Naslovnica Novosti Prikupljanje humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj

Prikupljanje humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj

Mr. sc. Andreja Milić

Sve pravne i fizičke osobe koje organizirano žele prikupljati financijsku pomoć ili pomoć u naravi stradalima od potresa morale bi to učiniti u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim aktima. 

Prikupljanje pomoći za stradale u potresu od strane pravnih i fizičkih osoba kojima pružanje humanitarne pomoći nije stalna djelatnost trebalo bi se organizirati preko humanitarnih akcija.

Način prikupljanja humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o humanitarnoj pomoći (Nar. nov., br. 102/15. i 98/19.).

Humanitarna pomoć može se prikupljati u novcu i/ili u naravi i pružati u obliku stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći te organiziranjem humanitarnih akcija.

Korisnik humanitarne pomoći može biti fizička osoba u potrebi za koju je organizirano prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći odnosno neprofitna pravna osoba ako je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći organizirano za krajnje korisnike neprofitne pravne osobe.

Stalni prikupljač humanitarne pomoći je pravna osoba koja je pribavila rješenje kojim joj se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći (primjerice Crveni križ).

Organizator humanitarne akcije je pravna ili fizička osoba koja je pribavila rješenje kojim joj se odobrava provođenje humanitarne akcije u skladu s odredbama Zakona.

Rješenje na zahtjev izdaje nadležni ured u županiji odnosno Gradu Zagrebu, a prema mjestu sjedišta odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći.

Za svaku pojedinu humanitarnu akciju otvara se poseban račun na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije redovni račun organizatora.

  1. UVOD[1]

U trenutcima krize izazvane raznim prirodnim ili drugim uzrocima pružanje pomoći stradalima na područjima zahvaćenim katastrofom prva je reakcija službi zaduženih za takve situacije (vatrogasci, Civilna zaštita, Crveni križ i dr.), ali i velikog dijela šire javnosti koja u najboljoj namjeri želi pomoći što osobnim zalaganjem, što kroz pružanje financijske potpore ugroženom stanovništvu.

Međutim, neovisno o razmjerima katastrofe uvijek treba voditi računa o važećim zakonskim i podzakonskim aktima kojima je uređeno ovo područje.

Zakonsku podlogu kojom su uređeni uvjeti i način prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći i u Republici Hrvatskoj čine:

  • Zakon o humanitarnoj pomoći
  • Pravilnik o razvrstavanju humanitarnih akcija (Nar. nov., br. 120/15.)
  • Pravilnik o izgledu logotipa za prikupljanje humanitarne pomoći (Nar. nov., br. 120/15.)
  • Pravilnik o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći (Nar. nov., br. 120/15. i 16/20.)
  • Pravilnik o evidencijskoj oznaci humanitarne akcije (Nar. nov., br. 120/15. i 16/20.)
  • Pravilnik o načinu vođenja evidencije humanitarne pomoći (Nar. nov., br. 120/15. i 16/20.).

Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći prema čl. 2. Zakona poduzima se u svrhu osiguravanja zaštite života, zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja, hrane i odjeće, stanovanja, uvjeta školovanja, pomoći u obnovi, izgradnji i opremanju stambenih, javnih i drugih objekata, prijevoza pomoći i njezine dostupnosti, pomoći za umanjivanje posljedica nesreća, velikih nesreća i katastrofa na imovini fizičkih osoba te ublažavanja ili sprječavanja mogućih uzroka socijalne isključenosti.

Humanitarna pomoć može se prikupljati u novcu i/ili u naravi i pružati u obliku stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći te organiziranjem humanitarnih akcija.

Korisnik humanitarne pomoći može biti isključivo:

  • fizička osoba u potrebi za koju je organizirano prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
  • neprofitna pravna osoba ako je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći organizirano za krajnje korisnike neprofitne pravne osobe.

Organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći je fizička ili pravna osoba koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć u skladu s odredbama Zakona kao stalni prikupljač humanitarne pomoći ili kao organizator humanitarne akcije.

