Revizija postupaka javne nabave stručnog nadzora građenja u projektima financiranim sredstvima EU
Stručni nadzor, kao zakonski definirana djelatnost koja zahtijeva kontinuiranu prisutnost nadzornog
inženjera na gradilištu, ima ključnu ulogu u osiguravanju zakonitosti, tehničke ispravnosti i zaštite
javnih sredstava.
U praksi se, međutim, pojavljuju brojni problemi: neusklađenost faza pripreme projekta (studije
utjecaja na okoliš, projektiranje, dozvole), neadekvatno oblikovani uvjeti i kriteriji za odabir ponude,
ograničavanje tržišnog natjecanja te istovremeno angažiranje istih stručnjaka na više projekata, što
dovodi u pitanje stvarnu provedivost ugovornih obveza. Dodatne poteškoće odnose se na definiranje
„ključnih“ usluga, dokazivanje iskustva stručnjaka te česte zamjene imenovanih stručnjaka tijekom
izvršenja ugovora. U EU projektima nadzor ima ključnu ulogu u kontroli kvalitete, troškova i rokova pa
svaka pogreška u nabavi ili provedbi ugovora nosi povećan rizik financijskih korekcija i reputacijske
štete za naručitelja.
Javna nabava inovativnih rješenja
Predmet ovoga članka je javna nabava inovativnih rješenja (PPI i PCP) koja predstavlja moćan alat
kojim javni sektor potiče razvoj i primjenu novih tehnologija i rješenja kako bi učinkovitije odgovorio na
društvene, ekonomske i ekološke izazove. U Republici Hrvatskoj, iako postoji institucionalna podrška
i regulatorni okvir, primjena ove vrste nabave još uvijek je u razvoju. Članak daje pregled ključnih
elemenata inovativne javne nabave, uključujući pravne definicije, dostupne postupke, preporučene
korake za planiranje i provedbu, kao i mogućnosti financiranja putem europskih fondova.
DNSH načelo i javna nabava u projektima financiranim sredstvima EU
Predmet ovog članka je Načelo nenanošenja bitne štete (Do no significant harm principle) koji pruža
sveobuhvatnu zaštitu okoliša u više dimenzija, osiguravajući da gospodarske aktivnosti pozitivno
doprinose okolišnim ciljevima EU-a. U okviru NPOO-a jedan od osnovnih zahtjeva EU-a bio je
potreba usklađivanja svih investicija financiranih iz NPOO-a s načelom nečinjenja bitne štete okolišu.
Ovo načelo odnosi se na zahtjev da nijedna investicija koja se sufinancira ne smije imati značajnije
negativne utjecaje na klimu, okoliš, prirodni ekosustav, vodu i ostale ciljeve iz EU Green deala, stoga
je važno skrenuti pozornost i privatnom i javnom sektoru na potrebu pripreme projekata u skladu sa
zahtjevima DNSH-a i EU taksonomije.
Sukob interesa u postupcima javne nabave sufinancirane iz EU fondova
Predmet ovoga članka je sukob interesa u postupcima javne nabave sufinancirane iz EU fondova.
Europska Komisija u izvršenju proračuna Unije vrlo ozbiljno pristupa zaštiti financijskih interesa te je
poseban naglasak stavljen na provjeru sukoba interesa, prijevare, korupcije i dvostrukog financiranja.
Mogući ili navodni sukobi interesa mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku. Sukob interesa u postupku
javne nabave koji se ne riješi na ispravan način ima utjecaj na pravilnost postupaka. On vodi do
povrede načela transparentnosti, jednakog postupanja i/ili nediskriminacije koja moraju biti
poštovana u javnom ugovoru, kako je propisano u članku 102. Financijske uredbe.
Financijske korekcije u postupcima javne nabave u projektima sufinanciranim iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
Predmet ovoga članka su financijske korekcije u postupcima javne nabave u projektima sufinanciranim
iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Financijska korekcija je instrument kojim se nakon što
je nadležno tijelo utvrdilo nepravilnost koju je počinio prijavitelj i/ili partner prijavitelja odnosno
korisnik i/ili partner korisnika bespovratnih sredstava, umanjuju bespovratna sredstva iz ugovora
o dodjeli bespovratnih sredstava ili nalaže povrat cijelog ili dijela financiranja isplaćenog korisniku.
Ako se revizijom utvrdi nepravilnost bilo prilikom provođenja postupka javne nabave, bilo prilikom
same provedbe Ugovora, revizori za istu propisuju financijsku korekciju sukladno Pravilima o
financijskim korekcijama.1
Rashodi EU projekta – neke osnovne definicije i knjigovodstvene evidencije
Rashodi za provedbu projekta su troškovi koji se javljaju tijekom provedbe EU projekta. Rashodi
se priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje
se odnose, neovisno o plaćanju i predstavljaju smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja
imovine ili povećanja obveza. Svi rashodi projekta moraju se evidentirati sukladno odredbama
zakonskih i podzakonskih akata kojima je uređeno poslovanje subjekta korisnika EU sredstva.
Također, poštivanje točno utvrđenih odredbi u ugovoru o provođenju projekta osiguranje je
korisnicima da će svi nastali rashodi projekta biti u skladu s ugovorom. Što su nepriznati, a što
neprihvatljivi troškovi? Što su izravni/neizravni troškovi, a što financijska korekcija. Autorica u
članku daje osnovne definicije i daje grubi prikaz podjele troškova EU projekta, kao i osnovni prikaz
ispravaka knjigovodstvenih evidencija nepriznatih troškova koji su nastali u prethodnoj odnosno
tekućoj godini.
Knjiženje rashoda nastalih u prethodnim razdobljima naknadno priznatih kao rashodi EU projekata
Proračunski korisnici koji provode knjigovodstvene evidencije za projekte koji se financiraju iz
EU fondova mogu se naći u nedoumici kako knjižiti poslovni događaj kada se dio već nastalih i
podmirenih rashoda iz ranijih razdoblja financiranih iz nekih drugih izvora naknadno priznaje u
projekt i financira iz EU sredstava. Treba li u ovakvim slučajevima priznati nove rashode ili postoji i
drugi način? Kakvu ulogu u svemu tome imaju izvori financiranja te kako ovakve poslovne događaje
knjižiti i planirati u proračunu/financijskom planu pojašnjava autorica u ovom članku.