Prilikom obračuna plaće umanjenje mjesečne osnovice može se koristiti za većinu osiguranika po
osnovi radnog odnosa pa tako i za osiguranike po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem
ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije
o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske odnosno
poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija
ili predstavništvo ili organizacija koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske i ima diplomatski
imunitet. Budući da je propisano kako se umanjenje mjesečne osnovice koristi bez obzira na broj dana
provedenih u osiguranju određenog mjeseca, moguće je isto koristiti pri obračunu plaće izaslanom
radniku i to samo u slučaju kada mu se isplaćuje plaća za razdoblje u mjesecu u kojemu nije imao
status izaslanog radnika. U članku je opisano kako se primjenjuje umanjenje mjesečne osnovice pri
obračunu plaće za radnike izaslane u tijeku mjeseca i za radnike koji obavljaju rad u RH za stranog
poslodavca.
obrazac JOPPD
-
2024ČlanciOžujakPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
-
2024ČlanciOžujakPorez na dohodakPoreziRačunovodstvo i financije
Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti porezom na dohodak od 1. siječnja 2024. godine
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2024. godine povećana je stopa poreza na
dohodak ostvarenog isplatom dividendi i udjela u dobiti s 10 % na 12 %. Stopa od 12 % primjenjuje
se na oporezivi dohodak od dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuje od 1. siječnja 2024. godine,
neovisno o tome u kojoj je poreznoj godini ostvarena dobit koja se isplaćuje fizičkoj osobi dioničaru ili
udjeličaru. Od 1. siječnja 2024. godine ni na ovaj se izvor dohotka ne plaća prirez porezu na dohodak.
Isplata dobiti ostvarene u razdoblju do 31. prosinca 2000. godine i od 1. siječnja 2005. do 29. veljače
2012. godine i nadalje se ne oporezuje porezom na dohodak. -
2024ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeSiječanj
Umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje od 1. prosinca 2023. i iskazivanje u obrascu JOPPD
Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena izmijenjenog Zakona o doprinosima kojim je uvedeno
umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti
za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi manje od 1.300,00 eura. Izmjenama Pravilnika o
doprinosima, koji je na snazi od 2. prosinca 2023., detaljnije su uređeni postupci u slučaju isplate plaće
u dva ili više navrata, pribavljanje izjava radnika koji su u određenom mjesecu u radnom odnosu kod
dva ili više poslodavaca te korištenje podataka Porezne uprave. Izmjenama Pravilnika o porezu na
dohodak, koje su na snazi od 2. prosinca 2023., izmijenjena je stranica B obrasca JOPPD, uvedene su
šifre za iskazivanje umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti i omogućen jednostavniji postupak ispravka iskorištenog umanjenja pri isplati plaće u
dva ili više navrata.
Umanjenje osnovice koristi se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i
ne može se primijeniti za doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i
dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem). Pravo na umanjenje osnovice
ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi manje od 1.300,00 eura, neovisno o broju
sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu. Mjerodavan je
podatak o ukupnoj mjesečnoj plaći radnika pa za radnike koji su u određenom mjesecu u radnom
odnosu kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice. -
2024ČlanciPorez na dohodakPoreziRačunovodstvo i financijeSiječanj
Isplata drugog dohotka i autorskih honorara u 2024. godini
U 2024. godini nema promjena u vrstama i stopama doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju pri
isplati drugog dohotka i autorskih honorara. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju po stopi
od 10 % odnosno 7,5 % i 2,5 %, a doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %.
Na drugi dohodak ostvaren izravno iz inozemstva i primljen od građanina, ne plaća se doprinos za
zdravstveno osiguranje. Novine se odnose na stopu poreza na dohodak. Porez na dohodak po odbitku
plaća se po stopi koju je kao nižu stopu odredila lokalna jedinica u kojoj stjecatelj drugog dohotka
ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište. U 2024. godini se ne plaća prirez porezu na dohodak.
Za neke primitke od drugog dohotka koji se smatraju konačnim dohotkom, od 1. siječnja 2024.
se primjenjuje nova porezna stopa, a za neke je stopa poreza na dohodak ostala nepromijenjena
u odnosu na 2023. godinu. Krug primitaka po osnovi drugog dohotka koji se smatra konačnim
dohotkom proširen je na naknade za dobro obavljenu uslugu primljene od trećih osoba, uz uvjet da
su evidentirane u sustavu fiskalizacije gotovinskih računa.
Primici po osnovi drugog dohotka iskazuju se u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi treba dostaviti na
dan isplate ili sljedeći radni dan. -
2023ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeStudeni
Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Ako su ispunjeni uvjeti i razlozi za godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnoga rada
radnika, propisani odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak,
poslodavci ga obvezno sastavljaju tijekom mjeseca prosinca, a najkasnije do 31. prosinca tekuće
godine.
Sastavljanjem godišnjeg obračuna, radnicima se omogućava korištenje poreznih prava koja nisu
iskoristili tijekom godine te im se vraća u poreznom razdoblju više plaćeni iznos poreza na dohodak i
prireza.
