obrazac JOPPD

Od 1. ožujka 2025. godine očinski dopust traje 20 radnih dana za rođeno jedno dijete odnosno 30
radnih dana za rođene blizance ili istodobno rođenje više djece. Za razliku od ostalih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora, očinski dopust se računa u radnim danima, a ne u kalendarskim. Što
sve trebate znati o ostvarivanju prava na očinski dopust, njegovoj prijavi putem obrasca JOPPD,
izračunu naknade i ostalim važnim detaljima – saznajte u nastavku.

Podaci koje poslodavac za radnika osiguranog po osnovi radnog odnosa iskazuje u obrascu JOPPD prate
status u osiguranju radnika, od datuma prijave do datuma odjave u matičnoj evidenciji osiguranika
koju za sve osigurane osobe vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Cijelo razdoblje provedeno
u osiguranju se, ovisno o statusu radnika, prati u obrascu JOPPD kako bi Porezna uprava kontrolirala
osnovicu i obračunane doprinose za razdoblja za koja je propisana obveza doprinosa, za razdoblja u
kojima poslodavcu miruje obveza doprinosa i za razdoblja za koja nema obveze plaćanja doprinosa.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD za razdoblja
kad radnik nema pravo na plaću niti pravo na naknadu plaće, s naglaskom na razlikovanje slučajeva
za koje se na stranici B za označavanje vrste primitka/obveze doprinosa koristi šifra 0045 i plaćaju
doprinosi na najnižu osnovicu i slučajeve kada se koristi šifra 0046 bez obveze doprinosa.

Prema hrvatskim propisima o obveznim doprinosima i porezu na dohodak, tuzemni isplatitelj drugog
dohotka nerezidentima obvezan je na isplaćeni dohodak obračunati i na propisane račune u Hrvatskoj
uplatiti doprinose i porez na dohodak, osim ako nije drukčije određeno međunarodnim propisima koji
obvezuju Hrvatsku.
Međunarodni propisi koji utječu na obvezu doprinosa su Uredba EZ 883/2004 i dvostrani ugovori o
socijalnom osiguranju koje Hrvatska primjenjuje s određenim državama. Ako isplatitelj raspolaže
potvrdom A-1 ili odgovarajućom potvrdom prema ugovoru o socijalnom osiguranju kojom nerezident,
stranac ili državljanin RH, dokazuje pripadnost socijalnom osiguranju druge države članice EU ili
države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor i uz uvjet da potvrda nije starija od 6 mjeseci,
pri isplati drugog dohotka ne plaćaju se doprinosi.
Za obvezu poreza na dohodak, mjerodavne odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koje Hrvatska primjenjuje sa 68 država. Ako Hrvatska kao država izvora dohotka nema pravo
oporezivati dohodak nerezidenta ili ima ograničeno pravo oporezivanja toga dohotka, za primjenu
Ugovora isplatitelj treba raspolagati Zahtjevom ovjerenim u državi nerezidenta odnosno, u propisanim
slučajevima, potvrdom o rezidentnosti izdanom u odnosnoj državi. Ove isprave ne smiju biti starije od
12 mjeseci.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koje su objavljene u Nar. nov., br. 16/25.,
propisan je Prilog 6. Oznaka neoporezivog primitka po osnovi socijalnih potpora, kojim su uvedene
nove šifre za označavanje neoporezivih socijalnih potpora. Nove šifre će se koristiti za iskazivanje u
obrascu JOPPD naknada koje se prema posebnim propisima isplaćuju na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Primjena novog načina iskazivanja počinje od 1. lipnja 2025. godine, za socijalne potpore koje se
isplaćuju od toga datuma.

U 2025. godini nije izmijenjena stopa proreza na dohodak kojom se oporezuju dividende i udjeli u
dobiti isplaćeni fizičkim osobama. Dohodak od dividendi i udjela u dobiti oporezuje se porezom po
odbitku, klasificiran je kao konačni dohodak, a porezna stopa iznosi 12 %. Dobit ostvarena u razdoblju
do 31. prosinca 2000. godine i od 1. siječnja 2005. do 29. veljače 2012. godine, pri isplati fizičkim
osobama ne podliježe porezu na dohodak.
Ako se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju fizičkim osobama nerezidentima, prednost u primjeni imaju
odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja kojeg Hrvatska primjenjuje s odnosnom
državom.
Tuzemni isplatitelj dividendi i udjela u dobiti dužan je na propisanom obrascu izvijestiti Poreznu
upravu o primitku isplaćenom fizičkoj osobi i o obračunanom i obustavljenom porezu na dohodak. Za
dividende i udjele u dobiti primljene izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, obveznik obračunavanja
i plaćanja poreza te obveznik izvještavanja Porezne uprave na propisanim izvješćima je stjecatelj
dividendi i udjela u dobiti.