  • STALNI PRIKUPLJAČI HUMANITARNE POMOĆI

Stalni prikupljač humanitarne pomoći je pravna osoba koja je pribavila rješenje kojim joj se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći (primjerice Crveni križ), a organizator humanitarne akcije je pravna ili fizička osoba koja je pribavila rješenje kojim joj se odobrava provođenje humanitarne akcije u skladu s odredbama Zakona.

Pod stalnim prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći podrazumijevaju se svi oblici kontinuiranog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći od strane neprofitnih pravnih osoba kojima je nadležni ured izdao rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

Rješenje na zahtjev izdaje nadležni ured u županiji odnosno Gradu Zagrebu, a prema mjestu sjedišta odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći.

Zahtjev mogu podnijeti:

  • neprofitne pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj koje prikupljaju i pružaju humanitarnu pomoć na temelju javne ovlasti propisane posebnim zakonom
  • neprofitne pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj kojoj su prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost pod uvjetom da su u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja provele najmanje pet humanitarnih akcija odnosno manje ako su akcije trajale ukupno najmanje 180 dana ili da im je rješenjem odobreno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći na temelju Zakona o humanitarnoj pomoći (Nar. nov.«, br. 128/10.)
  • zaklade odnosno fundacije čija je zakladna svrha sukladna svrsi za koju se može prikupljati humanitarna pomoć.

Humanitarnu pomoć mogu prikupljati i pružati i tijela državne uprave nadležna prema posebnim propisima.

  • HUMANITARNA AKCIJA

Humanitarna akcija je vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika odnosno korisnike ili za definiranu svrhu. Zakonski okvir predviđa mogućnost organiziranja humanitarnih akcija za liječenje bolesti, liječenje djece, liječenje odraslih osoba, rehabilitacija djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, nabava medicinskih uređaja i opreme, nabava ortopedskih i drugih pomagala, zadovoljavanje stambenih potreba socijalno osjetljivih skupina, zadovoljavanje potreba za prehranom i odjećom, unaprjeđenje uvjeta školovanja, obnova javnih i drugih objekata, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem, ublažavanje ili sprječavanje mogućih uzroka socijalne isključenosti.

Većina prikupljanja pomoći za stradale u potresu od strane pravnih i fizičkih osoba kojima pružanje humanitarne pomoći nije stalna djelatnost trebala bi se organizirati upravo preko humanitarnih akcija.

  •  Organizatori humanitarnih akcija

Organizatori humanitarne akcije mogu biti:

  • stalni prikupljači humanitarne pomoći
  • neprofitne pravne osobe[2] koje nemaju rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
  • profitne pravne osobe i
  • fizičke osobe.

Humanitarnom akcijom u smislu ovoga Zakona ne smatraju se humanitarne aktivnosti koje provode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. One mogu otvoriti račun za posebne namjene na kojem će prikupljati humanitarnu pomoć neovisno o odredbama Zakona.

Humanitarnu akciju sukladno Zakonu ne može organizirati:

  • Fizička osoba – radi prikupljanja pomoći za svoje osobne potrebe, radi podmirenja troškova redovnog poslovanja pravne osobe (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.).
  • Pravna osoba – radi podmirenja vlastitih troškova redovitog poslovanja (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.), troškova redovitog poslovanja bilo koje druge pravne osobe.

Organizatori humanitarne akcije mogu organizirati humanitarne akcije nakon izvršnosti rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije izdanog od strane nadležnog ureda za svaku pojedinu akciju.

Iznimno, ako prijeti opasnost za život ili zdravlje ljudi može se organizirati humanitarna akcija i prije nego što se pribavi rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije pod uvjetom da je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja.

Zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije podnosi se nadležnom uredu u županiji odnosno Gradu Zagrebu, a prema mjestu sjedišta odnosno prebivališta organizatora, najmanje petnaest dana prije planiranog početka humanitarne akcije.