U ovom članku autorica na primjerima pojašnjava razloge i uvjete za sastavljanje godišnjeg obračuna
poreza na dohodak i pravila njegovog iskazivanja u obrascu JOPPD. -
Dohodak od imovine i imovinskih prava jedan je od pet izvora dohotka. Kako se razlikuju imovinska
prava te na koji način se utvrđuje porezna osnovica i po kojoj stopi se oporezuje dohodak ostvaren
po toj osnovi, uređeno je Zakonom o porezu na dohodak. Dohotkom od imovinskih prava smatraju
se dohodak ostvaren po osnovi autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih
prava, prema posebnim propisima. -
2023ČlanciKolovozPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Očinski dopust – iskazivanje u obrascu JOPPD
Trajanje očinskog dopusta se za razliku od drugih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
računa u radnim danima (ne u kalendarskim) i koristi se u neprekidnom trajanju. U očinski dopust se
ubrajaju samo dani u kojima zaposleni otac inače radi prema rasporedu radnog vremena. Ako nema
obvezu raditi u dane vikenda, blagdane i neradne dane, ti dani mu se ne ubrajaju u dane očinskog
dopusta. Samozaposlenom ocu se prema zdravstvenim propisima tjedan računa kao šest radnih dana
neovisno o radnom vremenu u kojemu obavlja djelatnost. Kako se utvrđuje visina naknade plaće
odnosno novčane naknade za vrijeme korištenja očinskog dopusta i kako se očinski dopust iskazuje u
obrascu JOPPD, pročitajte u nastavku članka. -
2023ČlanciLipanjProračunsko računovodstvoRačunovodstvoRiznica
Porezni i računovodstveni aspekt EU programa mobilnosti – Erasmus+
Ustanove svih razina obrazovanja i druge organizacije koje ispunjavaju uvjete propisane pravilima
o korištenju bespovratnih sredstava iz EU programa Erasmus+, mogu preko Agencije za mobilnost
ostvariti bespovratna sredstva namijenjena provođenju određene mjere iz toga programa i tako
realizirati projektnu aktivnost za koju su sredstva odobrena. Svrha provođenja programa mobilnosti
vezana je cjeloživotno učenje, razmjenu iskustava i dobre prakse, upoznavanje kulture i različitosti
drugih naroda i država, što sve doprinosi intelektualnoj izgradnji pojedinca kao građanina EU. Detaljne
informacije o prijavi programa dostupne su na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost koja je u
RH ovlaštena za realizaciju i nadzor programa mobilnosti. Informacije o prihvatljivim troškovima za
pojedinu mjeru odnosno za pojedini program u okviru te mjere, dostupne su u posebnim brošurama
Agencije za mobilnost.
U sljedećem članku, autorice pojašnjavaju razliku između službenih putovanja i primitaka fizičkih
osoba kojima te osobe podmiruju troškove vezane uz provođenje mobilnosti, jer su primici po osnovi
mobilnosti u hrvatskom poreznom zakonodavstvu drugačije uređeni. Također, u članku se ukazuje na
način knjiženja bespovratnih sredstava namijenjenih za provođenje programa i knjiženja programom
učinjenih izdataka. -
2023ČlanciPorez na dohodakPoreziRačunovodstvo i financijeSvibanj
Neoporezivi troškovi prehrane radnika
Poslodavac smije svim svojim radnicima (zaposlenima na neodređeno ili određeno, s punim ili
nepunim radnim vremenom) neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane. Porezni propisi u tom
smislu predviđaju dva modela neoporezivih primitaka za radnike: isplatu u novcu do 796,44 €
godišnje ili podmirivanje prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije do 1.592,76 € godišnje.
Izmjenama poreznih propisa krajem 2022. godine zakonodavac je povećao iznos koji radnik smije
neoporezivo primiti u novcu po osnovi troška prehrane. Isto tako, radnik sada smije primiti dvije
različite neoporezive nadoknade u tijeku godine, što do ove godine nije bilo dozvoljeno. S druge
strane, uvedene su određene restrikcije pa se tako od početka 2023. godine ovi neoporezivi primici
vezuju za trajanje radnog odnosa i ograničeni su na mjesečnoj razini. Na koji način i do kojih iznosa
radnik neoporezivo smije primiti naknade troškova prehrane, pročitajte u nastavku članka. -
2023ČlanciPorez na dohodakPoreziRačunovodstvo i financijeTravanj
Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti koje fizičke osobe rezidenti Hrvatske ostvare iz inozemstva ili u inozemstvu
Primici od dividendi i udjela u dobiti koje ostvaruju fizičke osobe, oporezivi su porezom na dohodak od
kapitala, po stopi od 10 %, uvećano za prirez porezu na dohodak. Na isti se način oporezuju dividende
i udjeli u dobiti koje fizičke osobe rezidenti Hrvatske ostvare u inozemstvu ili prime iz inozemstva, ako
nije drugačije propisano ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje
s državom izvora inozemnog dohotka. Porezni obveznik je dužan o ostvarenom dohotku izvještavati
Poreznu upravu Hrvatske, na obrascu JOPPD odnosno na obrascu INO-DOH.
U članku se analiziraju obveze fizičkih osoba, hrvatskih poreznih rezidenata koji dividendu i udjele u
dobiti prime izravno iz inozemstva ili u inozemstvu.
- 1
- 2