Poslodavci obvezno za svoje radnike sastavljaju godišnji obračun poreza na dohodak od
nesamostalnoga rada tijekom mjeseca prosinca, a najkasnije do 31. prosinca tekuće godine, ako su
ispunjeni uvjeti i razlozi za njegovo sastavljanje, propisani odredbama Zakona o porezu na dohodak
i Pravilnika o porezu na dohodak. Sastavljanjem godišnjeg obračuna, radnicima se omogućava
korištenje poreznih prava koja nisu iskoristili tijekom godine te im se vraća u poreznom razdoblju više
plaćeni iznos poreza na dohodak.
U ovom članku autorica na primjerima pojašnjava razloge i uvjete za sastavljanje godišnjeg obračuna
poreza na dohodak te pravila njegovog iskazivanja u obrascu JOPPD.

Drugi dohodak i autorski honorari koje rezident ostvari iz inozemstva ili u inozemstvu podliježe obvezi
doprinosa za mirovinsko osiguranje. Doprinos za zdravstveno osiguranje se ne plaća. Obveza plaćanja
predujma poreza na dohodak ovisi o tome je li u državi izvora ustegnut porez na dohodak.
Stjecatelj drugog dohotka i autorskih honorara dužan je u roku 30 dana Poreznoj upravi dostaviti
obrazac JOPPD i platiti doprinos za mirovinsko osiguranje. Ako u Hrvatskoj treba platiti predujam
poreza na dohodak, na istom JOPPD obrascu iskazuje obvezu poreza na dohodak. Ako u Hrvatskoj ne
plaća predujam poreza na dohodak, dužan je o obustavi plaćanja poreza obavijestiti Poreznu upravu i
do 31. siječnja sljedeće godine dostaviti obrazac INO-DOH. Priznavanje poreza plaćenog u inozemstvu
se, uz propisane uvjete, provodi u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Pravo radnika na regres za godišnji odmor nije uređeno Zakonom o radu niti posebnim zakonom, već
ga radnik ostvaruje na temelju kolektivnog ugovora koji obvezuje poslodavca, pravilnika o radu i/ili
ugovora o radu.
Ako se regres za godišnji odmor isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, primjenjuje se ograničenje
neoporezive svote u iznosu 700,00 eura po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne
ovisi o ugovorenom radnom vremenu i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s
punim i onima koji rade s nepunim radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezivog
regresa koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka.

Naknada članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na provođenju izbora za
zastupnike u Hrvatski sabor smatra se primitkom od drugog dohotka i podliježe obvezi doprinosa
i poreza na dohodak. Porez na dohodak obračunava se po stopi koja je kao niža stopa godišnjeg
dohotka određena za općinu ili grad u kojemu stjecatelj drugog dohotka ima prebivalište ili uobičajeno
boravište. Neto svota naknade doznačuje se na žiro ili tekući račun primatelja. Isplaćena naknada se
na dan isplate iskazuje u obrascu JOPPD.

Prilikom obračuna plaće umanjenje mjesečne osnovice može se koristiti za većinu osiguranika po
osnovi radnog odnosa pa tako i za osiguranike po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem
ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije
o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske odnosno
poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija
ili predstavništvo ili organizacija koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske i ima diplomatski
imunitet. Budući da je propisano kako se umanjenje mjesečne osnovice koristi bez obzira na broj dana
provedenih u osiguranju određenog mjeseca, moguće je isto koristiti pri obračunu plaće izaslanom
radniku i to samo u slučaju kada mu se isplaćuje plaća za razdoblje u mjesecu u kojemu nije imao
status izaslanog radnika. U članku je opisano kako se primjenjuje umanjenje mjesečne osnovice pri
obračunu plaće za radnike izaslane u tijeku mjeseca i za radnike koji obavljaju rad u RH za stranog
poslodavca.