Dodatak na plaću za otežane uvjete rada
Radnik za obavljeni rad ima pravo na plaću koju, između ostaloga, čine i obvezni dodaci na plaću
uključujući i dodatak za rad u otežanim uvjetima rada. Kada je riječ o otežanim uvjetima rada, kao
spornima u praksi se javljaju pitanja definiranja poslova koji spadaju u kategoriju poslova s otežanim
uvjetima rada iz razloga što u okviru zakona isti nisu na jasan način i u potpunosti definirani. Koji su
to poslovi za koje bi radnik trebao ostvariti dodatak na plaću, kako definirati visinu i način obračuna
dodatka na plaću za otežane uvjete rade te što sve općenito čini plaću i kako ju ispravno definirati,
pročitajte u tekstu koji slijedi.
Obveze računovođa, revizora i poreznih savjetnika u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.),
usklađen je s preventivnim mjerama iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti nacionalnog sustava
sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22.). Izmjene su donijele dodatne
obveze obveznicima te preciznije odredbe u vezi prikupljanja i provjere podataka stranaka.
Za računovođe, revizore i porezne savjetnike to znači da pri uspostavi poslovnog odnosa i stalnom
praćenju poslovnih odnosa moraju provoditi mjere dubinske analize, uključujući i utvrđivanje političke
izloženosti stvarnih vlasnika stranaka. Time se njihov profesionalni rad, osim stručnih i poreznih
aspekata, sve više isprepliće s preventivnim mjerama financijskog nadzora.
U nastavku članka autor detaljnije razrađuje postupak provedbe mjera dubinske analize i način
utvrđivanja političke izloženosti stranaka, s posebnim naglaskom na praktične izazove i odgovornosti
računovođa.
Poslovni izdaci i izdaci koji se porezno ne priznaju u obrtničkoj djelatnosti
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a utvrđuju dohodak
na temelju poslovnih knjiga i evidencija, primjenjuju načelo blagajne. To znači da se dohodak od
samostalne djelatnosti utvrđuje kao razlika između naplaćenih poslovnih primitaka od strane kupca
te plaćenih poslovnih izdataka dobavljačima. Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti su svi odljevi
dobara tijekom poreznog razdoblja koji nastaju radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih
primitaka. U poslovnim se knjigama za samostalnu djelatnost kao poslovni izdaci mogu evidentirati
svi oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
Međutim, u poslovanju samostalnih djelatnosti nastaju neki poslovni izdaci koji, iako su plaćeni po
načelu blagajne, nisu porezno priznati radi čega se ne evidentiraju u Knjizi primitaka i izdataka kao
izdaci obrta i slobodnih zanimanja. Jednako tako, iako su u izravnoj svezi s obavljanjem djelatnosti,
određeni izdaci koji nastaju, samo se djelomično porezno priznaju. Više o navedenome, kao i o načinu
evidentiranja izdataka u Obrascu KPI, može se pročitati u nastavku članka.
Naknada za bolovanje obrtnika i drugih osoba koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost
Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. kolovoza 2025. godine
povećani su najviši i najniži iznos mjesečne naknade na teret HZZO-a za sve osigurane osobe koje
zbog privremene spriječenosti za rad ostvaruju pravo na naknadu. Obrtnici, poljoprivrednici i
osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost slobodnog zanimanja i po toj su osnovi obvezno
osigurani, ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje od 43. dana spriječenosti za rad zbog bolesti, a
u propisanim slučajevima (ozljeda na radu, komplikacije u trudnoći) od prvog dana spriječenosti za
rad. Isplata naknade za bolovanje od strane HZZO-a uvjetovana je podmirenim obvezama doprinosa
za zdravstveno osiguranje.
Naknada za bolovanje određuje se od osnovice na koju su plaćeni doprinosi za šest mjeseci koji
prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje. Ta se mjesečna osnovica za svrhe određivanja
visine naknade za bolovanje preračunava u neto plaću, a dnevna svota naknade se određuje uz
pretpostavku šestodnevnog radnog tjedna. Utvrđivanje dnevne osnovice za obračun naknade za
bolovanje provodi HZZO na obrascu Potvrda o osnovicama osiguranja.
Obrtnicima, poljoprivrednicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost
miruje obveza doprinosa u razdoblju od 43. dana spriječenosti za rad odobrene od strane ovlaštenog
doktora, a samo u propisanim slučajevima od prvog dana spriječenosti za rad.
Osnove osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju
Članak obrađuje pravni okvir obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj prema
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju
i zdravstvenoj zaštiti stranaca. Osigurane osobe mogu zadržati status u obveznom zdravstvenom
osiguranju za vrijeme dok ispunjavaju propisane uvjete za tu osnovu osiguranja, a obvezne su o svakoj
promjeni koja je od utjecaja na status obavijestiti HZZO. Ako osigurane osobe svoju obvezu ne izvrše
HZZO će provesti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje ili odjavu s obveznoga zdravstvenog
osiguranja po službenoj dužnosti nakon saznanja za te okolnosti.
