Nekretnine u poslovnim knjigama i porezu na dobit – računovodstveni tretman prema HSFI i porezne posljedice
Nekretnine su kod velikog broja poduzetnika jedan od vrijednosno najznačajnijih oblika imovine.
Poslovni prostori, proizvodne i skladišne hale, zemljišta, stanovi, parkirališta, garaže i druge
nekretnine mogu se koristiti za obavljanje vlastite djelatnosti, davati u najam, držati radi povećanja
vrijednosti ili biti namijenjene daljnjoj prodaji. Upravo namjena nekretnine u značajnoj mjeri određuje
njezin računovodstveni tretman, način naknadnog vrednovanja te, posljedično i porezni položaj
poduzetnika.
Promjena obračuna amortizacije
Računovodstveni okvir nalaže da je svaki poduzetnik dužan, prije početka korištenja osnovnog
sredstva, procijeniti korisni vijek upotrebe temeljem kojeg utvrđuje stopu amortizacije odnosno
godišnji iznos amortizacije. Sukladno HSFI 6 odnosno MRS 16, poduzetnici su dužni korisni vijek
upotrebe preispitati barem jednom na kraju svake poslovne godine. Ukoliko se utvrdi da je došlo do
promjene u procjeni korisnog vijeka upotrebe, poduzetnik treba učinke promjene prikazati u skladu
s HSFI 3 odnosno MRS 8, kao promjenu računovodstvene procjene. Autor u članku definira promjene
u računovodstvenim procjenama i daje primjere evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka
upotrebe odnosno promjene stopa amortizacije dugotrajne materijalne imovine.
Računovodstveni i porezni tretman promjene troška amortizacije
Svaki poduzetnik dužan je, prije početka korištenja osnovnog sredstva, procijeniti korisni vijek
upotrebe temeljem kojega utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije. Sukladno
HSFI-u 6 odnosno MRS-u 16 poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem jednom na
kraju svake poslovne godine. Ukoliko se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog vijeka
upotrebe, poduzetnik treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8, kao promjenu
računovodstvene procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim procjenama i
daje primjere evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno promjene stopa
amortizacije dugotrajne materijalne imovine.
Planiranje amortizacije za obračunsko razdoblje 2024.
Trošak amortizacije koji se evidentira kao rashod izvještajnog razdoblja ovisi o dva glavna faktora,
amortizacijskoj osnovici i vijeku upotrebe. Procjena vijeka upotrebe, kao i procjena amortizacijske
osnovice vrlo su značajni postupci koji se provode pri sastavljanju financijskih izvještaja. U brojnim
slučajevima potrebno je konzultirati stručnjake iz drugih područja kako bi pružili informaciju o korisnom
vijeku upotrebe ili o broju jedinica koje imovina može proizvesti. Amortizacija se ponekad koristi kao
kratkoročni element smanjenja porezne osnovice korištenjem stopa amortizacije koje su kao takve
maksimalno dopuštene poreznom regulativom. Takav slučaj često dovodi do skrivenih pričuva ili
obrnuto skrivenih gubitaka. U članku autor u kratkim crtama obrađuje određene predradnje koje su
bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.
Način promjene stope amortizacije
Poduzetnik prije početka korištenja osnovnog sredstva, procjenjuje korisni vijek upotrebe temeljem
kojeg utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije. Sukladno HSFI 6 odnosno MRS
16, poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem jednom na kraju svake poslovne
godine. Ukoliko se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog vijeka upotrebe, poduzetnik
treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8, kao promjenu računovodstvene
procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim procjenama i daje primjere
evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno promjene stopa amortizacije
dugotrajne materijalne imovine.
Planiranje i predradnje pri konačnom obračunu amortizacije za 2023. godinu
Kraj kalendarske godine, većini poduzetnika u Republici Hrvatskoj u pravilu je i kraj poslovne godine.
Kako se približava završetak obračunskog razdoblja u smislu izvještavanja računovodstvo sve
intenzivnije provodi kontrole usklađenosti računovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem i provodi
kontrole knjiženja uspoređujući analitiku, sintetiku, privremene obračune amortizacije, kontrolu i po
potrebi test revalorizirane vrijednosti dugotrajne imovine. U članku autor u kratkim crtama obrađuje
određene predradnje koje su bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.
Određivanje osnovice i knjigovodstveno evidentiranje ispravka vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine
Prema osnovnim postavkama modificiranog računovodstvenog nastanka događaja, obveznici
primjene proračunskog računovodstva ne iskazuju rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne
imovine. Rashodi nabave dugotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave imovine
pa se provodi obračun ispravka vrijednosti koji umanjuje izvore vlasništva za nefinancijsku imovinu
podskupine 911. Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu propisano je da se
ispravak vrijednosti nefinancijske imovine ispravlja po propisanim prosječnim godišnjim stopama
linearnom metodom. U članku se pojašnjava određivanje osnovice, obračun i način knjigovodstvenog
evidentiranja ispravka vrijednosti dugotrajne imovine.
Kako promijeniti stopu amortizacije?
Poduzetnik prije početka korištenja osnovnog sredstva odnosno u trenutku aktiviranja, procjenjuje
korisni vijek upotrebe temeljem kojeg utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije.
Sukladno HSFI-u 6 odnosno MRS-u 16 poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem
jednom na kraju svake poslovne godine. Ako se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog
vijeka upotrebe, poduzetnik treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8,
kao promjenu računovodstvene procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim
procjenama i daje primjere evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno
promjene stopa amortizacije dugotrajne materijalne imovine.
Dugotrajna imovina kod obrtnika i slobodnih zanimanja (Obrazac DI)
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dohodak kao razliku primitaka
i izdataka, dužni su voditi poslovne knjige primjenjujući načelo blagajne. Ako se obavljajući djelatnost
koriste dugotrajnom imovinom u vrijednosti većoj od 3.500,00 kuna i vijeku trajanja duljem od
godine dana, tada dugotrajnu imovinu iskazuju u posebnoj evidenciji – Popisu dugotrajne imovine
na Obrascu DI. Obrazac DI poreznim obveznicima služi za utvrđivanje izdataka otpisa odnosno
amortizacije. Međutim, dugotrajna imovina koja se može samostalno koristiti, bez obzira na vijek
trajanja (kraći ili duži od 1 godine), a čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 3.500,00 kuna
otpisuje se jednokratno kroz izdatke poslovanja te se ne evidentira u Popisu dugotrajne imovine, već
u Obrascu KPI pod uvjetom da je plaćena.
Planiranje i predradnje pri konačnom obračunu amortizacije za 2022. godinu
Kraj kalendarske godine, većini poduzetnika u Republici Hrvatskoj u pravilu je i kraj poslovne godine.
Kako se približava završetak obračunskog razdoblja u smislu izvještavanja, računovodstvo sve
intenzivnije provodi kontrole usklađenosti računovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem i provodi
kontrole knjiženja uspoređujući analitiku, sintetiku, privremene obračune amortizacije, kontrolu i po
potrebi test revalorizirane vrijednosti dugotrajne imovine. U članku autor u kratkim crtama obrađuje
određene predradnje koje su bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.