Primjena nove 12. revidirane verzije USALI standarda u hotelijerstvu
Hotelijerstvo je djelatnost s međunarodnim karakterom poslovanja, što uvjetuje prihvaćanje čitavog
niza međunarodnih standarda informiranja i komuniciranja na tržištu. Uniform System of Accounts
for the Lodging Industry (USALI) predstavlja općeprihvaćeni standard praćenja rezultata poslovanja
u svjetskom hotelijerstvu koji je namijenjen menadžmentu, vlasnicima, investitorima te financijskim
institucijama, a čija primjena u hrvatskom hotelijerstvu omogućuje usporedbu rezultata s primjerice
prosječnim ili najboljim rezultatom u djelatnosti u zemlji i inozemstvu, kao i s rezultatima prošlog
obračunskog razdoblja i internim planom i budžetom. Kao temeljni okvir za uvođenje sustava
računovodstva odgovornosti u hotelijerstvu, USALI definira pokazatelje praćenja i izvještavanja svih
vrsta prihoda i troškova po pojedinim odjeljenjima, kao i iskazivanje ključnih pokazatelja poslovanja
pojedinih odjeljenja hotelskih objekata. Hospitality Financial and Technology Professionals (HFTP®)
i Global Finance Committee (GFC) u veljači 2025. g. je konačno objavio dugo očekivano izdanje nove
12. revidirane verzije USALI, s datumom primjene 1. siječnja 2026. g. Objavljivanje 12. revidiranog
izdanja označava značajnu prekretnicu, uvodeći poboljšanja koja su usklađena sa suvremenim
praksama u hotelskoj djelatnosti i rješavaju nove globalne izazove koje su dugo ignorirane. U članku se
navode najvažnije promjene kojima se temeljno poboljšava transparentnost financijskih i operativnih
aspekata u ugostiteljstvu.
Ulaganja i izuzimanja dugotrajne imovine kod obrta i ostalih samostalnih djelatnosti
U poslovanju obrtnika i ostalih samostalnih djelatnosti često se pojavljuju situacije unosa (ulaganja) ili
izuzimanja imovine. Riječ je o imovini koju porezni obveznik unosi radi obavljanja određene poslovne
aktivnosti ili, s druge strane, izuzima za privatne potrebe.
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, ulaganjima se smatra sva osobna imovina koju porezni obveznik
unese u djelatnost, a koja ne potječe iz samog obavljanja djelatnosti. S druge strane, izuzimanjima
se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik povuče iz obrta, radnje ili drugog oblika samostalne
djelatnosti za osobne potrebe, potrebe domaćinstva ili druge svrhe koje nisu povezane s obavljanjem
djelatnosti. Takva izuzimanja u trenutku povlačenja smatraju se poslovnim primicima.
U ovom članku obrađuje se porezni tretman navedene imovine te način njezina evidentiranja kod
obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti i to, kako kod obveznika poreza na dohodak, tako i kod
obveznika poreza na dobit.
Mirovinsko i zdravstveno osiguranje nakon prestanka obveznog osiguranja
Osoba kojoj je po bilo kojoj osnovi prestao status obveznog mirovinskog osiguranika može prijavom
na produženo mirovinsko osiguranje ostvariti mirovinski staž prema čl. 22. Zakona o mirovinskom
osiguranju. Rok za dobrovoljnu prijavu na produženo osiguranje je 12 mjeseci od isteka obveznog
osiguranja. Osiguranik dobrovoljnog produženog mirovinskog osiguranja sam plaća doprinose po
rješenju Porezne uprave, na najnižu mjesečnu osnovicu. Doprinosi dospijevaju do 15. u mjesecu za
prethodni mjesec.
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju određeni su slučajevi i osobe koje mogu prijavom
nadležnoj službi HZZO-a ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje, ako nisu zdravstveno osigurane
po drugoj osnovi, bez obveze plaćanja doprinosa. Rok za prijavu je 30 dana od prestanka obveznog
osiguranja odnosno 30 dana od prestanka okolnosti temeljem koje mogu koristiti ovo pravo. Za osobe
koje su zdravstveno osigurane po osnovi prijave HZZO-u podnesene u roku 30 dana, a ne vode se u
evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, propisana je obveza osobnog pristupa
nadležnoj službi HZZO-a, jednom u tri mjeseca. Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju, koje su na snazi od 1. kolovoza 2025. godine, uvedene su iznimke od obveze osobnog
pristupa službi HZZO-a.
Nova pravila za poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom
Od 1. rujna 2025. primjenjuju se nova pravila za dodjelu subvencija poslodavcima koji zapošljavaju
osobe s invaliditetom. Najvažnije novine odnose se na redefiniranje osnovica za subvencije plaća
i doprinosa, novo ograničenje za potpore male vrijednosti te uvođenje uvjeta minimalnog radnog
vremena za ostvarenje poticaja. U članku se daje pregled novina.
Odbitak pretporeza – sudska praksa
U okolnostima kada postoji dvojba o primjeni odredbi Direktive Vijeća 2006/112/EZ1 Sud Europske
unije2 je nadležan za njihovo tumačenje. U svojoj bogatoj sudskoj praksi na području poreza na
dodanu vrijednost se, među ostalim, bavio slučajevima vezanim uz pravo na odbitak pretporeza. U
ovom članku autorica daje pregled dijela navedene sudske prakse Suda EU-a.
