razvrstavanje poduzetnika prema Zakonu o računovodstvu prvi se put primjenjuju za
2025. godinu kod svih poduzetnika koji izvještavaju prema kalendarskoj godini, što znači da će
novo razvrstavanje izravno odrediti i opseg dokumentacije koju su dužni predati FINA-i uz godišnje
financijske izvještaje. Budući da su pragovi ukupne aktive i netoprihoda povećani za približno
25 %, zaokruženo na cijele iznose, očekuje se da će se dio poduzetnika svrstati u nižu kategoriju
veličine, što može utjecati na obvezu primjene HSFI-ja ili MSFI-ja. Promjene koje su već stupile na
snagu obuhvaćaju nova pravila razvrstavanja grupa poduzetnika te obvezu sastavljanja izvještaja o
održivosti, sukladno odredbama važećeg Zakona o računovodstvu iz 2024. godine. Uz te već važeće
odredbe, dodatne promjene i pojašnjenja predviđene su kroz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i
dopuni Zakona o računovodstvu koji je trenutno u postupku e-savjetovanja. Ovaj se Nacrt ponajprije
odnosi na odgodu rokova za drugi i treći krug obveznika izvještavanja o održivosti te na preciziranje
obveza vezanih uz dostavu odluke odnosno prijedloga odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka u
postupku javne objave.
U članku se prikazuju kriteriji razvrstavanja poduzetnika i grupa poduzetnika te daje pregled
dokumentacije koju su, ovisno o veličini, poduzetnici dužni predati FINA-i prilikom podnošenja GFIPOD obrasca, uz osvrt na najavljene zakonske izmjene iz Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i
dopuni Zakona o računovodstvu.
Računovodstveno praćenje otkupa vlastitih poslovnih udjela
Vlastiti poslovni udjel je poslovni udjel koji se nalazi u vlasništvu društva, a društvo ga je steklo od
dotadašnjih članova društva po uvjetima koje propisuje Zakon o trgovačkim društvima.
Otkupom poslovnih udjela od svojih članova, smanjuje s broj udjela, a prava i obveze iz otkupljenih
poslovnih udjela miruju.
U članku se navode uvjeti za stjecanje vlastitih poslovnih udjela, obrazlaže se postupanje s vlastitim
udjelima, prikazuje se način knjiženja stjecanja i naknadne prodaje vlastitih udjela.
Mjerenje financijske imovine za potrebe sastavljanja financijskih izvještaja
Mjerenje financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja ovisi prije svega o klasifikaciji
pojedine financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine definiranu u standardima
financijskog izvještavanja. Obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
(MSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima MSFI-a 9 Financijski instrumenti, prema
kojemu klasifikacija financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine ovisi o cilju
poslovnog modela subjekta za upravljanje financijskom imovinom i obilježjima ugovornih novčanih
tokova od financijske imovine. Obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja
(HSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima HSFI-a 9 Financijska imovina. Pri mjerenju
financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja financijska imovina se, u ovisnosti o
klasifikaciji u određenu kategoriju financijske imovine, mjeri po fer vrijednosti ili po amortiziranom
trošku. Autorica u članku navodi i objašnjava odredbe MSFI-a 9 i HSFI-a 9 relevantnih za naknadno
mjerenje financijske imovine te ukazuje na utjecaj aktualnih gospodarskih uvjeta na kretanje
vrijednosti financijske imovine
Računovodstveni i porezni aspekt troškova promidžbe, reprezentacije i darovanja
Propisi o oporezivanju PDV-om, porezom na dobit odnosno porezom na dohodak različito uređuju
porezni status troškova promidžbe, troškova reprezentacije i troškova po osnovu danih darovanja.
Prema Zakonu o PDV-u, za troškove reprezentacije i danih darovanja koja se ne smatraju poslovnim
izdacima nije dopušten odbitak pretporeza dok se troškovi promidžbe smatraju poslovnim izdacima
za koje je dopušten odbitak pretporeza u ukupnom iznosu. Prema Zakonu o porezu na dobit i Zakonu
o porezu na dohodak, troškovi reprezentacije porezno su priznati u visini 50 %, dok su troškovi
promidžbe uz propisane uvjete priznati u ukupnom iznosu. Trošak po osnovu danih darovanja prema
određenim uvjetima smatra se porezno priznatim rashodom, ali sa stanovišta PDV-a donacije u
naravi smatraju se isporukom bez naknade koja podliježe oporezivanju, ako je kod nabave korišten
pretporez. Iznimka je donacija hrane prema posebnim propisima. Autorica u članku ukazuje na razlike
u poreznom određenju ovih troškova te daje primjere njihovog računovodstvenog praćenja.
Računovodstveni tretman vrijednosnog usklađenja zaliha
Zalihe, kao dio kratkotrajne materijalne imovine, predstavljaju značajnu stavku u imovini poduzeća
koja se bave trgovinom. Stoga je njihovo ispravno mjerenje, kao i provedba potrebnih ispravaka
vrijednosti, od presudne važnosti za vjerodostojan prikaz financijskog položaja i uspješnosti
poslovanja, što je temeljni zahtjev financijskog izvještavanja. Računovodstveni postupci koji se
odnose na naknadno mjerenje zaliha trgovačke robe propisani su Hrvatskim standardom financijskog
izvještavanja 10 – Zalihe te Međunarodnim računovodstvenim standardom 2 – Zalihe, a njihova
primjena analizirana je u ovom članku.
Vrijednosno usklađenje imovine (dugotrajne i kratkotrajne) – pripreme za godišnji obračun za 2025. godinu
Približava se kraj poslovne 2025. godine, stoga je potrebno na vrijeme započeti s pripremnim
radnjama u vezi financijskih izvještaja, kako bi financijski izvještaji istinito i fer prezentirali financijski
položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove poduzetnika. Istinito i objektivno predočavanje
zahtijeva vjerno predočenje učinaka transakcija i drugih poslovnih događaja, a u skladu s kriterijima
priznavanja imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda. Stoga, pri izradi završnog računa, subjekt
mora svakako razmotriti postoje li određeni indikatori umanjenja vrijednosti imovine, primjerice u
vezi potraživanja od kupaca, zaliha, financijske imovine, dugotrajne materijalne imovine i sl. Ako
postoje objektivni dokazi te je utvrđeno umanjenje vrijednosti imovine, potrebno je na odgovarajući
način evidentirati vrijednosno usklađenje, kao rashod u računu dobiti i gubitka, osim ako se radi
o, primjerice revaloriziranoj dugotrajnoj materijalnoj imovini, pri kojoj se najprije smanjuje
revalorizacijska rezerva. Vrlo često dolazi do vremenske nepodudarnosti priznavanja rashoda
vrijednosnog usklađenja za računovodstvene i porezne svrhe. U tom slučaju, vrijednosno usklađenje
je privremeno porezno nepriznat rashod za koji je potrebno uvećati osnovicu poreza na dobit odnosno
nastaje odbitna privremena razlika koja zahtijeva priznavanje odgođene porezne imovine u bilanci.
U radu autorica obrađuje računovodstveni i porezni aspekt vrijednosnog usklađenja pojedinih vrsta
dugotrajne i kratkotrajne imovine, s naglaskom na obveznike primjene HSFI-a.
Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze
U članku autor obrađuje formiranje i ukidanje odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih
obveza i njihovo računovodstveno praćenje.