Knjiženje prihoda turističkih agencija i utjecaj promjena u fiskalizaciji na njihovo poslovanje
Poslovanje turističkih agencija obilježeno je posebnostima, što pravnih, što računovodstvenoporeznih. Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje uvjete pod kojima se može obavljati djelatnost
turističke agencije. Nadalje, Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje posebni postupak
oporezivanja turističkih agencija. Ni računovodstveno praćenje poslovanja turističkih agencija nije
izuzeto od posebnosti. Tema ovoga članka je upravo računovodstveni tretman poslovnih prihoda od
pružanja usluga turističkih agencija, ovisno o načinu poslovanja koji je turistička agencija odabrala/
ugovorila.
Kako se bliži digitalizacija poslovanja u Republici Hrvatskoj, koju nam donosi Zakon o fiskalizaciji,
autor se u članku osvrće i na utjecaj novina u fiskalizaciji na poslovanje turističkih agencija.
IPO – inicijalna javna ponuda: obilježja i računovodstveni tretman
U ovom članku obrađena je vrlo aktualna tema, a odnosi se na transakcije koje nastaju na hrvatskom
financijskom tržištu. Riječ je o IPO ili inicijalnoj javnoj ponudi, tj. izlasku privatnih tvrtki na burzu.
U članku su obrađena obilježja IPO, prednosti i nedostaci, regulatorni zahtjevi koje moraju ispuniti
tvrtke koje planiraju IPO i računovodstveno evidentiranje IPO transakcije.
Radni odnosi u udrugama
Udruge imaju važnu društvenu ulogu jer se radi o obliku slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više
fizičkih odnosno pravnih osoba radi zaštite i promicanja vlastitih probitaka. Udruge svoje statutarne
ciljeve ostvaruju vlastitim zalaganjem svojih članova, volonterskim radom, studentskim radom ili
pak ugovaranjem naplatnog pravnog posla, primjerice ugovora o djelu, ugovora o autorskom djelu
ili kojeg drugog ugovora obveznog prava s fizičkom osobom. No postoje udruge koje zapošljavaju
radnike, stoga autorica razrađuje koje su njihove obveze.
Dvojbe oko ocjenjivanja lokalnih službenika i namještenika, upravni ili neupravni postupak
Dana 1. lipnja 2025. godine stupile su na snagu Izmjene i dopune Zakona o službenicima i
namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 17/25.), kojima je
uveden čitav niz novina koje se odnose na radnopravni status službenika i namještenika u jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave, od prijma u službu, prava i obveza službenika i
namještenika, odgovornosti, ocjenjivanja, premještaja pa sve do prestanka službe. U nastavku ovog
rada autorica će obraditi ocjenjivanje lokalnih službenika i namještenika, donošenje novog pravilnika
o ocjenjivanju te ukazati na neke dvojbe koje se mogu pojaviti u vezi samog postupka ocjenjivanja
odnosno provodi li se postupak ocjenjivanja kao upravni ili neupravni postupak.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 100/18., 125/19., 133/20., 147/20., 136/21., 119/22.,
156/22., 33/23., 145/23., 36/24. i 102/25. – u daljnjem tekstu: Zakon), predstavlja jedan od temeljnih
normativnih akata kojim se uređuje sustav, načela i mjere zdravstvene zaštite, kao i prava i obveze
osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva te nadzor,
sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti. Važeći Zakon donio je Hrvatski sabor
na sjednici održanoj 31. listopada 2018. godine, a isti je do danas više puta noveliran (2019., 2020.,
2021., 2022., 2023., 2024. i 2025. godine). Cilj ovoga članka jest prikazati novine koje donosi Zakon
o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 102/25. – u daljnjem tekstu:
Izmjene zakona), a koje je Hrvatski sabor usvojio na sjednici održanoj 15. srpnja 2025. godine.