Stope PDV-a
Stopa koja se primjenjuje na oporezive transakcije je ona koja je na snazi u trenutku oporezivog
događaja. Iznimno, PDV se obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka obveze obračuna
PDV-a u slučaju stjecanja dobara unutar Europske unije te u slučaju uvoza. Na stjecanje dobara
unutar Europske unije obavljeno u tuzemstvu, kao i na uvoz dobara primjenjuje se stopa PDV-a koja
se za takva dobra primjenjuje u tuzemstvu. Zakonom o PDV-u propisana je standardna stopa PDV-a
od 25 %, stopa nula te dvije snižene stope 13 % i 5 %. U članku se daje pregled po grupama proizvoda
čiji se promet oporezuje pojedinim stopama, a temeljem odredbi članka 38. Zakona o PDV-u, članka
47. Pravilnika o PDV-u te niza mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave.
Analiza usporedivosti i izbor najprimjerenije metode transfernih cijena
Osnovno načelo transfernih cijena je načelo nepristrane transakcije odnosno neovisno tržišno
načelo. Kako bi se potvrdilo tržišno načelo u cijenama između povezanih osoba potrebno je odabrati
najprimjereniju metodu transfernih cijena i izbor metode pojasniti u dokumentaciji o transfernim
cijenama.
Da bi se utvrdila najprimjerenija metoda potrebno je prethodno pronaći usporedive podatke odnosno
provesti analizu usporedivosti.
U ovom članku prikazuje se proces analize usporedivosti, obrazlažu se pet najznačajnijih metoda
transfernih cijena te pojašnjava njihova primjena.
Kamate na zajmove međupovezanim društvima i obračun poreza po odbitku
U poslovanju povezanih društava česta je praksa da jedno društvo, najčešće matično, osigurava
financijska sredstva putem zaduženja kod banaka ili drugih financijskih institucija, kako bi osiguralo
likvidnost na razini cijele grupe. Ta se sredstva potom dalje raspoređuju unutar grupe kroz odobravanje
zajmova povezanim društvima, osobito onima kojima su sredstva u tom trenutku potrebna za tekuće
poslovanje ili investicije.
Iako je najčešći model taj u kojemu matično društvo posuđuje i dalje plasira sredstva, u praksi se
često susrećemo i s modelom u kojemu financijsku funkciju unutar grupe obavlja jedno od povezanih
društava koje nije matično, ali je operativno zaduženo za financiranje. Takvo društvo može dalje
odobravati zajmove sestrinskim ili drugim povezanim subjektima u okviru grupacije.
Pritom je, sa stajališta poreza na dobit, neophodno uzeti u obzir visinu kamatne stope koja se
primjenjuje na takve zajmove. Naime, ako ugovorena kamata odstupa od kamatne stope propisane
od ministra financija koja se primjenjuje na zajmove između povezanih osoba, treba voditi računa o
možebitnom povećanju osnovice poreza na dobit zbog nepriznatog rashoda ili podcijenjenog prihoda.
Dodatnu kompleksnost donosi činjenica da se društva često zadužuju u inozemstvu, gdje su kamatne
stope povoljnije, a zatim se plasiraju sredstva povezanim domaćim društvima. U takvim slučajevima,
pri isplati kamata inozemnim društvima potrebno je obratiti pozornost na obvezu obračuna, obustave
i plaćanja poreza po odbitku, u skladu s tuzemnim propisima i primjenjivim ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
eRačuni u Europskoj uniji
Pred nama se nalazi razdoblje implementacije eRačuna u našu svakodnevnicu. Novi Zakon o
fiskalizaciji, koji je izglasan u lipnju 2025. godine, za najveći broj poduzetnika stupa na snagu 1. 1.
2026. godine i donosi obveznu elektroničku razmjenu računa, kao i obvezno povezivanje isporučene
robe/usluga s jedinstvenom klasifikacijom po KPD 2025.
Iako smo skeptični u pogledu roka implementacije (preostala su svega četiri mjeseca za ovako veliki
projekt), zapanjuje brzina kojom se obveza uvođenja eRačuna širi globalno – ne samo u Europskoj
uniji, nego i diljem svijeta. Više od 80 zemalja već je uvelo obvezu e-fakturiranja, a još 50 planira
uvesti nove ili dodatne obveze.
Fiskalizacija 2.0 i obveze stjecatelja drugog dohotka koji su u sustavu PDV-a
Fizičke osobe koje prema čl. 39. Zakona o porezu na dohodak ostvaruju primitke od drugog dohotka,
autorskih naknada i naknada za isporučena umjetnička djela i upisane su u registar obveznika PDV-a,
obvezne su prema Zakonu o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026. godine za svoje isporuke izdati račun u
formi eRačuna i fiskalizirati ga u Sustavu za fiskalizaciju. Također, obvezni su za obavljene nabavke
primljene od drugih obveznika izdavanja eRačuna, zaprimiti eRačun. Obveza izdavanja i fiskaliziranja
eRačuna odnosi se na isporuke u tuzemnom prometu obavljene poslovnim subjektima koji su prema
Zakonu o fiskalizaciji obveznici zaprimanja fiskaliziranih eRačuna.
U pogledu sadržaja eRačuna, pribavljanja digitalnog certifikata, upisa identifikatora poreznog
obveznika u Adresar metapodatkovnih servisa, provođenja postupka fiskalizacije i izvještavanja
Porezne uprave, na fizičke osobe stjecatelje drugog dohotka koji su obveznici PDV-a odnose se sve
odredbe Zakona o fiskalizaciji kojima se uređuju transakcije između poslovnih subjekata.
Uvođenje obveze izdavanja i zaprimanja eRačuna i obveza fiskalizacije tih računa u Sustavu za
fiskalizaciju ne mijenja obveze isplatitelja drugog dohotka koje se odnose na obračun i plaćanje
doprinosa iz primitka, doprinosa na primitak, poreza na dohodak po odbitku i izvještavanje Porezne
uprave na obrascu JOPPD o drugom dohotku isplaćenom fizičkoj osobi.