Iznimno, zahtjev za izdavanje rješenja može se podnijeti i u kraćem roku kada to zahtijevaju izvanredne okolnosti zbog ugroženosti života i zdravlja ljudi.

Svaka humanitarna akcija koja je prijavljena na gore opisani način u rješenju o odobrenju provođenja humanitarne akcije, među ostalim, sadržava i:

  • evidencijsku oznaku i oznaku vrste humanitarne akcije („logo akcije“)
  • naziv i trajanje humanitarne akcije
  • broj računa za humanitarnu akciju.

Organizator humanitarne akcije dužan je prilikom provedbe i oglašavanja humanitarne akcije na odgovarajući način javno istaknuti logotip humanitarne akcije.

  •  Bankovni račun humanitarne akcije

Organizator akcije dužan je, prema Zakonu, otvoriti poseban bankovni račun. Za svaku pojedinu humanitarnu akciju otvara se poseban račun na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni bankovni račun fizičke osobe odnosno bankovni račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju.

Ovaj račun nije račun redovnog poslovanja, već račun otvoren za posebnu namjenu – praćenje humanitarne akcije.

Prestankom humanitarne akcije posebni račun mora se zatvoriti.

Organizator humanitarne akcije dužan je sva prikupljena financijska sredstva voditi na računu za humanitarnu akciju. Prikupljenu pomoć u naravi dodijeliti korisniku što je prije moguće, a sredstva prikupljena u gotovini bez odgode uplatiti na račun humanitarne akcije.

Na računu humanitarne akcije moraju biti vidljive sve uplate (bilo da se radi o direktnoj uplati na račun ili uplati u gotovini u blagajnu organizatora, a zatim uplata iz blagajne na račun humanitarne akcije). Iz sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji organizator humanitarne akcije može podmiriti opravdane troškove vezane isključivo uz organizaciju i provedbu te humanitarne akcije. Isplata ovih troškova mora se temeljiti na vjerodostojnim knjigovodstvenim dokumentima (ulazni računi, obračuni i sl.).

Organizator humanitarne akcije odgovoran je za upravljanje financijskim sredstvima prikupljenim u humanitarnoj akciji, kao i za upravljanje sredstvima preostalima nakon završetka humanitarne akcije. Organizator je dužan na računu za humanitarnu akciju zadržati neutrošena financijska sredstva preostala na računu za humanitarnu akciju ako je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena ili je prestala.

O iznosu neutrošenih financijskih sredstava organizator humanitarne akcije dužan je izvijestiti nadležni ured u županiji odnosno Gradu Zagrebu na obrascu za podnošenje izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji. Nadležni ured će bez odgode obavijestiti ministarstvo nadležno za socijalnu skrb o iznosu neutrošenih sredstava koji je naveden u izvješću te zatražiti podatak o prvoj sljedećoj odobrenoj humanitarnoj akciji s istom oznakom vrste koja je odobrena nakon dostave izvješća u kojem je navedeno da postoje neutrošena sredstva.

Organizator humanitarne akcije dužan je neutrošena sredstva uplatiti na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste, a temeljem izvršnog rješenja.


[1] Više o načinu knjigovodstvenog evidentiranja humanitarne pomoći i humanitarnih akcija za neprofitne organizacije i subjekte u sustavu proračuna vidjeti u člancima:

Milić, A. Knjigovodstveno evidentiranje humanitarnih akcija u sustavu proračuna, Riznica br. 9/2018.

Milić, A. Knjigovodstveno evidentiranje humanitarnih akcija kod neprofitnih organizacija, Riznica br. 5/2020.

Milić, A. Knjigovodstveno evidentiranje humanitarne pomoći kod neprofitnih organizacija, Riznica br. 6/2020.

[2] Pod pojmom neprofitne pravne osobe smatraju se i proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.


Možda će Vas zanimati

Ova web stranica koristi kolačiće kako bi pratila korisničko ponašanje u svrhu poboljšanja korisničkog iskustva. Slažem se Više

Send this to a friend