Isplata jubilarnih nagrada u 2026. godini
Kontinuitet rada kod istog poslodavca danas postaje sve rjeđi pa je jubilarna nagrada, između
ostaloga, jedan od oblika nagrađivanja lojalnosti koji dobiva na važnosti. U praksi poslodavci najčešće
koriste mogućnost neoporezive isplate nagrada u iznosima koji su uređeni poreznim propisima.
Važno je razlikovati izvor prava na jubilarnu nagradu (kolektivni ugovor, pravilnik o radu i dr.) od
poreznog tretmana isplate. U nastavku se prikazuju uvjeti za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu,
razgraničenje pojmova radnog i mirovinskog staža te porezni tretman isplata u 2026. godini.
Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada rezidenata pograničnih radnika
Fizičke osobe rezidenti RH koji žive na pograničnim područjima često odlaze raditi u susjedne nam
države. Pri isplati dohotka od nesamostalnog rada, tj. plaće takvom radniku rezidentu RH u pravilu se
primjenjuju porezni propisi države izvora dohotka. U kojoj se državi plaća porez na dohodak ovisit će
o odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republike Hrvatske s državom izvora
dohotka. Na koji način se prijavljuje takav dohodak i plaća li se u RH predujam poreza na dohodak ovisi
o posebnosti svakog pojedinog ugovora koje je RH sklopila s drugom državom ugovornicom.
U kojoj državi će se za radnika plaćati doprinosi za obvezna osiguranja, ovisi o državi u koju radnik odlazi
raditi. Ovisno o tome je li država članica EU ili potpisnica dvostranog ugovora o socijalnom osiguranju,
primijenit će se Uredba 883/2004. Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o koordinaciji sustava socijalne
sigurnosti odnosno Ugovor o socijalnom osiguranju koji RH primjenjuje s odnosnom državom. Osnovno
je pravilo da se doprinosi plaćaju u državi u kojoj se obavlja rad, a iznimke od obveze plaćanja doprinosa
u državi u kojoj se obavlja rad uređene su ovim dokumentima i primjenjuju se u ograničenom razdoblju.
Obrazac JOPPD za razliku naknade za bolovanje zaposlenih u državnoj i javnim službama
Za prva 42 kalendarska dana bolovanja koje od prvog dana tereti sredstva HZZO-a odnosno državni
proračun, državni službenici i namještenici i zaposlenici ustanova javnih službi ostvaruju na teret
poslodavca pravo na razliku između naknade koja tereti sredstva HZZO-a i visine naknade određene
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike odnosno Temeljnim kolektivnim
ugovorom za zaposlenike u javnim službama. Osim za državne i javne službe, pravo zaposlenih na
razliku u visini naknade uređeno je i u nekim ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, u
lokalnim jedinicama za lokalne službenike i namještenike i kod drugih poslodavaca, bilo kolektivnim
ugovorom koji obvezuje poslodavca i/ili pravilnikom o radu. Zaposleni u državnoj i javnim službama
u određenim slučajevima imaju pravo i na razliku u visini naknade za bolovanje zbog ozljede na radu
i to za cijelo vrijeme trajanja bolovanja.
Ugovoreno pravo zaposlenika na razliku u visini naknade odnosi se na sate/razdoblja bolovanja koja
su u obrascu JOPPD iskazana kao sati/razdoblja ostvarivanja naknade na teret HZZO-a. Zaposlenik za
iste sate bolovanja ostvaruje primitak iz dva izvora: na teret HZZO-a naknadu u zakonom propisanom
iznosu i na teret poslodavca iznos određen kolektivnim ugovorom. Iako se radi o primitku koji je s
radnopravnog stajališta dio mjesečne plaće/naknade plaće, prema važećim pravilima iskazivanja
podataka o primicima i obveznim javnim davanjima u obrascu JOPPD, ovu razliku treba iskazati kao
ostali primitak porezno izjednačen s plaćom, a ne kao mjesečnu plaću
Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor
Poslodavac je dužan radniku kojemu je prestao ugovor o radu, a radnik nije iskoristio godišnji odmor
na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Radnik ima pravo na
naknadu za neiskorišteni godišnji odmor neovisno o razlogu i načinu prestanka radnog odnosa.
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor ne može iznositi manje od prosječne mjesečne plaće radnika
u prethodna tri mjeseca, razmjerno broju dana godišnjeg odmora na koji je radnik stekao pravo,
a nije ga iskoristio. U poreznom je smislu izjednačena s isplatom plaće i podliježe plaćanju javnih
davanja kao ostali primitak, bez mogućnosti korištenja oslobođenja i olakšica pri plaćanju obveznih
doprinosa.
U članku se obrađuje način određivanja visine naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji radnik
ima pravo, način isplate, iskazivanje u propisanim evidencijama i obveze poslodavca koji ne isplati
naknadu do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza.
Oporezivanje dohotka ostvarenog od prodaje otpada
Naknada koju građani ostvare za prodani otpad, oporezuje se kao dohodak od otuđenja posebnih
vrsta imovine, poreznom stopom od 12 %. Neto svotu dohotka dozvoljeno je isplatiti stjecatelju u
gotovu novcu. Ne oporezuje se povratna naknada za ambalažu ni naknada ostvarena prodajom
otpada koji je prikupljen u okviru organiziranih akcija u svrhu zaštite okoliša.