Financijske korekcije (sumnja na nepravilnost – obveznici ZJN) – II. dio
Autor u ovom drugom članku, nastavno na članak objavljen u srpnju, obrađuje mogućnosti
korištenja europskih sredstava modelom sufinanciranja u Republici Hrvatskoj koje je vrlo intenzivno,
što omogućava provedbu infrastrukturnih projekata te ostalih projekata u području obrazovanja,
zdravstva i slično. Sufinanciranje projekata nije samo dodjela financijskih sredstava, tu nastaje i obveza
načina pripreme projektnih elemenata sukladno određenim pravilima, obveza pripreme i provedbe
postupaka javne nabave, provedbe ugovora te načina i modela izvještavanja. Projekti sufinancirani
europskim sredstvima odnosno aktivnosti koje se provode u okviru tih projekata, podložni su
kontrolnim mehanizmima, pravilima koja su propisana „Zajedničkim nacionalnim pravilima“ (dalje
u tekstu: ZNP) odnosno „Pravilima o financijskim korekcijama“. Kontrolni mehanizmi propisani u
navedenim dokumentima, korisnicima europskih financijskih sredstava definiraju pravila kojih se
trebaju pridržavati odnosno koje i kakve sankcije u smislu financijskih korekcija će se primjenjivati
u slučaju da se utvrdi da je korisnik postupao suprotno odredbama važećeg Zakona o javnoj nabavi
(dalje u tekstu: ZJN 2016) odnosno Direktive o javnoj nabavi.
Izmjene Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru
Hrvatski sabor je 15. srpnja 2025. usvojio Izmjene i dopune Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u
javnom sektoru. O novinama koje donose izmjene Zakona, autor donosi više u nastavku.
Primici učenika srednjih škola koji povremeno rade preko ovlaštenih posrednika
Izmjenama Zakona o tržištu rada koje su na snazi od 1. siječnja 2025. godine propisani su uvjeti
pod kojima srednjoškolske ustanove mogu obavljati posredovanje u zapošljavanju redovitih učenika
srednjih škola i način utvrđivanja minimalne zarade učenika po satu rada. Za rad u 2025. godini
najniža neto satnica učenika srednje škole koji radi preko posrednika iznosi 6,06 eura. Učenik koji
radi nedjeljom, blagdanom i neradnim danom prema posebnim propisima, ima pravo na povećanje
satnice za 50 %.
Redoviti učenici srednjih škola mogu raditi samo u vrijeme školskih praznika. Njihovo radno
angažiranje više je u svrhu stjecanja radnih navika i praktičnih iskustava, a manje ih se angažira
umjesto zapošljavanja radnika u radni odnos. Međutim, u ljetnim mjesecima se zbog nedostatka
radnika na hrvatskom tržištu rada sve više koristi rad učenika srednjih škola.
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao obveznici izdavanja eRačuna i fiskalizacije
Prema Zakonu o fiskalizaciji koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2026. godine i proračunski
korisnici te neprofitne organizacije bit će, uz određene specifičnosti, obveznici fiskalizacije, kako u
prometu s krajnjim potrošačima, tako i u prometu s poslovnim subjektima. Bez obzira na činjenicu
što su dosada bili obveznici zaprimanja elektroničkih računa prema Zakonu o izdavanju elektroničkih
računa u javnoj nabavi, koji će se i nadalje primjenjivati, proračunski korisnici i neprofitne organizacije
trebaju se pripremiti za početak primjene Zakona o fiskalizaciji u dijelu koji se na njih odnosi, o čemu
autorica piše u nastavku članka.
Primjena proračunskih klasifikacija u planiranju proračuna na lokalnoj razini
U radu se analizira primjena sustava proračunskih klasifikacija u fazi planiranja proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S), s naglaskom na osiguranje transparentnosti,
dosljednosti i usporedivosti proračunskih podataka. Sustav klasifikacija obuhvaća organizacijsku,
programsku, funkcijsku, ekonomsku i lokacijsku klasifikaciju te klasifikaciju izvora financiranja, a
njihova je primjena obvezna sukladno važećem zakonodavnom okviru. Primjena proračunskih
klasifikacija na lokalnoj razini doprinosi preciznijem planiranju i ostvarivanju strateških i operativnih
ciljeva proračuna, uz poseban naglasak na programsku klasifikaciju kao alat upravljanja temeljen
na rezultatima. Primjenom konkretnih primjera iz prakse, prikazana je uloga klasifikacija u izradi
financijskog plana koji osigurava povezivanje ciljeva, mjera, aktivnosti i pokazatelja uspješnosti.
Također se ukazuje na važnost unificiranih procedura među proračunskim korisnicima radi
kvalitetnijeg upravljanja javnim sredstvima.