Specifičnost za strance je da oni s privremenim boravkom stječu status osigurane osobe samo uz
prethodnu jednokratnu uplatu doprinosa i prijavu u roku 8 dana, a prava mogu koristiti najdulje do
isteka privremenog boravka, uz predviđene iznimke (studenti, digitalni nomadi, privatno osiguranje).
Novine u matičnoj evidenciji mirovinskih osiguranika
Matična evidencija mirovinskih osiguranika je skup podataka o osiguranicima, obveznicima doprinosa
i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja. Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju, koji se
primjenjuje od 1. srpnja 2025. godine, a neke njegove odredbe od 1. siječnja 2026. godine, u sustav
mirovinskog osiguranja uvedene su brojne novine.
U članku se obrađuju najznačajnije novine Zakona o mirovinskom osiguranju u dijelu koji se odnosi na
matičnu evidenciju osiguranika i poslove mirovinskog osiguranja.
Naknada plaće za bolovanje do 42 dana – isplata na teret poslodavca
Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede ostvaruje pravo na naknadu plaće
za vrijeme bolovanja. Trošak naknade ovisno o dužini trajanja raspoređuje se između poslodavca i
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Poslodavac snosi trošak naknade plaće za prvih
42 dana privremene nesposobnosti za rad (odnosno 7 dana kada je riječ o radnicima – invalidima
rada). Nakon isteka tog razdoblja, poslodavac i dalje isplaćuje naknadu, ali sredstva za isplatu
osigurava HZZO. Od ovoga pravila postoje određene iznimke, primjerice za radnike koji su navršili 70
godina života te za radnike upućene na rad u treću državu, gdje je trošak naknade isključivo na teret
poslodavca za cijelo vrijeme trajanja privremene nesposobnosti.
Visina naknade plaće za prvih 42 dana bolovanja uređuje se izvorima radnog prava na razini
poslodavca, uz poštovanje ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju i primjenu načela
povoljnijeg prava za radnika.
Drugi dohodak i neoporezivi primici za rad na povremenim poslovima u poljoprivredi i ribarstvu
Zakon o tržištu rada uređuje pojednostavljeni način zapošljavanja radnika u poljoprivredi radi
obavljanja povremenih i privremenih poslova. Pojednostavljenje se odnosi na način sklapanja ugovora
o radu i plaćanje obveznih doprinosa te povoljniji porezni tretman isplaćenih zarada. Zapošljavanje
na dnevne ugovore o radu mogu koristiti i poslodavci ribari.
Radnik koji prema Zakonu o tržištu rada radi na temelju dnevnih ugovora o radu, može raditi do
90 dana u godini, a poslodavac za njega plaća doprinose kupnjom vrijednosnog kupona. Ostvarena
zarada oporezuje se kao drugi dohodak, po stopi od 10 % i smatra se konačnim dohotkom.
Obveze za PDV kod malih poreznih obveznika
Mali porezni obveznici prema odredbama Zakona o PDV-u smatraju se poreznim obveznicima koji nisu
upisani u registar obveznika PDV-a. Radi se o osobama koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost
i samim time se smatraju poreznim obveznicima, ali zbog vrijednosti isporuka u iznosu manjem od praga
za ulazak u sustav PDV-a, ne smatraju se redovnim poreznim obveznicima i nemaju obvezu upisa u registar
obveznika PDV-a. Na njih se primjenjuje posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike. Posebni
postupak oporezivanja u ovom slučaju znači da porezni obveznik na svoje isporuke ne obračunavaju PDV
i nema pravo na odbitak pretporeza. Ovi se porezni obveznici u poslovanju s poreznim obveznicima u
drugim državama članicama kao u trećim zemljama, smatraju osobama registriranim za potrebe PDV-a.
Tako su kao osobe registrirane za potrebe PDV-a obvezni obračunati PDV kod stjecanja dobara unutar
EU, ako je stjecanje u vrijednosti koja prelazi prag stjecanja odnosno obveznici su PDV-a kod primanja
usluga iz inozemstva za koje je propisano mjesto oporezivanja sjedište poreznog obveznika primatelja
usluge. Autorica u članku piše o obvezama malih poreznih obveznika kod isporuka u tuzemstvu te u slučaju
poslovanja s poreznim obveznicima sa sjedištem u inozemstvu.
Oporezivanje dohotka ostvarenog od prodaje otpada
Naknada koju građani ostvare za prodani otpad, oporezuje se kao dohodak od otuđenja posebnih
vrsta imovine, poreznom stopom od 12 %. Neto svotu dohotka dozvoljeno je isplatiti stjecatelju u
gotovu novcu. Ne oporezuje se povratna naknada za ambalažu ni naknada ostvarena prodajom
otpada koji je prikupljen u okviru organiziranih akcija u svrhu zaštite okoliša.
Trgovac na malo koji otkupljuje otpad od građana, dužan je Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD,
najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za isplate obavljene u tekućem mjesecu.