Trgovac na malo koji otkupljuje otpad od građana, dužan je Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD,
najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za isplate obavljene u tekućem mjesecu.
Regres za godišnji odmor u 2025. i primici za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga
Poslodavac je dužan radniku isplatiti regres za godišnji odmor ako je mu ta obveza uređena kolektivnim
ugovorom koji ga obvezuje, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavci koji prema izvorima
radnog prava nemaju obvezu isplate regresa, mogu o tome donijeti odluku.
Ako se regres isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, i u 2025. je ograničen na 700,00 eura
po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne ovisi o ugovorenom radnom vremenu
i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima koji rade s nepunim
radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezive prigodne nagrade koja se odnosi na
tekuću godinu koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili
sljedeći radni dan.
Poslodavci mogu radniku uplatiti do 400,00 eura neoporezivo na Hrvatsku turističku karticu kojom
radnik može plaćati ugostiteljske i turističke usluge na područja cijele Hrvatske. Neoporezivi primitak
namijenjen za podmirivanje ugostiteljskih i turističkih usluga povezanih s odmorom radnika se u
obrascu JOPPD iskazuje uz korištenje šifre 69.
Očinski dopust/dopust drugog posvojitelja
Od 1. ožujka 2025. godine očinski dopust traje 20 radnih dana za rođeno jedno dijete odnosno 30
radnih dana za rođene blizance ili istodobno rođenje više djece. Za razliku od ostalih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora, očinski dopust se računa u radnim danima, a ne u kalendarskim. Što
sve trebate znati o ostvarivanju prava na očinski dopust, njegovoj prijavi putem obrasca JOPPD,
izračunu naknade i ostalim važnim detaljima – saznajte u nastavku.
Obveza doprinosa u obrascu JOPPD za razdoblja za koja radnik nema pravo na plaću
Podaci koje poslodavac za radnika osiguranog po osnovi radnog odnosa iskazuje u obrascu JOPPD prate
status u osiguranju radnika, od datuma prijave do datuma odjave u matičnoj evidenciji osiguranika
koju za sve osigurane osobe vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Cijelo razdoblje provedeno
u osiguranju se, ovisno o statusu radnika, prati u obrascu JOPPD kako bi Porezna uprava kontrolirala
osnovicu i obračunane doprinose za razdoblja za koja je propisana obveza doprinosa, za razdoblja u
kojima poslodavcu miruje obveza doprinosa i za razdoblja za koja nema obveze plaćanja doprinosa.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD za razdoblja
kad radnik nema pravo na plaću niti pravo na naknadu plaće, s naglaskom na razlikovanje slučajeva
za koje se na stranici B za označavanje vrste primitka/obveze doprinosa koristi šifra 0045 i plaćaju
doprinosi na najnižu osnovicu i slučajeve kada se koristi šifra 0046 bez obveze doprinosa.
Isplata drugog dohotka i autorskih naknada fizičkim osobama nerezidentima
Prema hrvatskim propisima o obveznim doprinosima i porezu na dohodak, tuzemni isplatitelj drugog
dohotka nerezidentima obvezan je na isplaćeni dohodak obračunati i na propisane račune u Hrvatskoj
uplatiti doprinose i porez na dohodak, osim ako nije drukčije određeno međunarodnim propisima koji
obvezuju Hrvatsku.
Međunarodni propisi koji utječu na obvezu doprinosa su Uredba EZ 883/2004 i dvostrani ugovori o
socijalnom osiguranju koje Hrvatska primjenjuje s određenim državama. Ako isplatitelj raspolaže
potvrdom A-1 ili odgovarajućom potvrdom prema ugovoru o socijalnom osiguranju kojom nerezident,
stranac ili državljanin RH, dokazuje pripadnost socijalnom osiguranju druge države članice EU ili
države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor i uz uvjet da potvrda nije starija od 6 mjeseci,
pri isplati drugog dohotka ne plaćaju se doprinosi.
Za obvezu poreza na dohodak, mjerodavne odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koje Hrvatska primjenjuje sa 68 država. Ako Hrvatska kao država izvora dohotka nema pravo
oporezivati dohodak nerezidenta ili ima ograničeno pravo oporezivanja toga dohotka, za primjenu
Ugovora isplatitelj treba raspolagati Zahtjevom ovjerenim u državi nerezidenta odnosno, u propisanim
slučajevima, potvrdom o rezidentnosti izdanom u odnosnoj državi. Ove isprave ne smiju biti starije od
12 mjeseci.
Označavanje naknada iz sustava socijalne zaštite u obrascu JOPPD
Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koje su objavljene u Nar. nov., br. 16/25.,
propisan je Prilog 6. Oznaka neoporezivog primitka po osnovi socijalnih potpora, kojim su uvedene
nove šifre za označavanje neoporezivih socijalnih potpora. Nove šifre će se koristiti za iskazivanje u
obrascu JOPPD naknada koje se prema posebnim propisima isplaćuju na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Primjena novog načina iskazivanja počinje od 1. lipnja 2025. godine, za socijalne potpore koje se
isplaćuju od toga datuma.